Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

Poljoprivreda do 2030. mora iz socijale prerasti u posao od kojeg se može živjeti

Vizija agrarne budućnosti Hrvatske u sljedećem desetljeću predlaže radikalan zaokret
17. listopada 2019. u 22:49 3 komentara 231 prikaza
Poljoprivrednici
Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje pala je s 23 milijarde na 16 milijardi kuna, broj svinja s dva milijuna na oko 800.000, a proizvodnja mlijeka s 900 milijuna na 400 mil. litara. Po uvozu i izvozu hrane u vanjskotrgovinskom smo deficitu od milijardu eura, a kada se u obzir uzme da su nam samo livade i pašnjaci s 300.000 rasli na čak 600.000 hektara te da je 88% poljoprivrednih proizvođača izvan poreznih škara, vidljivo je da dosadašnje poljoprivredne politike još nisu odgovorile na brojne izazove kojima su proizvođači bili izloženi prije, a posebice nakon ulaska u EU, čulo se na nedavnoj stručnoj raspravi o dokumentu o stanju sektora i analizi javnih izdataka za poljoprivredu i ruralni razvoj, koji je za projekt strategije hrvatske poljoprivrede za resorno ministarstvo izradila Svjetska banka.

OPG Mira Zoraja Miris zemlje Biti poljoprivrednik u Hrvatskoj znači raditi od jutra do mraka i biti spreman odustati i otići u svijet

Ne treba nam kopija

Agrar već godinama vapi za dugoročnom strategijom koja će konačno postaviti jasne ciljeve i promijeniti dosadašnje negativne trendove. No s analizom Svjetske banke koja je manjkava, u velikom dijelu netočna te nudi tek konkretne zaključke vezane za smanjenje razlika u plaćanjima, ograničenje najviših potpora te napuštanje sustava proizvodno vezanih potpora, teško da će se zaustaviti dalje urušavanje sektora, uvjeren je i Darko Celovec, predsjednik Udruge za uzgoj tovne junadi Baby Beef, koji smatra kako dokument Svjetske banke nije ništa drugo nego kopija Zajedničke poljoprivredne politiku EU za razdoblje od 2021. do 2017., koja je na RH neprimjenjiva. Treba nam strategija za najmanje 20 godina, kakvu su još prije ulaska u EU donijeli Poljaci, a ne na sedam, tvrdi on.

Objašnjava kako stručnjaci Svjetske banke ne znaju ni da su naša ruralna područja devastirana i nestaju. Suprotno njihovim tvrdnjama, nemamo ni neograničen pristup zajedničkom tržištu EU. Zadnji smo ušli u EU, dok su druge zemlje tijekom desetljeća imale niz razvojnih faza i crpile milijarde eura za jačanje proizvodnje. A zaštitile su se i nevidljivim mjerama, čemu je najbolji dokaz stalni rast uvoza hrane u RH koji se naročito vidi tijekom turističke sezone: umjesto da tad poraste potražnja za domaćom hranom, ona drastično padne!

Ilustracija Do 2030. proizvodnja od 30 mlrd. kuna Moramo podići konkurentnost, smanjiti troškove proizvodnje, udruživati se, navodnjavati...

– U analizi stanja netočan je i navod kako je Hrvatska bogata poljoprivrednim zemljištem. Opće je poznato da ga više od polovice nije u funkciji, dok kriterij poticanja ne bi smjela biti veličina gospodarstva, već profitabilnost i stvaranje dodane vrijednosti. Primjera radi, tovno govedarstvo na uložen novac stvara i do 10 puta veću dodanu vrijednost, dok predložene mjere Svjetske banke izgledaju kao socijalna, a ne poljoprivredna strategija – kaže Celovec, kojemu je posebice nelogično da se predlaže prijelaz s proizvodno vezanih plaćanja na proizvodno nevezana. – Poznato je da su se u RH isplaćivale velike potpore za hektare bez ikakve proizvodnje, odnosno na kojima nije proizvedena ni jedna litra mlijeka, ni kilogram mesa ili kilogram pšenice. Sve to dovelo je do sadašnjeg stanja hrvatske poljoprivrede – poručuje te pita kako to da Svjetska banka u svojoj dubinskoj analizi ne spominje obnovu stočnog fonda koji je potpuno devastiran – i količinski i genetski. Prije rata imali smo tri puta više krava, odnosno dva puta više goveda nego danas.

