Premium Povodom lansiranja novog portala, Vecernji.hr svim čitateljima daruje mjesec dana besplatnog Premium sadržaja!
Naslovnica Premium Analize i intervjui

Poslati vlak iz Srbije koji niječe postojanje Kosova suluda je provokacija ludih ljudi

S albanskim ministrom vanjskih poslova o Srbiji, Kosovu, Milanoviću...
15. veljače 2017. u 21:38 0 komentara 2867 prikaza
09.02.2017., Zagreb - Ditmir Bushati, ministar vanjskih poslova Republike Albanije. Photo: Robert Anic/PIXSELL
Foto: Robert Anić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/7

Albanski ministar vanjskih poslova Ditmir Bushati boravio je u Hrvatskoj gdje se susreo s kolegom Davorom Ivom Stierom, ali i sudjelovao na splitskom sastanku nove inicijative Jadranske trilaterale, koja okuplja Hrvatsku, Albaniju i Crnu Goru.

Uz odnose s Hrvatskom, s 39-godišnjim ministrom razgovarali smo o albanskim odnosima sa Srbijom, Kosovom, ali i o špekulacijama da bi bivši hrvatski premijer Zoran Milanović novu karijeru mogao graditi u Tirani.

 

Lani je za posjeta Hrvatskoj predsjednik Bujar Nishani kazao kako dvije države trebaju graditi preferencijalno partnerstvo. Što to točno znači?

Vučić vlak Provokacija na 21 jeziku Vučićev nacionalistički vlak opasniji je od tenka vlak VELIKE TENZIJE Srbi pokrenuli peticiju protiv ratnog huškanja: 'Kukavice na vlasti izazivaju sukobe svaki put kada osjete da su ugrožene' Zoran Milanović Bauk bivšeg šefa kruži SDP-om Milanoviću ‘prljavi veš’ vade oni koji se boje da će se vratiti

Albanija i Hrvatska su prijateljske države, dijelovi jadranske Europe, bliske NATO saveznice i dinamični čimbenici u regiji. Dijele duboke povijesne i kulturne veze. Arbanasi su se doselili u Zadar prije tri stoljeća, drugi su Albanci stigli u Hrvatsku posljednjih desetljeća i odlučili da će ovdje graditi život.

U Saboru je prvi put zastupnica albanskog porijekla. Hrvatska predstavlja uspješnu priču u EU integracijskom procesu i ostaje inspirirajući model za države jugoistočne Europe. Vjerujemo da snažnija suradnja Albanije i Hrvatske znači više mira, sigurnosti, stabilnosti i doprinosa regiji.

Preferencijalni odnos zapravo je samo ljepši način da se nazove bliskije partnerstvo temeljeno na zajedničkim ciljevima, od kojeg će koristi imati obje države.

Tom je prilikom održan hrvatsko-albanski gospodarski forum. Gotovo godinu dana poslije, koji su rezultati?

Imali smo poslovni forum i u Tirani i u Zagrebu i osjećam da se intenzivirala suradnja i komunikacija između poslovnih zajednica. Ipak, mjesta za napredak ima, kako bi naše ekonomske i trgovinske veze dosegle razinu političkih.

Trebamo bolje koristiti prilike i ohrabriti poslovne zajednice na jači angažman. Stoga pozivam poslovne zajednice da bolje surađuju i uspostave kontakt i informiraju se o investicijskim mogućnostima u energetici, infrastrukturi, turizmu, poljoprivredi.

Moramo i osigurati da Albanija i Hrvatska potpuno sudjeluju u nekoliko regionalnih strateških projekata kao što su Jadransko-jonski plinovod i tzv. Plavi koridor ili Jadransko-jonska autocesta.

Bivši premijer Zoran Milanović boravio je u studenome prošle godine u Albaniji. O kakvom je posjetu bila riječ?

Milanovića su u Albaniji primili u kurtoazne posjete i razgovarao je s albanskim vlastima o albansko-hrvatskim odnosima. Kao što sam rekao, trebamo iskoristiti svaku priliku da kanaliziramo napore u istom smjeru.

