Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Kolumne

Plastično ispričane priče o ratnoj Baranji i propasti Slavonije koja nije počela u 21. stoljeću

Tomaš je u “Oporuci” objavio niz doista odličnih, dokumentarnih i potresnih, ali vrlo životnih priča iz nedavnog Domovinskog rata i to iz njegove baranjske dionice koja je, tko zna zašto, nekako ostala u zapećku hrvatskog interesa za ratna zbivanja
22. listopada 2018. u 10:15 1 komentara 459 prikaza
Stjepan Tomaš
Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Stjepan Tomaš lektirni je osječki autor koji je do sada objavio dvadesetak knjiga. Za odrasle je objavio šest, a za djecu sedam romana, no najplodniji je kao autor kratkih priča koje je ukoričio u čak osam knjiga. Bizovački ogranak Matice hrvatske koji se može podičiti iznimnom izdavačkom aktivnošću u biblioteci Klen nedavno je objavio i najnoviju Tomaševu knjigu, zbirku “Oporuka i druge novinske priče” u kojoj su objedinjene autorove priče objavljivane u novinama u dugom periodu od pola stoljeća.

Jakov Pehar Sudjelovali i gospodarstvenici HATZ i HAZU BiH potpisali sporazum o suradnji

Među trideset i tri objavljene priče u “Oporuci”, njih čak dvadeset i dvije Tomaš je objavio u Večernjem listu zahvaljujući dugovječnom Večernjakovu natječaju za kratku priču iza kojega od njegovih početaka stoji izbornik Tomislav Sabljak. Do sada je, kako ističe autor pogovora i urednik knjige Vjekoslav Đaniš, Tomaš u Večernjem listu objavio dvadeset i četiri priče, a njegova večernjakovska epopeja počela je još davne 1972. godine kada je na najstariji takav novinski natječaj u nas poslao mentalitetsko-obiteljsku priču “Oporuka”.

Tomaš je, uostalom i Večernjakov laureat. Pobijedio je 1997. s romantičarskom “Pričom o ljubavi”, dok je 2017. godine dobio treću nagradu za pomalo zlokobnu priču “Čovjek koji je volio ptice”. Sabljak je Tomaša uvrstio i u jubilarno izdanje Večernjakova natječaja “50 godina 50 priča” i to baš s pričom “Oporuka”, nazvavši ga “jednim od najznačajnijih suvremenih hrvatskih proznih pisaca”.

Uostalom, Tomaš je i član suradnik HAZU, te dobitnik mnogih važnih književnih nagrada među kojima se posebno ističe nagrada “Ksaver Šandor Đalski” za zbirku priča “Odnekud dolaze sanjari”.

Naravno, sva ova faktografija ne otkriva previše o Tomaševu stilu pripovijedanja i njegovim temama, a riječ je o piscu koji na malom prostoru, vrlo često uz minimalističke literarne intervencije plastično opisuje čovjeka suočenog s najrazličitijim iskušenjima poput rata, preljuba, obiteljskih problema, uličnog nasilništva, abortusa, krađa...

istaknuti kemičar U 100. godini preminuo Drago Grdenić, najstariji član HAZU

Inspiraciju za neke priče objavljene u novinama u rasponu od “Komunista”, preko već spomenutog “Večernjeg lista”, pa do “Hrvatskog slova”, Tomaš je našao u sasvim konkretnim stvarnim likovima poput časnog Jerka Zlatarića ili akademskog slikara Mile Nekića koji je studij slikarstva završio robijajući u australskom zatvoru!?

Posebno je impresivna, gotovo antologijska Tomaševa priča “Smrt Jerka Zlatarića”, pravi mali sublimirani roman o životu čovjeka koji je nakon Drugog svjetskog rata s Milovanom Đilasom, Milentijem Popovićem, Josipom Veselinovim i Vickom Krstulovićem određivao granicu između Hrvatske i Srbije, pa je, kako to Tomaš pomalo čak i poetski poentira, Hrvatskoj prikrojio Baranju.

Pokušao je i Bačku, ali to već nije išlo... I taj je Zlatarić, izniman i zaboravljen lik hrvatske povijesti iz svoje Baranje početkom devedesetih bio potjeran u osječko izbjeglištvo od srpskih okupatora gdje je i umro u tišini i bez medijskog talambasanja.

Hvar Svjetsko čudo Ovaj hrvatski otok ima najviše akademika na svijetu po stanovniku

Tomaš je u “Oporuci” objavio niz doista odličnih, dokumentarnih i potresnih, ali vrlo životnih priča iz nedavnog Domovinskog rata i to iz njegove baranjske dionice koja je, tko zna zašto, nekako ostala u zapećku hrvatskog interesa za ratna zbivanja. Kao da hrvatske žrtve iz Baranje nisu jednakopravne svim onim drugim žrtvama koje su pale tijekom višegodišnjeg agresivnog raspada Jugoslavije. I kao da Baranjci nisu prošli trnovit put do slobode.

No Tomaš je i vrsni portretist ljudskih duša, autor velikog senzibiliteta za priče socijalne tematike, što je i dokazao, primjerice u priči “Matej i njegov pas”, a onda i kroničar slavonskog propadanja. Pa tako oni koji misle da je slavonski egzodus počeo tek prije nekoliko godina, trebaju pročitati Tomaševu priču “Snoviđenje” objavljenu još 1976. godine čija je tema propast slavonskog sela iz kojeg svi bježe na “urlaub” bilo u Njemačku, Austriju ili Švedsku, ili još dalje, do Australije iz koje povratka gotovo da nema.

Tomaš očito ima publicističkog nerva za biranje atraktivnih i važnih tema, ali i punokrvnog literarnog talenta koji i svakodnevnim pričama daje dimenziju više.

>> Izložba posvećena jugoslavenskoj arhitekturi hit u New Yorku

Stjepan Tomaš
1 / 9
Izložba posvećena jugoslavenskoj arhitekturi
KBC Rijeka
u riječkom KBC-u
Nakon vijesti da im nerođeno dijete neće preživjeti, mladi par 'u povjerenju' dobio neobičnu preporuku
UHVATI BIORITAM
Koji kronotip posjedujete? Upoznajte se s ovim unutarnjim satom koji trebate slušati
  • Direkt:

    Znači Hr povjesničari koji tvrde da je Baranja zahvaljujući Titu oteta srbiji,očito su u pravu!