Tim stručnjaka koje je okupila konzultantska kuća SMARTER, specijalizirana za poljoprivredno-prehrambeni sektor, ovih je dana predstavio dokument Prikaz stanja u poljoprivredi RH, koji je podloga njihove Vizije razvoja poljoprivrede RH od 2020. do 2030., koja se temelji na povećanju samodostatnosti i promjeni strukture poljoprivredne proizvodnje u korist proizvoda dodane vrijednosti. Smatraju da poljoprivreda treba prerasti od socijalne kategorije u ozbiljnu granu hrvatske privrede od koje se može živjeti i od koje svi dionici imaju višestruku korist jer su dugotrajna stagnacija i pad poljoprivredne proizvodnje RH u nesuglasju s prirodnim potencijalima RH i globalnim tehnološkim inovacijama kojima raspolaže suvremena poljoprivreda.

Udruga Baby beef domaćom junetinom osvaja naše i strano tržište Baby Beef: 'Nova strategija poljoprivrede vodi u krivi smjer'

Članica tima Zvjezdana Blažić, stručnjakinja za poljoprivredu i prehrambenu industriju, kaže kako su u dokumentu Svjetske banke najviše analizirane javne potpore (izravna plaćanja i mjere ruralnog razvoja) za koje je poslužio uzorak iz FADN sustava (sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka) iz 2016. kada je u njemu bilo manje od 1000 poljoprivrednih subjekata, a danas ih je više od 100.000. – Do 2016. tek se dvije godine primjenjivao sustav izravnih potpora koje su utvrđene 2014., a počele su se primjenjivati 2015. Ni administracija ni poljoprivredni proizvođači nisu se još potpuno mogli prilagoditi, a mjere ruralnog razvoja tada gotovo nisu bile ni u primjeni. U 2015. raspisano je nekoliko natječaja koji do kraja 2016. nisu bili završeni, a još manje da bi mjere mogle imati bilo kakav utjecaj na rezultate poljoprivrednih gospodarstava koja su dobila sredstva iz ruralnog razvoja. Stoga na temelju rezultata koji su iskazani u 2016. godini u FADN sustavu nije moguće napraviti bilo kakvu, a kamoli kvalitetnu analizu potpora koja će stvoriti pretpostavke za razvoj poljoprivrede u idućih sedam godina za više od 100.000 poljoprivrednih proizvođača – ističe.

Iz SMARTER-a se više-manje slažu s konstatacijama SB-a kako su za jačanja konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora nužna poboljšanja produktivnosti zemljišta i rada u primarnom sektoru, modernizacija i diverzifikacija prema proizvodima dodane vrijednosti, veći oslonac na znanje i inovacije, sposobnost dobavnog lanca da cjenovno bolje reagira na mogućnosti rasta na domaćem i međunarodnom tržištu... Točno je i kako ulaganje od milijun dolara u poljoprivrednu proizvodnju generira 5,19 milijuna vrijednosti ukupnog obujma proizvodnje u gospodarstvu (uključujući učinke potrošnje individualnih potrošača), da je produktivnost poljoprivrednog rada manja od 20% razine EU-15 (stare razvijene članice EU iz kojih je najvažniji uvoz hrane u RH) te da poljoprivredno-prehrambeni sektor RH trenutačno ima vrlo nisku stopu stvaranja kapitala, gotovo četiri puta nižu te tri puta manje sredstava za istraživanje i razvoj u usporedbi s prosjekom EU.

Nikola Velicki Voćar Nikola Velicki: 'Da njemački trgovac prodaje jabuku za 2,99 kn, vjerojatno bi se morao javno ispričati'

No važan pitanja poput prehrambene neovisnosti, samodostatnosti u glavnim poljoprivrednim proizvodima, horizontalnog povezivanja kroz udruživanja proizvođača te njihova vertikalnog povezivanja s integratorima proizvodnje, korištenja poljoprivrednog zemljišta, poljoprivredne proizvodnje i potencijala pojedinih podsektora, demografije, kao i financiranja poljoprivrede, analiza Svjetske banke je potpuno izostavila, objašnjava čelni čovjek SMARTER-a Denis Matijević.

