Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium

Zaboravili su Pelješki most, ni ne spominje se u zahtjevima za novac iz fondova EU!

Izrijekom se spominje most Trogir-Čiovo, ali ne i most kopno-Pelješac
19. srpnja 2014. u 16:40 43 komentara 5224 prikaza
pelješki most
Foto: Grgo Jelavić/Pixsell

Na ukupno 488 stranica gusto tipkanog, podacima i brojkama nabijenog teksta u trima dokumentima koji se slobodno mogu opisati kao “svete knjige” trošenja novca iz fondova EU u Hrvatskoj do 2023. godine pojam Pelješac ili pelješki most spominje se točno – nula puta. Otkriva to pomna analiza koju je Večernji list proveo nad Partnerskim sporazumom RH s EU, nacrtima dvaju Operativnih programa, te primjedbama i kritikama Europske komisije na ta tri hrvatska dokumenta. Finalne verzije tih dokumenata još su u izradi, ali njihovi nacrti i primjedbe Komisije već daju vrlo jasnu sliku o tome na što Hrvatska planira utrošiti 10,4 milijarde eura koje joj stoje na raspolaganju u proračunu EU.

Prije no što počne trošiti novac iz sedmogodišnjeg proračuna EU za razdoblje 2014.-2020., svaka od 28 država mora izraditi strateški dokument koji se naziva Partnerskim sporazumom te dodatne dokumente koji iz toga proizlaze, a nazivaju se Operativnim programima. Hrvatska je među posljednjima predala prijedlog svoga Partnerskog sporazuma, 22. travnja, dok devet najbržih zemalja do danas već ima odobrene Partnerske sporazume. Europska komisija imala je rok od 3 mjeseca da pošalje Hrvatskoj svoje primjedbe na finalnu verziju PS-a, a Večernji je ekskluzivno imao uvid u neke od tih najnovijih primjedbi koje su tajne i nisu javni dokument.

Nerealno i preambiciozno

Iako u ovoj fazi Komisija još ima primjedbe i traži od Hrvatske da ispravi pojedine dijelove PS-a, već je sada jasno da je taj dokument, kao i dva Operativna programa koja iz njega proizlaze, najprecizniji i najbolji strateški dokument razvoja Hrvatske koji je ova zemlja ikad izradila. Operativni programi, koji također nisu javni dokument, ali je Večernji list ekskluzivno imao detaljan uvid u njihove posljednje verzije nacrta poslane Bruxellesu u svibnju (rok za slanje nove, finalne verzije nacrta OP-ova je 22. srpnja), sadrže ne samo strategiju, odnosno opis ciljeva koje Hrvatska želi postići ulaganjem novca iz fondova EU nego i detaljne rezultate poput ovoga: do 2023. imat ćemo 63.294 kućanstava s poboljšanom klasifikacijom energetske potrošnje. Činjenica da se navodi točan broj kućanstava te da takve brojke moraju biti izražene za niz drugih ciljeva, govori koliko je pisanje ovih strateških dokumenata bilo od početka usmjereno prema rezultatima koji se žele ostvariti i čije će se ostvarenje pratiti praktički iz godine u godinu. Među najvažnijim ciljevima koje Hrvatska želi postići novcem iz fondova EU su i povećanje stope zaposlenosti sa 53,9 posto u 2013. na 62,9 posto u 2020. te izvlačenje 150 tisuća ljudi iz rizika od siromaštva.

Ako je sve tako detaljno navedeno, ako je svaki željeni rezultat imenovan i opisan do najpreciznije brojke i do svakog zareza, kako to da se u tako važnim dokumentima uopće ne spominje izrijekom pelješki most?