Milanovića su u Albaniji primili u kurtoazne posjete. O tome koga ćemo angažirati kao savjetnika za EU odlučit će vlada transparentno. Koristit će nam najbolja ekspertiza za pregovore

Je li Milanovića albanska vlada angažirala kao savjetnika za EU integracije ili ga planira angažirati?

Bilo koju odluku te vrste vlada će donijeti na transparentan način. Kako se približavamo početku pregovora, više nego ikad koristit će nam najbolja ekspertiza i sve lekcije koje su drugi naučili u tom procesu kako bismo izbjegli pogreške koje su drugi radili.

Uza sve probleme koje EU danas ima, koliko javnost podržava ulazak u Uniju?

Podrška ostaje velika i zato što je usko vezana s transformacijom države. EU perspektiva ostaje ključno sidro za reforme. I dok zbog ekonomske krize, Brexita, poplave populizma, postoji rizik da dođe do zamora od proširenja, važno je naglasiti da ove krize pokazuju kako su povezani i međuovisni EU i zapadni Balkan.

Korupcija je apostrofirana kao jedan od glavnih problema.

Krajem 2016. komisija i članice EU pozdravile su “pozitivan trend proaktivnih istraga, progona i presuda u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala”. Jasno, još se toga mora učiniti, a implementacija sveobuhvatne reforme pravosudnog sustava postavit će borbu protiv korupcije na novu razinu.

Nakon sporazuma EU – Turska i zatvaranja tzv. balkanske rute, špekuliralo se da će se otvoriti nova ruta preko Albanije.

Albanija nije posebno rizična država što se tiče tranzita ilegalnih migranata, i zbog suradnje s našim partnerima, posebno s Italijom. No od početka krize izrazili smo spremnost biti dio većeg rješenja na EU razini, temeljenom na principu solidarnosti i na kapacitetima.

Spremnost nije ostala samo na deklarativnoj razini, sudjelujemo u pomorskim aktivnostima NATO-a i Frontexa u Egejskom moru, a albanski se patrolni čamac priključio operacijama u studenome 2016.

Surađujemo i s Hrvatskom i s NATO saveznicima u regionalnim platformama i bilateralnim operativnim poljima na temelju članstva u Interpolu i Europolu kako bismo spriječili krijumčarenje ljudi.

Nije tajna da odnosi Albanije i Srbije nisu idilični? Ipak, jesu li se popravili nakon drona iznad stadiona, kada je uhićen i brat albanskog premijera?

Albanska vizija zapadnog Balkana počiva na čvrstom poštivanju i promociji dobrosusjedskih odnosa, suvereniteta, demokracije i otvorenog društva. Ta je politika naišla na odobravanje i pohvale partnera u i izvan Europe.

Nakon sedam desetljeća bez komunikacije, 2014. odlučili smo probiti led i započeti proces normalizacije odnosa. Nije bilo lako, trebalo je političke hrabrosti, ali vrijeme je pokazalo da smo bili u pravu.

Uspjeli smo ostvariti koristan dijalog i artikulirati niz tema. Tražimo zdrav odnos, bez tabua. U posljednje smo dvije godine imali smo više posjeta, ekonomija i trgovina se razvila, kontakti civilnog društva umnožili.

Ukratko, prije dvije godine nismo imali ništa ili smo imali jako malo, sad imamo odnose u razvoju. Da, potpuno smo svjesni da se bilateralni odnosi sa Srbijom trebaju promatrati u svjetlu implikacija na regionalnoj razini, uključujući činjenicu da Albanci i Kosovari žive u istoj regiji.

Svaki daljnji napredak u odnosima Albanije i Srbije služi i ide ruku pod ruku s procesom normalizacije međudržavnih odnosa između Kosova i Srbije, uključujući njegovanje dijaloga.

Vjerujem u uključenost i nikada se nećemo umoriti od zagovaranja i rada na tomu da se Kosovo uključi i potpuno surađuje u regionalnim i euroatlantskim agendama. Što to prije shvate i prihvate u Srbiji, to bolje za sve. Nismo još na toj točki, ali nepovratno napredujemo.