Rast od 14 milijardi. kn

– Podizanjem stupnja samodostatnosti, hrvatska poljoprivreda bi prema viziji SMARTER-a do 2025. rasla za osam mlrd. kuna, a predviđamo podizanje proizvodnje proizvoda s komparativnim prednostima za globalno tržište, čija će vrijednost do 2030. porasti za dodatnih šest mlrd., na 30 mlrd. kuna – ističe Matijević dodajući da se u hrvatskoj poljoprivredi ne koriste svi raspoloživi resursi.

– Potrebno ih je kroz određeni poslovni model staviti u funkciju i tako stvoriti novu vrijednost – dodaje podsjećajući kako Hrvatska u većini sektora nije samodostatna te ima znatan prostor za rast na vlastitom tržištu. Stupanj samodostatnosti je oko 70%, a u nekoliko sektora poljoprivredne proizvodnje postoji i izvozni potencijal koji nije iskorišten.

Siva zona gospodarstva Oko 110 tisuća OPG-ova prima 320 milijuna eura poticaja, nositelji mogu biti i tek rođena djeca

U Hrvatskoj uglavnom rastu prinosi i proizvodnja ratarskih kultura, dok svi ostali sektori, pogotovo oni s većom dodanom vrijednošću, imaju negativan trend. Voćarstvo, povrtlarstvo i stočarstvo mogli bi generirati novu vrijednost, no oni su u opadanju, objašnjava profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Ivo Grgić.

– Kukuruz i pšenica znatno premašuju potrebe RH i od velikog su izvoznog potencijala. No zašto ih ne usmjeriti u razvoj stočarstva i prerađivačke industrije, u dodanu vrijednost kao što su proizvodnja mesa, mlijeka i jaja – pita on. S druge strane s povrćem smo samodostatni 63%, s voćem 54%, dok stočarstvo čini 71%. U nešto više od 30 godina broj stoke je gotovo prepolovljen, dok je vrijednost voćarske proizvodnje s više od 800 mil. kuna u 2010. pala na 350 mil. u 2018., napominje Grgić, prema kojem je potrebna jasna strategija utemeljena na regionalizaciji i kvantificiranim ciljevima određenih proizvodnji.

– Ne možemo temeljiti rast poljoprivredne proizvodnje RH na povezivanju zelene i plave RH, o čemu se govori već godinama, turizam ne može biti generator poljoprivredne proizvodnje. Treba lokalno proizvoditi za turističku potrošnju, Istra nam je najbolji primjer za to, samo to treba preslikati na ostale dijelove zemlje – rekao je Matijević. Dodaje kako su u ostvarenju rasta poljoprivrede RH od 2020. do 2030. najveći izazov demografska kretanja. Prema prognozama Eurostata, Hrvatska bi do 2060. mogla imati svega 3,5 mil. stanovnika (čime bi bila jedna od samo dvije europske zemlje s tako drastičnim padom). U razdoblju od 2007. do 2011. smanjen je broj OPG-a za čak 25,8%, a broj gospodarstava sa stokom za više od 45%. U sljedećih 10 godina njihov bi ukupan broj tako mogao pasti na tek nešto više od 100.000 (od ukupno 340.000 u 2007.), što bi bio pozitivan trend kad bi se radilo o procesu koncentracije i okrupnjavanja PG-a i povećanju proizvodnje, ali statistika to demantira. – Prema analizi dr. Stjepana Šterca za SMARTER, demografsko stanje nije moguće popraviti ni jednim klasičnim modelom populacijske politike zbog starosti stanovništva i egzodusa mladih, već treba planski, ciljano i selektivno osmisliti imigracijsku politiku, uz primjenu niza poticaja: fiskalnih, stambenih, financijskih te dodjelom državnog poljoprivrednog zemljišta – napominje Matijević. To znači da treba stimulirati preseljenje mladog, obrazovanog stanovništva iz gradova u ruralna područja, planski stimulirati povratak i useljavanje mladih povratnika – emigranata ponajprije u ruralna područja (irski model) te raditi na planskim migracijama stranog stanovništva (uvoz radne snage). – Ova dva modela imigracijske politike Hrvatskoj bi za 10 godina osigurala 50.000 novih osoba u radnoj dobi u ruralnim područjima. Radno aktivno stanovništvo osnova je svake reforme u poljoprivredi i samo ono može agrarnom prostoru osigurati stabilnost, sigurnost, a time i opstanak Hrvatske – kazao je Matijević.

povrće DZS: Cijene u poljoprivredi u drugom kvartalu na godišnjoj razini pale 1,6 posto

Iz Ministarstva poljoprivrede odgovaraju kako su u proces izrade strateških dokumenata angažirali vanjske i domaće stručnjake koji imaju iskustvo u provedbi poljoprivredne i ribarstvene politike EU, ali i one izvan EU. U suradnji sa Svjetskom bankom tako će do kraja godine izraditi Stratešku viziju za razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora, a početkom sljedeće akcijske planove za provedbu ovih strateških dokumenata.