- U službenom prijedlogu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“  naveden je i projekt cestovnog povezivanja s jugom Hrvatske. Projekti se uzimaju u obzir prilikom razrade Operativnog programa. Hrvatska će službene prijedloge operativnih programa dostaviti Europskoj komisiji u traženom roku, bit će predstavljeni javnosti i objavljeni i na internetskim stranicama Ministarstva. Dosad smo imali neformalne pregovore, a nakon 22. srpnja uslijed će službeni pregovori s EK o sadržaju operativnih programa. Nacrt na koji se pozivate je radna verzija, no nijednog trenutka nije upitna potreba cestovnog povezivanja s jugom Hrvatske, a što je uostalom opisano i u tom nacrtu - kaže Ljubica Vuko, glasnogovornica Ministarstva regionalnog razvitka i fondova EU.

Ivana Maletić, HDZ-ova zastupnica u EP-u koja je od svih hrvatskih europarlamentaraca najupućenija u problematiku fondova EU, vrlo je kritična prema Partnerskom sporazumu koji je izradilo ministarstvo na čelu s Brankom Grčićem.

– Europska je komisija primijetila da je PS postavljen nerealno i preambiciozno u odnosu na raspoloživa europska sredstva za Hrvatsku, što pokazuje da se definiranju ciljeva nije pristupilo sustavno i fokusirano, već su se jednostavno nabrojili svi “apetiti” pojedinih resora – kaže Maletić.

No, što u strateškim dokumentima piše na mjestima na kojima bi svaki prosječan građanin Hrvatske vjerojatno očekivao da piše Pelješki most? U Partnerskom sporazumu na stranici 82. spominje se da Kohezijski fond treba “poboljšati povezanost fizički izoliranih područja, tj. najjužnijeg dijela Hrvatske (Dubrovnik)”, ali ne spominje se izrijekom most kopno – Pelješac kao opcija koju Hrvatska preferira. Istina, Partnerski sporazum kao strateški dokument najvišeg ranga ne mora nužno biti mjesto u kojem se konkretno spominju svi veliki projekti, kažu nam stručnjaci upućeni u fondove EU. Međutim, Operativni program jest tip dokumenta u kojem se nabrajaju željeni veliki projekti i u svom svibanjskom prijedlogu OP-a Hrvatska spominje niz velikih projekata koje želi financirati novcem iz Kohezijskog fonda EU. Izrijekom spominje projekt razvoja Zračne luke Dubrovnik, projekt rekonstrukcije željezničke pruge od Križevaca do Mađarske, gradnju mosta Trogir – Čiovo, arheološki park Vučedol… Pelješki most ne spominje se izrijekom, već ponovno opisno, bez navođenja preferentne opcije povezivanja Dubrovnika. Umjesto jednostavne rečenice koja sadržava riječi “pelješki most”, na stranici 147. stoje rečenice poput: “Izravna cestovna veza Dubrovnika s ostatkom Hrvatske moguća je jedino kroz BiH i stoga je podložna velikim kašnjenjima zbog granične kontrole, posebno u visokoj turističkoj sezoni. Dok su svi drugi dijelovi Hrvatske dostupni iz Zagreba unutar 3-4 sata vožnje, putovanje cestom između Dubrovnika i Zagreba traje najmanje 6 sati”. To više zvuči kao opis sadašnjeg problema nego opis budućeg rješenja.

Na istoj stranici navodi se da bi u sklopu gore opisanog “specifičnog cilja” do 2023. trebalo sagraditi 53 kilometra ceste, no ne navodi se gdje i koje ceste. Teoretski je moguće da se kasnije pelješki most kao veliki projekt doda u sklopu te brojke od 53 kilometra, no u popratnoj tablici navodi se da za ovaj specifični cilj Hrvatska traži 200 milijuna eura. Pelješki most je, procjenjuju stručnjaci, skuplji od tog iznosa.

Ipak, prema neslužbenom objašnjenju koje smo čuli iz hrvatske Vlade, ta pozicija s 53 kilometra i 200 milijuna eura je upravo stavka na koju će se kasnije napisati “Pelješki most”, samo što to sada u pisanju dokumenata nije navedeno jer se ne želi prejudicirati most kao najbolje rješenje prije nego budu gotove sve studije nužne za prijavljivanje projekta tog mosta.

