Već po ulazu u urede Bruketa&Žinić&Grey jasno je da ulazimo u kreativnu radionicu u kojoj se stvaraju zanimljivi projekti. Da je uistinu tako, potvrđuju stotine nagrada koje su Davor Bruketa i Nikola Žinić primili od 1995. godine, otkad su osnovali svoju tvrtku.
Od tada su proširili svoju djelatnost, zapošljavaju stotinjak ljudi, a lani su mnoge iznenadili odlukom da se spoje sa svjetskom agencijom Grey, i kako kažu, zbog te odluke nisu zažalili. Dapače, otvorila im je vrata na zapad na koji su se godinama sami pokušavali progurati, ali to nije bilo nimalo lako za malu agenciju iz Hrvatske.
Osvojili ste tri Red Dot nagrade, o kakvim je projektima bila riječ?
Bruketa: Osvojili smo te nagrade za izložbu Croatia je Hrvatska u tunelu Grič, to je dobila naša Brigada za prostorni dizajn izložbe. Dobili smo nagradu i za godišnji izvještaj Adris grupe, to je ona knjiga koja se otvara sama, a treći Red Dot smo dobili za tzv. Betonsku knjigu o naselju Nikola koje je projektirao Nikola Bašić kraj Šibenika.
To je zanimljiv projekt jer promišlja na koji način se može urbanizirati obala, a da se pri tome ne devastira, odnosno da devastacija bude minimalna. On je na jednom relativno neatraktivnom području Solina kraj Šibenika uvukao more u kopno, dobio je jako puno nekretnina koje su na moru, a nije devastirao samu obalu, cijeli koncept napravljen je tako da to ne bude još jedno naselje koje će živjeti samo tri mjeseca, nego je cijela ideja tog projekta da to postane dio grada te privuče nove stanovnike u Šibenik, ne nužno samo stanovnike iz Hrvatske, nego iz cijele Europe, tip ljudi koji može raditi od bilo gdje, ali želi živjeti kvalitetnim životom kakav Hrvatska pruža.
Tu smo napravili tzv. Betonsku knjigu koja je zapravo prezentacija tog projekta za investitore. Za to smo također dobili Red Dot i to nam je 21. Red Dot koji smo, zajedno s Brigadom, dobili u posljednjih 15-ak godina.
Osvojili ste dosad nekoliko stotina nagrada, razvesele li vas još nagrade?
Žinić: Razvesele, naravno, pogotovo Red Dot, nagrada koja slavi tu neku ljepotu dizajna. Puno nam znači da vidimo da nakon toliko godina naš dizajn, koji je bio i naš početak, dobiva nagrade. Veseli nas svaka nagrada jer je to neka provjera naše kreativnosti i naših radova u nekoj godini da vidimo gdje smo na svjetskoj sceni.
Bruketa: Tu u agenciji radi između 20-25 dizajnera, na tim projektima radili su razni ljudi kojima je to možda i prva nagrada, njih sigurno veseli i motivira kad dobiju svjetsko priznanje.
Te nagrade privlače pozornost na vaš rad. Tako ste se lani ušli u međunarodnu mrežu Grey?
Žinić: Nagrade su na neki način izlog, no iza njih stoji jako puno rada, neprospavanih noći, strateškog promišljanja o projektima... Mi smo 2013. bili proglašeni najboljom malom nezavisnom agencijom na svijetu, bili smo druga najefikasnija agencija na svijetu i iskočili smo vani kao zanimljiva mala agencija s ovih prostora preko koje mogu razvijati biznis. To je privuklo pažnju, ali iza toga je puno rada.
Bruketa: Nagrade potiču inicijalni interes za nas, ali to nije ni dobiven ni odrađeni posao.
Žinić: Danas se mjeriš po zadnjim odrađenim projektima, moraš uvijek biti u formi.
Sad će godina dana kako ste ušli u Grey mrežu, mislite li i dalje da je to bila dobra odluka i je li vam otvorila vrata na zapad, kao što ste priželjkivali?