– Tek nakon završetka svih faza projekta moći će se razgovarati i analizirati Strategija razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja Ministarstva poljoprivrede jer ona podrazumijeva proces koji je započeo prije godinu dana analizom dostupnih podataka i prvim razmjenama mišljenja s predstavnicima sektora, a završit će usvajanjem Akcijskog plana za provedbu mjera i aktivnosti Strategije – objašnjavaju te ističu kako će ona u konačnici poslužiti i kao podloga za programiranje Nacionalnog strateškog plana za ZPP od 2021. do 2027., koji će Ministarstvo samostalno izraditi nakon završetka pregovora o sljedećem programskom razdoblju na razini EU. U studenome, dodaju, slijede i javne konzultacije na četiri lokacije na kojima će se poljoprivrednicima i svim dionicima predstaviti prvi nacrt Strateške vizije te o njemu raspraviti.

– Brojni predstavnici sektora, interesne skupine i lobiji dostavili su nam i svoje prijedloge, na čemu smo iznimno zahvalni, no dosad smo čuli tek slabo utemeljene kritike bez konkretnih prijedloga i sadržaja – poručili su.

Ministarstvo: Još nema strategije, tek se radi

Iz Ministarstva poljoprivrede na čelu s ministricom Marijom Vučković demantiraju kako je izrada strategije vođena prijedlogom za buduću Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) EU. Krenulo se, tvrde, od hrvatskih potreba i analiza stanja, koje će se tek u kasnijoj fazi usklađivati sa ZPP-om. Što se tiče kritika o nepotpunim podacima i upitnosti njihove kvalitete, odgovaraju kako su korišteni svi dostupni podaci mjerodavnih, a uzorak za potrebe analize u skladu je sa svim znanstvenim i stručnim smjernicama. Demantiraju i kritike o pretjeranoj usmjerenosti na male poljoprivrednike. Uz poticajno okruženje oni bi postali srednje veliki koji mogu potaknuti razvoj cijelog područja u kojem djeluju, dok zaključci SB-a za koje se tvrdi da guraju poljoprivrednu politiku RH u pogrešnom smjeru ne predstavljaju strategiju, već samo jedan od elemenata u procesu njezine izrade.

DIVA CIJELI DAN
Jedan dan u životu beauty novinarke – puno više od pisanja o cipelama
  • matan91:

    Dok god u Ministarstvu budu ljudi koji ne razumiju da je potrebno prvo odrediti viziju, a potom strategiju kako doći do vizije, neće biti uspjeha. Dok god ljudi koji nemaju veze s poljoprivredom, a vode istu, neku tu sreće.

  • anlaser:

    Od poljoprivrede se može živjeti ,i to jako dobro ali ....?Kao i u svakom poslu osim snage treba i malo pameti . Koliko novca od poticaja je iskorišteno za navodnjavanje , za zasjenjivanje,za poboljšanje kvalitete zemlje ili optimalnu mehanizaciju ? ... prikaži još! Koliko proizvoda je prodano a koliko je iskorišteno za vlastite potrebe ?Nebi li bilo normalno da poticaj dobiješ samo za predane proizvode a ne za maglu ?Tisuće ljudi dobiva poticaj za zemlju koju nisu ni taknuli ,za korov ,livadu . S takvim poticajima država samu sebe krade.

  • neboiznadzagreba:

    Gdje je dobro, tamo je domovina, a u Hrvatskoj nije dobro u gradu, još je lošije u umirućima selima. Ne postoji strategija po kojoj će oni koji su uništili hrvatsko selo, učiniti išta da ono oživi, a mi ne jedemo ... prikaži još! nikakvu, bogtepito gdje proizvedenu hranu s Lidlovih polica. Pitoma zemlja, pitomih ljudi, obrasta u korov i šumu, prazni se, ali mi koji ostajemo opet ćemo glas na izborima dati onima koji su nam vlastitu domovinu uništili na svim područjima, koji su seljaka učinili socijalnim slučajem i siromahom.