Zvala se Gospodskom ulicom. Njezinim je nogostupom nekoć koračala gorljiva ilirka, književnica Dragojla Jarnević, jedna od tek dviju žena čiji se lik nalazi među velikanima toga vremena na letku “Muževi ilirske dobe”.
Stanovao je ondje i učitelj Davorin Trstenjak, blizak prijatelj i kum književnika Ante Kovačića koji je tu napisao djelo “Fiškal” i prva poglavlja romana “Među žabari” čiji se sadržaj do te mjere nije svidio karlovačkim gradskim ocima da su najznačajnijeg hrvatskog pisca realizma nakon što je nekoliko godina živio u gradu na četiri rijeke izgnali iz Karlovca.
Bio je nepoželjan jer je svojim perom izbacio sav mulj, zlobu i spletke male sredine, prikazavši službenike magistrata kao beskrupulozne karijeriste koji svoje neznanje kriju iza vjere i domoljublja. U toj je ulici, koja je prije više od stoljeća promijenila ime u Šimunićeva, nadživjevši tako propale države i režime, stanovala i operna diva Ivanka Boljkovac...
Nekoć je ta ulica u karlovačkoj Zvijezdi, kvartu čiji je jedan dio zbog gusto naseljenih kuća i mnoštva djece prozvan Kineskom četvrti, prštala od života. Danas je, uostalom kao i gotovo cijela Zvijezda - kojom se Karlovčani diče da je jedan od simbola grada - zapravo ruševina.
Sve vlasti obećavaju, a nitko zapravo ništa ne čini da se više od četiri desetljeća duga povijest jednog propadanja zaustavi. Pojave se tu i tamo neki projekti, donesu planovi za revitalizaciju, ulupa silan novac (poreznih obveznika, dakako) da se prikupi potrebna dokumentacija...
I onda sve zamre, središnji trg, tzv. Stari plac, ostaje jednako pust a Zvijezda oživi tek kao kulisa za snimanje filmova o ratnim stradanjima. U međuvremenu se polako zatvara i ono malo preostalih lokala, u novinskim crnim kronikama ispisuju se vijesti kako je nepoznati lopov u mračnim uličicama opet opljačkao kakvo staro čeljade, stanovništvo iz Zvijezde odlazi, cijena kvadrata srozala se na petstotinjak eura, vlasnički odnosi su uglavnom neriješeni i danas u cijeloj toj četvrti živi jedva devetstotinjak duša, zapravo zanemarivao glasačko tijelo...
No možda je došlo vrijeme da Zvijezda, zaštićena kao kulturno-povijesna cjelina grada, za Karlovčane ne živi samo u sjećanjima i da Radićeva ulica ponovno postane glavnom. Ana Matan, docentica na Fakultetu političkih znanosti, vjeruje da Zvijezda - taj stari dio grada s dušom - itekako ima šanse.
Da u to ne vjeruje, zacijelo ne bi bilo ni projekta “Star Voice” kojim građani Karlovca dižu glas za Zvijezdu sudjelovanjem u donošenju odluka o njezioj obnovi i nadzirući kako gradske vlasti upravljaju kulturnom baštinom. Riječ je o projektu koji se financira iz IPA fonda Europske unije i čija je vrijednost oko 153 tisuće eura.
Nositelj je udruga Ka-matrix, a partneri su Fakultet političkih znanosti iz Zagreba, Grad Karlovac, Veleučilište u Karlovcu i Udruga PolKA. Zbog tog projekta karlovačkim ulicama -Zvijezdom, ali i ostalim četvrtima - ovih dana hodaju anketari kojima je zadaća od 900 anonimnih stanovnika saznati kakvo je njihovo viđenje budućnosti Zvijezde, što su prioriteti, odakle krenuti...
To terensko ispitivanje sastavni je dio deliberativnog anketiranja – metode koju je osmislio profesor sa sveučilišta Stanford James Fishkin koja se koristi istodobno i kao metoda za ispitivanje javnog mišljenja, a u nekim slučajevima i kao metoda savjetovanja s građanima, ali i kao metoda odlučivanja o nekom problemu.
Rezultati deliberativne ankete o “slučaju Zvijezda” ući će u plan upravljanja karlovačkom Zvijezdom. Taj dokument Gradska uprava trebala bi donijeti do svibnja, što se poklapa s održavanjem lokalnih izbora.
– Nadamo se da će naše deliberativno anketiranje imati u našem projektu u najmanju ruku savjetodavnu ulogu. Meni se, koja živim u Zvijezdi, čini da je metoda deliberativne ankete savršena za raspravu o načinu revitalizacije Zvijezde jer bi se uz sudjelovanje građana moglo doći do nekog reprezentativnog stava o problemu – kaže Ana Matan, navodeći da su do sada takve ankete provedene u više od 20 zemalja.