Detaljno pisanje Operativnih programa znači da Hrvatska, jednom kad PS i OP-ovi budu prihvaćeni (što se očekuje do kraja ove godine), neće moći trošiti sav novac iz Kohezijskog fonda bilo gdje i bilo kako, već će za svaki unaprijed isplanirani cilj moći potrošiti samo onaj novac koji je napisan na toj stavci.

Primjedbe Europske komisije

To znači da Hrvatska, nakon što isplanira sve ove dokumente do točke u kojima će ih Komisija usvojiti, mora biti dobra na stotinu različitih stavki, a ne samo dobra u jednoj točki. To znači da će uspjeh ovisiti i o učinkovitosti javne uprave. Upravo je i to jedan od prioritetnih ciljeva koji će se financirati novcem iz fondova EU. No, posao na izradi ovih strateških dokumenata pokazuje da bi poboljšanje učinkovitosti hrvatske javne uprave moglo ići sporije nego što to stvarni život zahtijeva. Iako pisanje Partnerskog sporazuma objektivno predstavlja golem izazov i svatko tko radi taj posao zaslužuje podršku, a ne kritiku, činjenica je da Europska komisija daje hrvatskoj Vladi niz dobronamjernih primjedbi o tome što treba ispraviti u dokumentima kako bi oni postali bolji. U sjedištu EK u Bruxellesu posebno naglašavaju da te primjedbe ne treba shvatiti kao loše, neprolazne ocjene jer je proces pregovaranja o Partnerskom sporazumu takav za sve zemlje članice.

No, primjedbe Komisije su tu. Iako tajne, odnosno u obliku dokumenata koji nisu javno dostupni, primjedbe su procurile do najupornijih novinara i Večernji list je još u veljači jedini od svih hrvatskih medija objavio prvi set tih primjedbi. Nakon toga Hrvatska ih je poslušala i poslala ispravljeni prijedlog Partnerskog sporazuma, no prošloga tjedna do nas je došao dio druge runde primjedbi. Neke od njih su vrlo znakovite i, kad se usporede s onim što se već događa na terenu u Hrvatskoj, zvuče kao zvono za uzbunu.

Primjerice, ekskluzivno možemo otkriti da Komisija u najnovijim primjedbama na PS traži od Hrvatske da precizira na koje vrste zgrada želi utrošiti novac predviđen za poboljšanje energetske učinkovitosti. U svom prijedlogu PS-a Hrvatska je, naime, navela da želi energetski obnavljati sve – i javne zgrade, i rezidencijalne objekte, i industrijske objekte, i zgrade u uslužnom sektoru. “Takva ambicija je poprilično visoka”, kažu u svojoj primjedbi stručnjaci Komisije i nastavljaju: “Trebate se fokusirati na onaj dio zgradarstva u kojem je moguće postići najveće uštede energije. Investicije trebaju biti po prioritetu i jasno definirane.”

Ta primjedba dolazi upravo u vrijeme kad je otkriveno da postojeći Vladin program energetske obnove javnih zgrada uopće ne funkcionira: cilj tog programa bio je obnova po 100 zgrada godišnje u 2014. i 2015., a nije počela obnova niti jedne. Hrvatska Vlada, dakle, u isto vrijeme ne može kroz svoj program energetski obnoviti svoje zgrade ministarstava, a Komisiji predlaže da novcem EU obnavlja sve vrste zgrada, ne samo javne. U fondovima EU za tu stavku Hrvatskoj na raspolaganju stoji 311,810.805 eura.