Kako ocjenjujete situaciju na Kosovu? Vidite li mogućnost da Srbija u dogledno vrijeme prizna Kosovo?

Kosovo je postiglo izniman napredak u konsolidaciji demokratskih institucija, vlasti, multietničkog i multireligioznog suživota u okviru euroatlantske agende. Država je stara devet godina, a i dalje se iz dana u dan susreće s neprekidnim agresivnim i neprijateljskom stavom većeg i moćnijeg susjeda, Srbije.

Ipak napreduje, priznaje ju 113 država, postaje članica međunarodnih organizacija, potpisala je Sporazum o stabilnosti i pridruživanju s EU, NATO je odlučio pojačati interakciju u kibernetičkoj obrani. U 50 godina, koliko postoji, NATO je prvi put krenuo u rat kako bi spasio Kosovare od Miloševićeva pokolja, što Hrvatska najbolje zna.

Nije na meni da kažem ili špekuliram kad će se Srbija pomiriti s realnosti. No znamo i sigurni smo da je regija bolja kad je Kosovo odvojeno od Srbije. Što prije to u Srbiji shvate i prihvate, to će biti bolje za sve. I za Srbiju, i za Kosovo i za sve nas.

Srbija je pokušala poslati na Kosovo vlak ispisan porukama “Kosovo Srbija”. Kako vidite taj postupak?

Zanimljivo je da ideja tzv. Albanije dolazi izvana. U Albaniji ne postoji projekt unifikacije ili stvaranja tzv. Velike Albanije i jedino mjesto gdje ćemo s Kosovom biti zajedno je EU

Srbijanski je vlak bio suluda provokacija ludih ljudi. Kako bi itko i na tren mogao pomisliti da bi takav vlak s natpisima na 21 jeziku, uključujući i na albanskom, koji niječe samo postojanje Kosova uopće mogao prijeći granicu.

Morate biti potpuno odvojeni od stvarnosti da vam takva suluda ideja uopće padne na pamet. Nije postigao nikakav rezultat osim što je umjetno zaoštrio retoriku. Kosovske su vlasti reagirale onako kako se moglo očekivati: zaustavile su ga, štiteći granice i afirmirajući suverenitet.

Oni koji su radili na tom projektu, koji su utrošili novac i vrijeme na pripremu vlaka, nisu mogli Kosovu ponuditi bolju priliku za afirmaciju.

No ne smijemo ni podcijeniti opasnost takvog čina i tu mora uskočiti EU i spriječiti da se takva provokacija ponovi.

Dođe li do nemira na Kosovu, koju će poziciju imati Albanija?

Prvo, mislimo da nemira neće biti, barem ne takvih koji bi zahtijevali vanjsku intervenciju. Drugo, Kosovo je suverena država i pravila koja reguliraju odnose između suverenih država vrijede i za Kosovo.

Imate li informacija da se albanska dijaspora pripremala zauzeti srpska diplomatsko-konzularna predstavništva kako bi prisilila Beograd da odustane od gonjenja Ramusha Haradinaja, uhićenog po tjeralici Srbije zbog ratnih zločina, kako je rekao srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić. Upozorenje mu je, navodno, došlo iz obavještajne službe “jedne velike države”.

Takve izjave ne treba uzeti za ozbiljno, no kad me već pitate, reći ću. Postoje dvije komponente. Ona ozbiljnija je ta da Albanija smatra nove srbijanske optužbe nepravednima, neosnovanima i štetnima. Haradinaj se dva puta pojavio u Haagu i oslobođen je svih optužbi.

Stoga srbijanski uhidbeni nalog iz 2004. predstavlja namjeru da se Kosovo destabilizira. Navodne planove o zauzimanju diplomatskih predstavništava neću ni komentirati, čak ni kao lošu šalu.

Albanske stranke u Makedoniji postigle su zajedničku platformu i sporazum kao osnovu u pregovorima za formiranje nove vlade. U njoj se, primjerice, traži dvojezičnost u cijeloj državi, a ne, kako je navedeno u Sporazumu s Ohrida, u regijama gdje žive Albanci. Tirana je platformu pozdravila. Ruši li se time Ohridski sporazum kojim je okončan sukob Makedonaca i Albanaca u Makedoniji?