Teme su bile različite: od lokalnih komunalnih pitanja do velikih nacionalnih tema poput uvođenje eura u Danskoj ili pak referenduma o ukidanju monarhije u Australiji te integracije katoličkih i protestantskih škola u Sjevernoj Irskoj. Docentica Matan posebno ističe primjer Teksasa, nekoć sinonima za naftu, gdje su tvrtke koje prodaju električnu energiju pitale korisnike kakve izvore energije preferiraju.
Izjasnili su se za obnovljive izvore, nakon čega je Teksas postao jedna od vodećih američkih država po proizvodnji energije iz vjetroelektrana. Da bi se došlo do tako kavlitetnih i cjelovitih podataka, popunjavanje anketnog listića “Zvijezda – odakle početi?” tek je jedna od cjelina deliberativnog anketiranja.
Očekuje se da će oko 150 ispitanika 19. studenoga u Gradskoj vijećnici i na Veleučilištu u Karlovcu sudjelovati u sljedećem koraku - raspravljanju o prioritetima za obnovu Zvijezde. U materijalima pripremljenim za deliberativno anketiranje nalaze se informacije i argumenti za i protiv četiri prioriteta Zvijezde: bedemi i šančevi, glavni trg (Stari plac), Radićeva i Kineska četvrt.
Na panelima će s građanima sudjelovati stručnjaci, očekuje se da će doći ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, njezin pomoćnik Davor Trupković, profesor s Arhitektonskog fakulteta Boris Morsan, sociolog Vladimir Lay, pročelnica za prostorno uređenje u Gradu Karlovcu Martina Furdek-Hajdin...
Nakon cjelodnevne rasprave, sudionici će još jedanput popuniti anketu, a istraživači s Fakulteta političkih znanosti izmjerit će promjene u njihovim stavovima koje će naposljetku ući u Plan upravljanja karlovačkom Zvijezdom u kojem će biti jasno određeni prioriteti od kojih će se krenuti s obnovom.
Dok s puno žara govori o tome kako bi Zvijezda mogla i trebala izgledati, profesorica Matan, “krivac” za deliberativno anketiranje, zbunjuje nas činjenicom da uopće nije Karlovčanka nego Makedonka koja se zbog ljubavi prije dvadesetak godina doselila u Karlovac i zaljubila u Zvijezdu.
– Stara karlovačka jezgra Zvijezda neizmjerno je lijepa i skladna gradska cjelina s pravilnim rasterom ulica i središnjim, glavnim trgom. Puna je povijesti i priča. Sagrađena je 1579. godine na mjestu gdje nije bilo ljudskog naselja, po renesansnom nacrtu idealnoga utvrđenoga grada.
U Zvijezdi je bilo Ilirskog čitanja društvo, u njoj je živio grof Janko Drašković, Ivan Mažuranić je u Zvijezdi napisao svoj ep Smrt Smail-age Čengića, tu je sagrađena prva glazbena škola u Hrvatskoj...
Na rubovima Zvijezde živjela je poznata karlovačka židovska obitelj Reiner, a Terezija Reiner bila je pokretačica osnivanja Društva za poljepšavanje grada Karlovca koje je organiziralo podizanje prekrasnih parkova i promenada oko cijele Zvijezde.
Otac Slavka Goldsteina držao je u Zvijezdi poznatu knjižaru i čitaonicu “Reich” na čijem je mjestu danas Zagrebačka banka. Vrlo su zanimljive i brojne priče iz Kineske četvrti koja je, po zapisima, funkcionirala kao pravi dnevni boravak svojih stanovnika.
Moji mlađi sugrađani odlaze iz Karlovca i to mi je žao, iako smatram da svatko ima pravo tražiti sreću i dom na svakom mjestu na kugli zemaljskoj, kao što sam i ja izabrala Karlovac i to je sada moj grad i osjećam se kao Karlovčanka – kaže Ana Matan.
Građanska volja i energija da Zvijezda opstane postoji, no o svemu će na kraju ipak odlučiti - kako bi to Kovačić rekao, žabari - oni koji o njoj toliko govore, obećavaju, a na kraju ništa ne čine. Ili, kako je to još šezdesetih godina zabilježio poznati Karlovčanin, književnik Stjepan Mihalić:
“Vi toliko pričate o Zvijezdi. Je li to možda ipak zla savjest što trošite njezin novac, a puštate da propada, ruši se pretvarajući se u prašinu? Nije lijepo. Ne, nije lijepo. Jer ako ćemo istinu, da nije bilo Zvijezde, ne bi bilo ne samo mene nego ni vas.”
>> Ugrozili Plitvička jezera i Dubrovnik, UNESCO prijeti sankcijama