No, da bi mogla trošiti taj novac, hrvatska Vlada prvo mora dokazati Komisiji da zna kvalitetno isplanirati željene ciljeve, a zatim i da ih zna implementirati u praksi. Nastavi li se sadašnji trend potpune blokade energetske obnove zgrada, Hrvatska bi mogla biti prisiljena uplaćivati svoj novac u proračun EU kao kaznu za neispunjavanje Direktive o energetskoj učinkovitosti. Kako smo pisali ovaj tjedan, ta bi kazna teoretski mogla iznositi po 50 tisuća eura dnevno za svaki dan u prekršaju.

HDZ-ova europarlamentarka Ivana Maletić kritizira Vladu zbog, kako kaže, sporosti i pogrešnog pristupa u izradi Partnerskog sporazuma i dvaju Operativnih programa.

– Obujam i sadržaj komentara koje je imala Europska komisija govori da je ovaj ključni dokument vrlo loše kvalitete i da ne odražava jasno ni ciljeve ni viziju razvoja Hrvatske do 2020. godine. Europska komisija jasno poručuje Vladi RH da navedeni investicijski prioriteti nemaju poveznicu sa strateškim ciljevima. Dostavljena verzija PS-a ocijenjena je nepotpunom i nekoherentnom – kaže Ivana Maletić. Ona je usporedila i broj operativnih programa koje imaju neke druge zemlje – Italija ih ima 50, Njemačka 32, Španjolska i Poljska po 22 – te zaključila da hrvatska Vlada ne uspijeva kvalitetno pripremiti ni svoja dva operativna programa.

– Hrvatska je ponovno na začelju kolone država članica EU. Do prihvaćanja operativnih programa ne mogu se raspisivati natječaji i ne mogu se potpisivati ugovori o dodjeli sredstava iz EU. Stoga je vidljivo da će zbog nesposobnosti Vlade postati upitno iskorištavanje prilike koju fondovi EU daju za rast, razvoj i zapošljavanje u Hrvatskoj – smatra Ivana Maletić.

U Grčićevu ministarstvu u Zagrebu, ali i u sjedištu Komisije u Bruxellesu, neslužbeni izvori ipak naglašavaju da je hrvatska Vlada morala obaviti dvostruki posao u kratkom razdoblju. Prvo je morala sve ovakve strateške dokumente donijeti za drugu polovicu 2013., a onda ponovno za razdoblje 2014.-2020. (druge države svoje strateške dokumente za 2013. izradile su davno prije jer je protekla sedmogodišnja financijska perspektiva EU započela 2007. godine).

U Grčićevu ministarstvu očekuju da će Komisija odobriti Partnerski sporazum u listopadu, a prije toga će dokument (u rujnu) biti na javnoj raspravi u Hrvatskoj. Operativni programi, bez čijeg odobravanja nema ni natječaja ni dodjele novca iz fondova EU, nemaju šanse biti odobreni prije studenog.

>> Bačić: Strategija prometa ne spominje povezivanje Dubrovnika s Hrvatskom

Vjerujete li da će pelješki most biti izgrađen u dogledno vrijeme?

  • Da, u potpunosti i očekujem početak gradnje unutar sljedeće dvije godine 19,76%
  • Da, ali ne tako skoro. Jednog dana kada konačno izađemo iz krize 23,95%
  • Ne, to bi bilo pravo čudo 56,29%
SVEMOĆ UDBE
Bivši agent Udbe progovorio za Večernji: Priče o službi nisu mit, znam tko danas drma Hrvatskom
Hrvatski Telekom
UPRAVLJA S 516 E-PUNIONICA
Hrvatski Telekom: Predvodnik e-mobilnosti u regiji
  • morituriite:

    Nisu oni zaboravili, već su ga namjerno izostavili.

  • kajinx:

    Nije ništa slučajno. To je priprema za otuđivanje Hrvatskog juga.

  • NAĐI-zaZAGREBbezkumova:

    Trenutna vrhuška na Pantovčaku i Markovu trgu je ili nesposobna ili izrazito zlonamjerna. Odlučite sami.