Sporazum pokazuje da su se albanske političke stranke u Makedoniji spremne uzdići iznad stranačkih i individualnih agendi. Albanija pozdravlja sporazum, smatra ga odgovornim činom i jasnom platformom koja će državu usmjeriti u pravom smjeru, koja će promovirati jednakost i ojačati multietničku Makedoniju, u što spadaju pitanja kojima se nije bavilo zbog nesavršene primjene Ohridskog sporazuma, poput korištenja albanskog jezika. Albanija u potpunosti podržava napredak demokracije i multietničke Makedonije prema NATO-u i EU integracijama.

Neki u tome vide otvaranje puta prema odcjepljenju dijela Makedonije i udruživanja s Albanijom.

Zanimljivo je uvijek primijetiti da ideja tzv. Velike Albanije dolazi izvana i kao duh proganja one koji je žele održati živom. Ti niti jesu niti su bili u Albaniji. Zapravo, riječ je o konceptu koji su stvorili oni koji ne dijele naše europske vrijednosti koji profitiraju od kampanje izazivanja straha.

Albanija je OK onakva kakva je sada, ni veća, ni manja. Albance, ma gdje oni živjeli, zanima poboljšanje uvjeta života, poštivanje digniteta i prava u okviru međunarodnih konvencija i suradnje.

Hoće li se Albanija ujediniti s Kosovom?

Kao što sam rekao, u Albaniji ne postoji politički projekt unifikacije ili stvaranja tzv. Velike Albanije. Rekli smo i ponovit ćemo: jedino mjesto u kojem ćemo biti zajedno je EU.

Izvješće Međunarodnog centra za proučavanje radikalizacije kaže da je Albanija po omjeru stranih boraca, građana koji su otišli u Siriju i Irak, treća u Europi, nakon BiH i Kosova. Na milijun stanovnika, 46 ih je otišlo u ISIL.

Tendencija je da se pozornost pridaje praznom dijelu čaše, dok se onaj puni ignorira. Radije bih se pozvao na brojke: od druge polovine 2015. broj odlazaka je nula. To je najvažnija informacija. Ona predstavlja rezultat mnogo akcija, legislative, regionalne suradnje, socijalnih i edukativnih programa i projekata.

Od 2012. u Irak i Siriju je otputovalo 135 ljudi, 48 se vratilo. Njih 33 sudjelovalo je u borbama i obuci, 23 ih je poginulo. Danas procjene govore da je u Siriji 64 građana, 20 je boraca, a ostalo su članovi obitelji.

Tijekom kampanje u SAD-u, premijer je u intervjuu Donalda Trumpa nazvao “sramotom za našu civilizaciju”.

Albanija je izgradila strateško partnerstvo sa SAD-om. Takav ireverzibilni trend vidi se u jakom i kontinuiranom političkom dijalogu vlade s američkim predsjednikom i administracijom. Albanska će vlada i svi uključeni blisko surađivati s novom američkom administracijom kako bi dalje razvijala odnose.

Prilikom lanjskog posjeta Hrvatskoj albanski je predsjednik odlikovao je pripadnike albanske manjine koji su se borili u Domovinskom ratu. Kako ocjenjujete status Albanaca u Hrvatskoj?

Svaki je Albanac ponosan i zahvalan za ono što su naši sunarodnjaci, uključujući i Arbanase, učinili u Domovinskom ratu. Njihova žrtva i postignuća su most koji povezuje Hrvate i Albance ma gdje oni bili. Albanci u Hrvatskoj su dobro integrirani, poštuje ih se.

Mladi su uključeniji u hrvatsko društvo i nadam se da ćemo ih u budućnosti više vidjeti više na javnim i administrativnim pozicijama, što će pridonijeti i boljoj suradnji.

>> Ruski veleposlanik odlučio razriješiti nedoumice o odnosu s Agrokorom

>> Goebbelsova tajnica Brunhilde Pomsel nikada nije osjećala krivnju jer bio je to “samo običan posao”

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.