Predsjednik Vlade Andrej Plenković odlučio je svima u javnom sektoru povećati plaću 6,12 posto. Povišicu će tako osigurati administratorima po ministarstvima, tajnicama i pravnicima u bolnicama, računovođama u školama i to za jednaki iznos kao i učiteljima, doktorima ili pak socijalnim radnicima. To će državnom proračunu stvoriti novih 1,8 milijardu kuna troška svake godine od 2021. godine, dok će iduće godine u kojoj će se postupno realizirati povišica, stvoriti oko 1,1 milijarde kuna troška. Kako novi troškovi i gubitak prihoda ne idu zajedno odustalo se od smanjenja opće stope PDV-a na 24 posto, što i nije loša vijest jer bi država izgubila dio prihoda bez efekta na pojeftinjenje cijena za građane. Jedina najava od koje bi mogli profitirati oni koji rade u privatnom sektoru iz čijih se poreza financira vojska zaposlenika na državnim jaslama je podizanje razine osobnog odbitka s 3800 na 4000 kuna.
Pritisak na cijelo gospodarstvo
Po prvim okvirnim izračunima Plenković se odlučio opteretiti proračun kako bi birokratima dao i više od 500 kuna mjesečno povišice dok će zaposlenici privatnog sektora i to samo oni koji imaju primanja veća od 5000 kuna profitirati s 48 kuna na osnovu manjeg poreza na dohodak (izračun za osobu koja ne koristi olakšice za djecu i živi u Zagrebu). Naravno, tih 48 kuna dobit će i državni i javni službenici. Vrlo je teško izračunati kolika će točno povišica biti za pojedine javne službenike, ali s obzirom koliko su im plaće u prosjeku rasle na temelju povećanja osnovica u posljednje dvije godine jasno je da ni novo povećanje plaća neće biti zanemarivo.
Naime, od 2017. godine do srpnja ove godine osnovica plaća javnih i državnih službenika i namještenika je povećana za 9 posto, a podaci o prosječnoj plaći u obrazovanju, zdravstvu i javnoj upravi koje bilježi Državni zavod za statistiku pokazuje da je u tim sektorima prosječna plaća porasla za 640 do 818 kuna, tako da se bez ustezanja može reći da će u punoj primjeni Plenkovićeva obećana prosječna plaća administracije biti za najmanje nekoliko stotina kuna veća, a ta će se povišica ovisno o koeficijentu, dodacima i ostalim pogodnostima nerijetko penjati i na 500 kuna veću plaću.
Javni sektor tako će dodatno učvrstiti poziciju natprosječno plaćenog dijela zaposlenika u Hrvatskoj, koju ionako drži. Iako sindikalna scena često uvjerava da su plaće u prosvjeti ili zdravstvu izuzetno niske, statistika pokazuje da je prosječna plaća u školstvu koje obuhvaća osnovne i srednje škole u srpnju iznosila 6685. U tom su sektoru plaće tijekom posljednje dvije godine narasle za 640 kuna, a riječ je o podatku iz srpnja koji ne uključuje povišicu osnovice za dodatnih dva posto koja se obračunava od prvog dana rujna. Također, plaća birokrata u ministarstvima iznosila je u prosjeku 7361 kuna u srpnju, a narasla je za 682 kune u posljednje dvije godine.
Uravnilovka na koju se odlučio Plenković financijski je izuzetno intenzivna, a neće donijeti zadovoljstvo onom dijelu javnog sektora koji nam je iznimno potreban. Liječnici i birokrati dobit će istu povišicu, a potrošit će se ogroman novac da bi se zadržalo nezadovoljne doktore i nepotrebne birokrate. Samo za plaće u 2021. godini državi će trebati 31,4 milijarda kuna, odnosno 4,7 milijarda kuna više nego se za plaće odvajalo u 2017. godini. To je razina rashoda koju će se u slučaju krize teško moći izdržati i kojom se ponovno stvara enormni pritisak na privatni sektor koji sve te predizborne poklone mora financirati. Naime, da bi plaće toliko rasle BDP mora nastaviti rasti po stopi od barem dva posto, inače ćemo se vratiti u sferu proračunskih deficita.
Građani ne žele promjene
Stoga ne čudi da je Hrvatska udruga poslodavaca burno reagirala na Plenkovićevu najavu upozoravajući da je državni aparat preglomazan, preskup i neizdrživ.
– Mi kao poslodavci nismo sretni da se ponovo povećavaju troškovi državnog proračuna i da se povećavaju plaće bez da se u jednom resoru napravila ozbiljna reforma i analiza kako sustav optimizirati - kazao je direktor HUP-a Davor Majetić pozivajući na detaljne analize učinkovitosti javnog sektora. Građani ne žele promjene i reforme, a žele bolje živjeti, a to jednostavno teško može zajedno, zaključio je naposljetku.
Resorni ministar Zdravko Marić istaknuo je da će se osnovica dizati u tri navrata, kao i godinu ranije, a ukupno s prethodnim povećanjem u četiri će godine tako Vlada primanja svojih zaposlenika kroz osnovicu povećati za 18,3 posto.
VIDEO Klub zastupnika HSS-a i Demokrata o izračunu minimalne plaće
E super su mi novinari, do jučer držali tekstovima lojtre socijalistima i komunistima iz sindikata a danas kada se je Plenković odlučio na ovo novo cijeđenje onih koji zaista nešto rade da bi dijelio uhljebima sad opet nevalja..