Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 0
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Točka preokreta

Postoji i ‘treći pacijent’! Još se čeka potvrda o njegovu izlječenju

Borba protiv bolesti Brojni aktivisti u svijetu vode svoje oblike borbe protiv AIDS-a, dok se u znanstvenim krugovima u nas posebno ističe Josip Begovac, u RH jedan od sinonima te borbe
Foto: REUTERS
1/2
09.03.2019.
u 22:28

Prvi primjer bio je ‘berlinski pacijent’ prije više od deset godina, a riječ je o Timothyju Rayu Brownu kod kojeg je remisija HIV infekcije dulja od desetljeća

Svijet ga zove “londonski pacijent”. On je drugi čovjek na svijetu ikad kojemu je iz krvi “izbrisan” virus HIV-a! Taj uspjeh znanstvenika i liječnika iz britanskog Cambridgea objavljen je u znanstvenom časopisu Nature, a prezentiran je na konferenciji posvećenoj zaraznim bolestima koja se održala u Seattleu. Stručnom događanju koji je u svjetski eter odaslao tako veliku vijest prisustvovao je i hrvatski cijenjeni liječnik, prof.dr.sc. Josip Begovac, voditelj Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević.

– Bolesnik iz Londona zaželio je biti anoniman tako da mu godine života nisu objavljene. Otkrivena mu je zaraza HIV-om 2003. Započeo je antiretrovirusno liječenje tek 10-ak godina poslije, kada mu je dijagnosticiran Hodgkinov limfom u poodmaklom stadiju (stadij IVb). Provedeno je standardno liječenje limfoma koje nije dovelo do remisije bolesti. Pokušalo se provesti liječenje vlastitim matičnim krvotvornim stanicama, ali nije se uspjelo skupiti dovoljno stanica. Početkom svibnja 2016. započeta je transplantacija matičnih krvotvornih stanica od nesrodnog davatelja koji je imao promijenjen receptor CCR5. Poznato je od prije da se osobe s posebno promijenjenim receptorom (tzv. delta32) ne mogu zaraziti HIV-om. Sama transplantacija nije protekla bez komplikacija, bolesnik je dobio sepsu, zubni apsces, srednje tešku bolest odbacivanja te reaktivaciju citomegalovirusa i Epstein-Barrov virus. No, nakon mjesec dana boravka u bolnici otpušten je na kućno liječenje. Tri mjeseca prije transplantacije bilo je potrebno promijeniti antiretrovirusno liječenje jer je bolesnikov HIV razvio otpornost na prije primijenjene lijekove. Nova kombinacija antiretrovirusnih lijekova bila je uspješna. Nakon suglasnosti bolesnika i odobrenja etičkog povjerenstva 510. dan nakon transplantacije (nakon što je ukupno oko 600 dana HIV bio nemjerljiv u krvi) prekinuto je antiretrovirusno liječenje u rujnu 2017. Pretrage u prosincu 2017. utvrdile su da je Hodgkinova bolest u potpunoj remisiji. Nakon prekida liječenja HIV se više nije mogao otkriti u krvi i različitim stanicama koristeći ultrasenzitivne postupke otkrivanja HIV-a, dakle ukupno nakon 18 mjeseci prestanka liječenja možemo govoriti o remisiji HIV-infekcije – opisao nam je prof. Begovac pojašnjavajući kako je ovaj slučaj drugi primjer dugotrajne remisije HIV infekcije.

Poziv na oprez

Prvi primjer, naime, bio je “berlinski pacijent” prije više od deset godina, a riječ je o Timothyju Rayu Brownu kod kojeg je dakle remisija HIV infekcije trenutno dulja od desetljeća i on se smatra zapravo prvom osobom izliječenom od te infekcije koja uzrokuje AIDS. Na konferenciji u Seattleu, prenosi nam prof. Begovac, izlaganje o “londonskom pacijentu” slušao je i sam Brown kojemu je za liječenja dva puta rađena transplantacija dok je u ovom drugom slučaju riječ o jednoj transplantaciji. Kako će pojasniti prof. Begovac, taj podatak upućuje na zaključak da je za postizanje remisije HIV-infekcije moguć poštedniji pristup, dakle izostanak zračenja ili možda čak manje agresivna kemoterapija.

