Stjepo Stephen Bartulica sasvim sigurno nije savjetnik kakvog biste očekivali na Pantovčaku, gdje trenutačno stoluje agnostik Ivo Josipović. Taj 43-godišnji doktor filozofije i profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu dolazi iz posve drugog svijeta, koji je potpuno suprotan predsjednikovu ljevičarskom svjetonazoru te nazoru gotovo svih njegovih savjetnika. Bartulica je rođen i odrastao u St. Josephu u državi Missouri, u SAD-u, u vrlo religioznoj i tradicionalnoj obitelji. Prvu polovicu života proveo je u Americi, a drugu uglavnom u Hrvatskoj. Govori engleski, talijanski i njemački jezik, dok se u odličnom hrvatskom još uvijek osjeti američki naglasak. Bartulica otvoreno i jasno artikulira svoje stavove. Uzor mu je poznati katolički filozof i svetac Thomas More. Bez obzira na to slagali se s njime ili ne, njegova otvorenost pravo je osvježenje u hrvatskom javnom životu, koji je kontaminiran prijetvornošću. Za nekoliko dana predsjednik Josipović ide u Vatikan u posjet papi Franji, a u njegovoj pratnji bit će i Bartulica.
– Ne bih mogao reći da je moja uloga u organizaciji ovog posjeta jako važna. Radim sustavno na komunikaciji između predsjednika i vjerskih zajednica, posebno Katoličke crkve. Nastojim to raditi daleko od očiju javnosti – ističe Bartulica. Odmah ga pitam kako je dospio u Ured predsjednika. Nije baš uobičajeno da agnostika i ljevičara o vjerskim pitanjima savjetuje praktični katolik konzervativnih političkih uvjerenja.
Velikodušna gesta
– Moram reći da je to bilo neočekivano s moje strane. Predsjednik je imao želju angažirati osobu iz života Crkve, dakle ne nužno nekoga tko ima isti svjetonazor kao on. Prvi smo se put sreli dva dana prije nego što je prisegnuo. Doživio sam to kao velikodušnu gestu prema meni – kaže Bartulica.
S predsjednikom Josipovićem surađuje već gotovo četiri godine, a to je bilo sasvim dovoljno vremena da se međusobno upoznaju. Josipović je često, ali puno manje nego premijer Milanović, izložen kritikama konzervativnih birača. Stoga se samo od sebe nameće pitanje zašto bi neki vjernik glasao za „bezbožnika" Josipovića?
– Moje je iskustvo da predsjednik zaista poštuje vjernike. Kada je riječ o pitanju Boga, predsjednik kaže da je u traženju. Znači, izričito ne odbacuje da Bog postoji, što je skeptičan stav uobičajen za znanstvenike – objašnjava Bartulica poziciju svog šefa. Poziva se na papu Franju, koji kaže da se takvi stavovi ne smiju osuditi, nego da vjernici trebaju graditi odnose sa skepticima.
– Papa ističe da se najprije trebamo upoznati i onda u prijateljstvu, u iskrenom odnosu, otvarati i te teme. Sigurno je činjenica da možeš biti dobar i moralan čovjek a da ne prakticiraš vjeru iako je moj put drugačiji – ističe Bartulica.
Kod nas u Hrvatskoj katolicizam je vrlo često samo na pojavnoj razini, a sama se bit stavlja u drugi plan. Stoga je zanimljiva usporedba agnostika Josipovića s nekim drugim političarima koji se deklariraju katolicima.
– Trebamo razlikovati privid od bitnoga. Ako išta teško podnosim u životu, to su nasilnici i licemjeri. Vanjska religioznost ne znači puno ako nema konkretnog djela. Svjedoci smo da mnogi katolici nemaju formiranu savjest. Nije dovoljno biti kršten pa da budeš katolik. Što se tiče svakodnevnog života, mi smo pozvani da svjedočimo. U tom smislu mislim da je predsjednik u mnogočemu dosljedniji od drugih koji se zapravo više kite time – objašnjava Bartulica. I sada dolazimo do najzanimljivijeg pitanja o duhovnom životu predsjednika Josipovića. U katoličkim se krugovima može čuti da se polako približava Bogu, pa čak da je vrlu blizu obraćenja.
– Dotaknuli smo tu temu, rekao bih, vrlo površno jer je to velika i duboko osobna tema. Prepustio bih predsjedniku da odgovori na to pitanje. Ali što se mene tiče, ne vidim svoju ulogu u tome, da bih njega trebao obratiti, nego pokušavam svjedočiti istinu o kršćanstvu, svakodnevnom radu na otvoren i iskren način. Znamo da samo Bog može mijenjati srca. Mi možemo otvoriti horizonte, a Bog mijenja ljude. Više je na predsjedniku da odgovori u kojemu smjeru ide, a ja mu želim biti prijatelj na tom putu – kaže Bartulica, koji je pokazao i zavidno diplomatsko umijeće kada sam inzistirao na pitanju je li predsjednik na putu obraćenja.
