Naslovnica Premium Kolumne

Policajci se više ne moraju kriti iza anonimnih prijava

Od 1. srpnja na snazi je Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti koji se odnosi i na državne službenike
23. srpnja 2019. u 13:57 1 komentara 1456 prikaza
Migranti iz centra Bihaća preseljeni su u improvizirani kamp u šumu pored sela Vučjak
Foto: Matija Habljak/Pixsell

Političari i analitičari koji, blago rečeno, nisu naklonjeni predsjednici Kolindi Grabar Kitarović okomili su se na nju zbog izjave o migrantima i švicarskoj televiziji, te podrške dane vukovarskom gradonačelniku Ivanu Penavi, tumačeći to suprotstavljanjem odluci Ustavnog suda.

Ivan Penava Ivan Penava: 'Odakle vam pravo uzimati Ustav i zakone kada žrtve Vukovara zanemarujete 28 godina?'

Premda njezino priopćenje nije sporno ustavnopravnom stručnjaku prof. dr. sc. Mati Paliću. Ona je zapravo izrekla stav koji dopušta i Ustavni sud. Predsjednica se pozvala na članak 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, na koji se i Ustavni sud pozvao i sada i u ranijoj odluci, kad je odobrio poseban tretman ćirilice u Vukovaru.

Jedino joj se može zamjeriti da se petlja u ovlasti vukovarskog gradskog vijeća.

Ali, pogriješila je dajući uputu novinarima kako da tretiraju strane medije, to više jer obrazloženje kako “rade u tko zna čijem interesu”, vuče na neka prošla vremena te se može izreći samo uz jake argumente, ali i tada bez generalizacije, to više jer se opravdano postavlja pitanje znači li to da svatko tko propituje postupanje policije prema migrantima radi “tko zna u čijem interesu”.

Ali, ako se netko suprotstavi osobi koja želi kroz prozor ili preko krova ući u njegov dom, bitna je razlika je li pritom upotrijebljena “odgovarajuća sila” kako bi ga se spriječilo ili “nasilje” što znači pretjerane i nedopuštene sile.

Dok naša policija tvrdi da koristi metode u skladu s europskim i međunarodnim pravom, švicarska televizija tvrdi da njihove snimke pokazuju da koriste neformalni “push back” (raširen na granicama EU i u zemljama Vijeća Europe) onemogućujući migrantima da realiziraju pravo na azil i propisane procedure.

Milorad Pupovac Milorad Pupovac: 'Predsjednica kolektivizira krivicu Srba i ulazi u sukob s Ustavnim sudom'

Riječ je o optužbama kakve je i britanski Guardian 2018. godine zabilježio u razgovoru s migrantima vraćenima u BiH, jedino što se sada ne spominju paramilitarne formacije.

Migranti su tvrdili da im je policija razbijala i/ili oduzimala mobitele i novce, te ih i premlaćivala, na što je MUP uzvratio kako je riječ o lažnim optužbama koje migranti šire nadajući se kako bi im to sljedeći put moglo olakšati prolaz. Riječ protiv riječi.

Na to se nadovezala i anonimna prijava navodnog hrvatskog policajca koji se pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović požalio kako ih nadređeni tjeraju da primjenjuje nasilje prema migrantima. Vidović je tu prijavu proslijedila DORH-u u ožujku, da bi je sada objavila jer nije obaviještena o rezultatima izvida. Dan kasnije, nevladina organizacija iz Beograda “No name kitchen”, to je pismo prevela na engleski i objavila na svojim stranicama, smatrajući ga potvrdom njihovih izvješća na godišnjoj razini o 215 “push-back” slučajeva (od jednog do desetina migranata), 99 fizičkih napada, 55 pljački, 27 oštećenja stvari...

Zagreb: Svečani završetak školovanja 14. naraštaja polaznika Policijske škole 'Josip Jović' Davor Božinović: 'Hrvatska policija jamac je da na granici neće biti novih migrantskih valova'

DORH je zamjerio Lori Vidović da je javnom objavom ugrozila tajnost, a time i učinkovitost izvida, ali i da je protivno onomu što tvrdi, upravo ugrozila i “posebno osjetljiv položaj pritužitelja”, kao i njemu sličnih. Inače, još 2011. DORH je objavio da po anonim prijavama postupaju “u pravilu” samo ako iz njih proizlazi “osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo, odnosno razumna vjerojatnost da će se izvidima o tome i prikupiti potrebni podaci”. S tim da se razmatraju “s posebnom pozornošću” jer uvijek postoji mogućnost lažnog prijavljivanja pri čemu se podnositelj ne izlaže opasnosti kaznenog progona za lažnu prijavu “pa postoji veća vjerojatnost prijavljivanja neke osobe s ciljem nanošenja štete toj osobi i s ciljem njezinog diskreditiranja”, obrazložio je DORH.

Inače, kad je lokalni medij objavio anonimnu prijavu o zadarskim sucima, nakladnik je osuđen na plaćanje odštete od 50.000 kuna. Ustavni sud je ukinuo presude jer su i suci podložni kritici, pa sudovi trebaju obrazložiti je li bilo nužno i u javnom interesu tako presuditi.

Slovenska policija ODBIO SE PREDATI Slovenski policajac svladao navodnog migranta koji je napao taksista

Ustavni sudac Miroslav Šumanović u izdvojenom mišljenju piše kako su anonimno pismo mogli napisati i sami novinari pa dodaje kako je korištenje “trača, glasina, anonimnih pisama i sličnih nepouzdanih izvora ispod civilizacijske razine medija u demokraciji i per definitionem isključuje dobru vjeru u postupanju autora novinskog članka, pogotovo ako je izostala provjera istinitosti”.

K tomu, od 1. srpnja na snazi je Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti koji vrijedi i za državne službenike, pa i policajce.

A1
PROMO
Pogledajte kako je karlovački slatkovodni akvarij postao primjer uspješnog poslovanja

A1 izdvaja za Vas

  • tajo777:

    Svatko normalan tko je pročitao to pismo anonimnog autora može zaključiti da to nije pisao nikakav policijski službenik nego netko izvan sustava. Osim što je napisano na pisaćem stroju (tko to još koristi???), prepuno je pojmova koji se ne koriste ... prikaži još!e u policijskom žargonu i sasim je vidljivo da je i sadržaj i opis laž. Kad se bolje pogleda sadržaj tog uratka i usporedi s napamet naučenim prijavama migranata i uputama koje migranti dobivaju od razno raznih "humanitaraca" jasno je da je i autor ovog pisma jedan te isti.