– Na konferenciji je prikazan i treći slučaj mogućeg izlječenja HIV-infekcije. Riječ je o 49-godišnjem bolesniku iz Njemačke (Düsseldorfa) kojem je u sklopu liječenja akutne mijeloične leukemije učinjena isto tako nesrodna transplantacija matičnih stanica davatelja koji ima stanice otporne na HIV (mutaciju receptora CCR5). Međutim u navedenog bolesnika je antiretrovirusno liječenje prekinuto u studenom 2018. tako da je prerano govoriti o remisiji HIV-infekcije – dodaje liječnik koji je u nas takoreći sinonim za borbu protiv ove bolesti. Baš kako svjetski mediji prenose i tumačenja niza stručnjaka, znanstvenika, liječnika pa tako i onih koji su sudjelovali u liječenju “londonskog pacijenta”, tako će i prof. Begovac pozvati na oprez u tumačenju ovog uspjeha. S jedne strane dokazano je kako remisija HIV-a kod Browna nije tek puka sreća, no jednako tako objasnit će da je u ovom drugom slučaju mogućeg izlječenja prošlo svega godinu i pol od prekida terapije protiv HIV-a te je prerano govoriti o izlječenju. Uostalom, ova oba pacijenta bolovala su od teških bolesti radi čijeg liječenja im je u posve uništen imunosni sustav, što nipošto ne znači da je to put izlječenja za sve oboljele od HIV-a.

– Ovakav pristup, koji uključuje primjenu citostatika radi uništenja postojećeg imunosnog sustava i njegove zamjene onim koji je otporan na HIV ne može se primijeniti na osobe koje su zaražene HIV-om ako ne boluju od bolesti koje zahtijevaju transplantaciju matičnih krvotvornih stanica. Ovi primjeri mogu potaknuti daljnja istraživanja mogućnosti izlječenja koja se temelje na promjeni genske strukture receptora stanica koje HIV zaražava. Nažalost, upravo je na konferenciji u Seattleu prikazan rad skupine autora iz SAD-a koji su pokazali da infuzijom stanica koje imaju promijenjen receptor CCR5 mogu samo privremeno suzbiti razmnožavanje HIV-a u osoba kojima prethodno nije „uništen“ imunosni sustav. Oni su koristili nukleazu s cinčanim prstenom za promjenu receptora CCR5. Osnovni je problem što se na ovaj način zasad ne mogu promijeniti sve stanice prijemčive na HIV. Dakle, zasad se izlječenje HIV-infekcije s pomoću izmijenjenog receptora CCR5 može očekivati samo u kontekstu liječenja matičnim krvotvornim stanicama – pojašnjava prof. Begovac dodajući kako postoje i drugi pokušaji izlječenja zaraze HIV-om. Ti drugi pokušaji su rano liječenje, izbacivanje virusa iz stanica u kojima je pritajen moduliranjem imunosnog odgovora ili cijepljenjem. Upravo su rana dijagnostika i rani početak liječenja zaraze HIV-om jedna od točaka plana američkog predsjednika Donalda Trumpa kojim želi okončati epidemiju ove bolesti u Americi, a o čemu je bilo riječi i na ovoj konferenciji u Seattleu. Tim je planom postavljen cilj smanjenja broja novooboljelih za 75 posto u sljedećih pet godina odnosno za 90 posto kroz desetljeće. Iako Trumpov plan izaziva polemike i dvojbe na koji način će se ti ciljevi ostvariti te kako će se financirati, njegov je temelj što ranija dijagnoza infekcije kako bi se brzo moglo započeti liječenje jer je utvrđeno da kada HIV-om zaražena osoba ima nemjerljivu količinu virusa u krvi ne prenosi infekciju spolnim putem.