– To je vrlo teško reći, ali ja se nadam da nije dalje nego što je bio.
Ispovijed kod Jorgea Ramosa
Za nešto više od godinu dana čekaju nas novi predsjednički izbori. Sprema li se za kampanju i hoće li biti u Josipovićevu izbornom stožeru?
– Ne bih htio da kampanja počne prerano jer Hrvatska ima puno aktualnih problema. Ne bih savjetovao da se već sada formira stožer, ali ja sam se spreman angažirati. Rekao bih da naša suradnja ima konkretnih plodova. Nedavna rasprava o građanskom odgoju koja je održana na Pantovčaku uključila je i predstavnike konzervativnih udruga, koje se do sada nije pozivalo na takve tribine. Predsjednik percipira da ima i drugi način gledanja na ove teme – kaže Bartulica i odmah dodaje da u politici treba biti realan. Nitko ne može zanemariti da je na prošlom popisu stanovništva bilo barem 86 posto deklariranih katolika. Sljedeće se pitanje samo nametnulo. Što ako se pojavi kandidat katolik koji k tomu svake nedjelje ide u crkvu? Hoće li se naći u dvojbi jer se on odlučio za nevjernika. Bartulica je malo zastao i gotovo instinktivno rekao: "Tricky question."
– Ja na to gledam ovako: predsjednik se dosljedno ponaša i prema meni je bio uvijek fer. Nisam osjetio pritisak s njegove strane da ne govorim ono što zaista mislim. A sada, tko će biti njegov protukandidat, to ne znam i ne bih htio nagađati o tome. S obzirom na to da imamo dobar ljudski odnos, mislim da bih bio skloniji podržati Josipovića – kaže Josipovićev savjetnik. Shvatio sam da Bartulica zapravo smatra da je bolje imati dobrog agnostika u ruci nego deklariranog katolika na grani, za kojega k tome ne znaš kako će se ponašati.
– U politici je dosljednost jako važna. Sudim i procjenjujem prema djelima, a ne prema riječima. Hrvatski političari puno govore, međutim iza toga nema djela i vidimo u kakvom je stanju država. Djela predsjednika Josipovića su, barem što se tiče moga područja, vrlo dosljedna i nemam posebnih primjedaba – objašnjava Bartulica. Predsjednik mu nije zamjerio što je bio jedan od organizatora dolaska Judith Reisman. U predsjedničkom timu uglavnom su savjetnici lijeve provenijencije, ali kaže da nije osamljen i izoliran. Atmosferu opisuje gotovo idiličnom.
– Rekao bih da ne dijelimo isti svjetonazor i ljudi to znaju. Ne tajim ono što jesam. Upravo zato i imamo opušteniji odnos – kaže Bartulica, koji se vjernički formirao u Americi. A koja je razlika između američkih i hrvatskih katolika?
Bartulica ističe da je situacija puno drugačija nego u Hrvatskoj, u kojoj Katolička crkva, što se tiče glavnih religija, zaista dominira. Katolici u Americi često imaju čvršći identitet nego hrvatski vjernici. Američki su katolici iskreni i vide da treba javno svjedočiti. Katolička crkva u Hrvatskoj nema takvu konkurenciju.
Je li Katolička crkva u Hrvatskoj zbog toga birokratizirana i usporena?
– Mnogi će reći da je Crkva bila nekako žilavija i dinamičnija dok je bila izložena komunističkom progonu. Nikako ne bih htio da se ta vremena vrate, ali danas postoji opasnost da Crkva uđe u rutinu. Crkva i kršćanske vrijednosti uvijek su na neki način ugrožene. Danas živimo u vrijeme novih ideologija. Nema više komunizma, ali dolaze nove sekularne ideologije koje napadaju kršćanski svjetonazor. Zato trebamo biti budniji nego ikad – kaže Bartulica i dodaje
– Ako govorimo o liberalnoj demokraciji i liberalizmu, često kod takozvanih liberala vidimo da je vrlo prisutan impuls da se zabrani i ušutka drugo mišljenje. U tom liberalizmu ne vidim previše liberalnoga – ističe Bartulica. Žali se da konzervativci nemaju ravnopravan pristup medijima. Uvjeren je da to nije dobro jer to jednostavno nije prava slika Hrvatske.
O pripadnosti Opusu Dei nije želio govoriti. Samo je zagonetno rekao: "Vrlo se rado ispovijedam kod Jorgea Ramosa, svećenika iz Opusa Dei, koji svaki dan ispovijeda u katedrali."
>> Vođe konzervativne revolucije: Nismo produžena ruka biskupa
Sve za vlast, a vlast ni za što.