Žinić: Ulaz na zapad je težak, vani je tržište strukturirano i kompetitivno. Nakon godinu dana osjećam da je to bila dobra odluka, ne samo da smo dobili priliku raditi vani nego smo dobili priliku koristiti se njihovim alatima, bazama, raznim istraživanjima, trendovima i ostalim stvarima koje mi danas možemo podijeliti našim klijentima. Mislim da smo prije godinu dana dotakli nekakav plafon na ovom tržištu i trebao nam je taj dodatni iskorak prema vani, mi smo godinama pokušavali otvaranjem ureda od Azerbajdžana, Austrije i dalje, to nam je bilo jako zahtjevno s našeg malog tržišta, ali smo stekli ogromno iskustvo i to je sigurno utjecalo da nas primijete.
Bruketa: Ulaskom u Grey, odnosno WPP, postali smo jedna od nekoliko središnjica za dizajn i digitalni marketing. Nakon tih godinu dana imamo projekte u New Yorku, Moskvi, Londonu, radimo za tri globalna brenda platformu za cijelu centralnu i istočnu Europu, to je nešto novo u našim karijerama.
Predviđamo da bi nam u ovoj godini inozemni prihodi mogli doseći trećinu ukupnog prihoda.
Je li vam rad otežala činjenica da sad imate partnera kojeg treba slušati, sve ove godine do lani ste vi donosili sve odluke?
Bruketa: I dalje moramo zaraditi svoju plaću, ali u ovoj firmi se uvijek upravljalo kroz nekakav konsenzus svih ključnih ljudi, pa je za nas ova situacija u kojoj se trebamo dogovarati potpuno uobičajena. Ova firma nikad nije bila vođena od jednog čovjeka, nama je usklađivanje stavova prirodno stanje stvari. Vrijeme je pokazalo da je više ljudi pametnije od jednog, tako da je sam način funkcioniranja u tvrtki ostao gotovo isti.
Žinić: Na neki način pomaže i to da nešto što smo sami radili prije metodama pokušaja i pogrešaka, danas više ne moramo baš tako jer imamo partnera koji je jedna od najvećih agencijskih mreža na svijetu, i to njihovo iskustvo koje imaju, omogućava nam da puno manje griješimo u tom biznis dijelu, ali i u komunikacijama.
Bruketa: Prije smo sva rješenja morali smišljati sami, a sada možeš nekoga nazvati i pitati jesu se već susreli s time i pomognu nam.
Žinić: To nam skraćuje put, no u samom menadžmentu ovdje se nije gotovo ništa promijenilo.
Kad ste krenuli, počeli ste s dizajnom, a danas nudite cijeli paket usluga, pokrivate cjeloviti komunikacijski proces od brendiranja do fizičke i e-prodaje. Kako birate novu nišu na koju ćete se širiti, jeste obuhvatili sve koje vas zanimaju ili postoji i mogućnost daljnjeg širenja u nešto novo?
Žinić: Mislim da nas od početka krasi karakteristika da stalno tragamo za nečim novim, krenuli smo od dizajna, ali smo vrlo brzo shvatili da nas zanima puno više, da nas zanima komunikacija u cijelosti. Ona je vrlo širok pojam koji nije ograničen samo na nekoliko medija, može se događati svugdje, može utjecati na procese u kompaniji, na stvaranje novih proizvoda, ne samo na neki oglas. Tako da nas zanima sve i uvijek ćemo tražiti neke nove niše, to nas drži u formi, da budemo “seksi i fit” cijelo vrijeme.
Bruketa: Seksi – o tom, potom (smijeh). Nekad smo se bavili samo komunikacijskim problemima, danas se sve češće bavimo poslovnim problemima. U budućnosti će biti sve teže doći do krajnjih kupaca kroz plaćene komunikacijske kanale, sve manje ljudi gleda televiziju ili barem ovu linearnu televiziju isprekidanu reklamnim blokovima, sve više ljudi ima instaliran ad blocker.
Zajedno s našim klijentima kreiramo proizvode koji nisu generički, koji intrigiraju kupce i medije – da ih probaju i da govore o njima. Ako imaš takav proizvod, manje trebaš ulagati u oglašavanje.
Kreativnost naših ljudi može biti upotrijebljena za razne stvari. Nekad je to bila samo komunikacija, danas je to i kreiranje proizvoda i usluga kojima ne treba (puno) reklame.
Kreirati proizvod o kojem će svi govoriti i koji će svi željeti, uzbudljivo je iskustvo.
Imaju li budućnost klasične reklame i oglasi, ili sve prelazi na društvene mreže i neke nove medije?
Bruketa: Apsolutno imaju. Radijski oglas postoji otkad i radio, a televizija ga nije ukinula. Ništa neće nestati, i postojat će i dalje zajedno s nečim novim. Internet je u našim životima već godinama i neki su razumjeli prilike koje pruža. Danas se možete obratiti cijelom svijetu, za vrlo mali trošak. Nikad to u povijesti civilizacije nije bilo tako lako. To je prilika za male zemlje i male tvrtke. Mijenja se način na koji koristimo internet.
Sve manje ga tretiramo kao mjesto na koje ću spustiti tradicionalni oglas, a sve češće kao mjesto gdje ću razgovarati sa svojim korisnicima o stvarima koje zanimaju i njih i mene. Kako započeti tu konverzaciju u kontekstu gdje jako puno subjekata pokušava isto? Tako što ću pričati i raditi nešto što nitko drugi ne radi. Agencija vam može pomoći upravo oko toga.
Jesu klijenti spremni na takve inovacije?
Žinić: Svaka dobra ideja, svaka inovacija koja ima svoje opravdanje, biznis-plan, sve to bude prihvaćeno. Svaki klijent će prihvatiti inovativne ideje koje rješavaju poslovne probleme, i klijenti su puno hrabriji nego prije baš zato što im možeš dokazati da mogu biti uspješni.
Bruketa: To jeste danas izazov, da bi promijenio proizvode i uslugu, trebaš promijeniti proces kompanije, a to zahtijeva nekakvo ulaganje. Cijela ideja je da ulaganje bude što manje, da se minimalizira rizik. Brza izrada prototipa i testiranje u stvarnim situacijama nikada nisu bili lakše nego sada, i rizik se da znatno smanjiti. Poznato je da ljudi jedno pričaju, drugo misle, treće rade. Danas, zahvaljujući internetu i društvenim mrežama, možeš prilično dobro osjetiti kakav je interes za tvojom idejom, za tvojim proizvodom i uslugom s nekim relativno malim ulaganjem.
Tržište se mijenja iz dana u dan, kako stignete pratiti sve trendove i gdje?
Žinić: Radi se jako puno istraživanja, prati se što se događa, čita se, razgovaramo s ljudima, pratimo publikacije, tu je jako puno čitanja i proučavanja da bismo bili stalno u toku, jer kad ispadneš iz toga, onda se jako teško vratiti koliko je to jako dinamično i koliko se brzo događa. Agencija ako želi biti u toku onda mora pratiti sve što se događa, puno svog vremena trošimo na istraživanja, shvaćanja i razumijevanja trendova ponašanja, pogotovo tehnologije, podataka koji su nam zanimljivi...
Bruketa: Što bi rekli naši digitalci, sve vam je na internetu.
Kako onda u ovo doba hiperprodukcije biti drukčiji, iskočiti između svih koji prate te trendove?
Bruketa: Nije to tako teško. Kreativnost je spajanje dvije poznate stvari u neku novu kombinaciju, uvijek postoji neka nova kombinacija, to je beskonačno. Hiperprodukcija je posljedica repeticije, a ne kreacije. Malo je stvarno novog sadržaja.
A sad, više nego ikada, imamo pristup materijalu za kombiniranje. Crna pločica u našem džepu gotovo je magični predmet koji nam daje pristup beskonačnoj količini informacija, ideja, vještina.
Tragično je koliko malo koristimo supermoći koje nam pruža crna pločica koju još uvijek zovemo telefon.
Postoji li više uopće formalno obrazovanje koje stigne barem donekle pratiti sve te nove trendove?
Bruketa: Nekad smo imali premalo informacija, premalo kontrole, ograničen pristup. Danas, kad je sve to obratno, razumijemo da su ograničenja samo u nama i da nam treba pomoć da se snađemo u svim tim mogućnostima koje nam digitalni alati i platforme pružaju. Svatko od nas, bez obzira na to čime se bavili i koliko ste obrazovani, može biti uspješniji, spokojniji i živjeti kvalitetniji upotrebom nekog digitalnog alata. Samo je pitanje – kako se snaći u tom moru mogućnosti koje leže doslovno na dohvat ruke, u našem džepu.
Pronaći iglu u plastu sijena je danas ključna vještina, kao i biti sposoban fokusirati se na nešto u toj gomili podražaja. Netko to uči doma svoje klince, netko ne.
Žinić: I ambicija je bitna vještina. Naša ambicija je da se ne zadovoljavamo nekim prosječnim stvarima, naša ambicija je uvijek tražiti neku izvrsnost u svemu tome, to je ključna komponenta koja se nadovezuje na sve što je Davor nabrojio. Ako nemaš ambiciju, nemaš ništa.
Kako vam dolaze ideje, imate neke svoje rituale prije stvaranja ili ideje skupljate i dok ne radite, dok recimo šećete psa?
Žinić: Dolazak do ideje jedan je proces koji traje određeno vrijeme u kojem se baviš istraživanjem i proučavanjem ponašanja korisnika, tržišta, konkurencije, navike... To je proces i tek kad sve to apsolviraš, onda je zapravo vrlo jednostavno doći do ideje.
Sama ideja ne pali, možda može biti zanimljiva, ali neće riješiti neke stvari. Puno je tu brainstorminga, veliki su timovi koji rade na projektima, svako ima neku ideju, ideje se međusobno nadograđuju pa je na kraju dana teško reći i kako je nastala ta ideja. Dolaženje do ideje je timski rad, ali moguće je i da ti ideja dođe dok sjediš na WC-u, no ne možeš puno s njome ako nemaš taj cijeli proces.
Bruketa: Ja vjerujem u grupnu pamet. Neki od naših najboljih projekta nastali su zajedničkim promišljanjem. Gore spomenuta izložba za Croatia osiguranje, nastala je suradnjom ljudi iz Adrisa, Croatije, Milleniuma, Brigade i Bruketa&Žinić&Grey. Najkvalitetniji i najefikasniji projekti nastaju iz zajedničkog promišljanja agencije i klijenta. Puno je takvih primjera u svijetu i u Hrvatskoj. S nekim kompanijama radimo i više od dvadeset godina zato što radimo zajedno s njima, a ne za njih.
Imate li problema s plagiranjem, čak su i vas nekoć optuživali za to? Daju li ljudi uopće zasluge jedni drugima za ono što je netko stvorio?
Žinić: Mi smo jedna od rijetkih kompanija u našem biznisu koje otvoreno u svojim kanalima komuniciramo tko je radio i što je radio na svakom projektu. Svaki čovjek koji je pridonio ideji i realizaciji projekta mora biti spomenut na adekvatan način.
Bruketa: Naši su projekti uvijek pod povećalom javnosti. Ulažemo veliku količinu vremena u provjere. Srećom, do sada su se optužbe pokazale neistinitim. Intelektualno vlasništvo je temelj ovog posla.
Stalno spominjete tim, je li vam problem, uz ovo iseljavanje, naći dobre ljude?
Žinić: Uvijek je bilo teško pronaći kvalitetne ljude, dobre kreativce, danas pogotovo. Na prvu netko možda i izgleda dobro, ali kad uđe u ovaj zahtjevni sustav, pokaže se da nije tako dobar. Danas je još teže naći dobre ljude, spremne raditi. Sva tvoja životna iskustva nađu se na jednom projektu, zbilja treba imati takav stil života pa je možda teže naći takve ljude. Mi imamo sreću da smo uspjeli skupiti sjajan tim i trudimo ih se zadržati, a i konkurencija je puno veća nego prije, sad su tu i neki novi mali start-upi koju su nam konkurencija.
Bruketa: Ovo nije posao, ovo je način života. Način na koji radimo svaki dan propitujemo, pokušavamo naći novi način rada, pokušavamo biti korak naprijed. Čini mi se da je zadnje tri godine u industriju ušlo puno zanimljivih mladih ljudi. Pomladili smo dizajnerski, a i druge timove. Nova energija kao i novi načini promišljanja inspirativni su za sve ljude u agenciji.
ILI - ILI
Haljina ili hlače?
Hlače.
Istra ili Dalmacija?
Ravnopravno.
Književnost ili glazba?
Književnost.
Haag ili hrvatska sudnica?
Sudnica.
Špica ili priroda?
Špica. Sorry.
Koncert ili predstava?
Koncert.
Račan ili Milanović?
Milanović.
Krimić ili ljubić?
Krimić.
Plavojke ili crnke?
Plavojke.
Vjernik ili ateist?
Tolerancija.
>> Pogledajte i video najvećeg sajma u Hrvatskoj