– Dakle, ako bi se otkrila i liječila svaka osoba koje je zaražena HIV-om, epidemiju HIV-a gotovo bi posve suzbili. Uz liječenje osoba zaraženih HIV-om važna je i predekspozicijska primjena antiretrovirusnih lijekova ciljanim populacijama povećanog rizika za zadobivanje infekcije. Navedene mjere su već sada u pojedinim dijelovima svijeta dovele do znatnog smanjenja novih HIV-infekcija. U Hrvatskoj provodimo rano liječenje HIV-infekcije na način da već kod prvog ambulantnog pregleda započinjemo antiretrovirusno liječenje i to od 2015. Također provodimo testiranje na HIV u zajednici što pridonosi ranijem otkrivanju zaraze HIV-om. Od listopada 2018. se u Klinici za infektivne bolesti provodi i predekspozicijska profilaksa za koju se smatra da može pridonijeti daljnjem smanjenju novih HIV-infekcija – opisuje prof. Begovac napominjući da nam druge zarazne bolesti pokazuju kako se njihova eliminacija ne može postići samo liječenjem. Primjer za to je sifilis koji se ponovno pojavio u nizu država pa je tako, primjerice, u američkoj Arizoni lani deset novorođenčadi preminulo od kongenitalnog, prirođenog, sifilisa. Samo je jedan to podsjetnik zašto je znanost oprezna s naslovima “da je izliječen HIV”, no nitko ne umanjuje strašnu vrijednost uspjeha ovih dvaju pacijenata.

Lijek u injekciji

Uostalom, infekcija tim virusom koji uzrokuje AIDS od smrtonosne bolesti postala je tijekom proteklih desetljeća kroničnom bolesti zahvaljujući terapiji. I u tom području i dalje se napreduje pa tako prof. Begovac ističe kako su u Seattleu prikazani rezultati dva važna klinička pokusa dvaju antiretrovirusnih lijekova. Oba lijeka, naime, davala su se ispitanicima u obliku injekcije tek jedanput mjesečno i pokazali su se jednako uspješnima kao i uobičajeno liječenje ove bolesti oralnom terapijom tri lijeka koji se moraju uzimati svaki dan.

– Injekcije su se počele davati nakon što je prethodno s oralnom terapijom postignuta nemjerljiva količina HIV-a u krvi. Ukupno je u oba istraživanja uključeno 1182 ispitanika, lijek u obliku injekcija primio je 591 ispitanik. Kombinacija koja se davala u obliku injekcije bila je jednako uspješna kao i standardno liječenje s uzimanjem lijekova svakodnevno. Glavna nuspojava u ispitanika koji su primali injekcije bila je bol i nelagoda na mjestu injekcije, međutim, nuspojava je bila blaga i trajala je oko tri dana. Gotovi svi ispitanici izjavili su da bi radije primali injekciju lijeka jednom mjesečno nego uzimali lijekove svaki dan. Ovo je prvi put da se u dva velika istraživanja pokazalo da je moguće liječiti zarazu HIV-om jednomjesečnim injekcijama. Ovim liječenje lijekovima koji imaju dugotrajno djelovanje postaje stvarnost i to predstavlja važan napredak u liječenju HIV-infekcije – ističe ovaj stručnjak poručujući kako je u borbi protiv HIV-a važan dio prevencije ukloniti stigmu koja prati ovu bolest.

Ključne riječi

Komentara 2

JM
ja-ma
22:39 09.03.2019.

Glavno da su našli lijek za to,ali za rak ništa.Neki lobiji su očito toliko jaki da mogu sve. Pri tom mislim na one iste lobije koji drže modnu industriju jer ako ima napišem naziv riskiram blok.

TH
than
02:28 10.03.2019.

Već se neko vrijeme zna da virus HIV-a slabi. Odnosno nije više agresivan kakav je bio na početku. Bolje rečeno, obrambene stanice kod ljudi su ga sa vremenom oslabile, jer su evoluirale na neki način. Rak je jako daleko odd toga, jer on se skriva, odnosno naše stanice koje bi nas trebale braniti ga ne prepoznaju.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije