Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 2
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Najmlađi svjetski šef diplomacije

Ovo je čovjek koji je zatvorio balkansku rutu i koji će spasiti Europsku uniju

Sebastian Kurz
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
1/4
25.03.2016.
u 16:38

Najmlađi šef diplomacije na svijetu Sebastian Kurz (29) mogao bi biti faktor koji će ponovno ujediniti Europu i preuzeti funkciju europskog vođe od Angele Merkel

Migrantska kriza iznjedrila je novu europsku političku zvijezdu - čovjeka koji bi mogao  spasiti Europsku uniju. On je Sebastian Kurz, ministar vanjskih poslova Austrije. Najmlađi europski i svjetski šef diplomacije (ima samo 29 godina) čovjek je koji je najzaslužniji za zatvaranje balkanske rute i priljeva izbjeglica u zapadnu Europu.

Kurz je najzaslužniji da je prekinuta do tada vladajuća praksa da se izbjeglice prebacuju iz jedne zemlje kroz drugu sve dok ne dođu do Njemačke. Zapadni analitičari složni su - diplomat Sebastian Kurz učinio je Austriju nakon gotovo 100 godina i raspada Austro-Ugarske ponovno političkom silom.

On je prvi zapadni političar koji je shvatio da migranti i izbjeglice ne žele u EU nego samo u tri-četiri europske zemlje. - U razgovoru s izbjeglicama i migrantima shvatio sam da oni žele samo u Njemačku, Austriju i Švedsku.  U Austriji bismo još i mogli i ostati, kažu mi izbjeglice, ali da smo znali da nas želite smjestiti u Poljsku ili Grčku ne bi ni išli iz Sirije - kratko je i jasno argumentirao Kurz u jednoj raspravi na njemačkoj javnoj televiziji ZDF.

Sebastian Kurz političar je koji je uvjerljivo najpopularniji u Austriji i vjerojatno je budući kancelar. I danas, smatraju analitičari, Kurz je puno moćniji u vanjskoj politici od kancelara Wernera Faymanna. Tri su krupna vanjskopolitička događaja koje je upravo inicirao Sebastian Kurz. Na njegovu inicijativu potpisan je sporazum u Minsku koji je koliko-toliko zaustavio rat u istočnoj Ukrajini, u Beču je pokrenuo mirovnu konferenciju koja je dovela do primirja u Siriji, a najzaslužniji je za zaustavljanje migrantskog vala u zapadnu Europu. Zbog toga je izazvao bijes Grčke koja je sada pretvorena u izbjeglički logor.

S druge strane, Sebastian Kurz razbjesnio je i njemačku kancelarku Angelu Merkel - "Kurz je stvorio balkanski pakt protiv Merkel", napisao je njemački Bild, optužujući Kurza da je najzaslužniji što su svoje granice migrantima, nakon Mađarske, zatvorile i Slovenija, Hrvatska, Srbija, Makedonija i Bugarska. Ovaj mlađahni političar ne libi se otvoreno kritizirati politiku kancelarke Merkel koja zastupa tezu "da ne može odrediti gornju granicu za broj migranata jer je humanost neograničena".

- Moramo reducirati broj migranata. Austrija je lani primila dvostruko više azilanata po stanovniku nego Njemačka. Nećemo dopustiti da se to ponovi - poručio je Kurz kancelarki Merkel. Kurz bi mogao biti ključna snaga koja će spojiti u migrantskoj politici nespojive Angelu Merkel ("migranti dobrodošli") s jedne i mađarskog premijera Viktora Orbana ("ne želimo nijednog migranta") s druge strane. Austrija je tu zauzela uljuđeni "mitleuropski" stav - da izbjeglicama, ali naša gornja granica je 37.500 migranata godišnje. Kada se popuni ta kvota, Austrija neće primiti više nijednu izbjeglicu. Dakle, Sebastian Kurz tu je ostao na tvrdoj liniji, ali ni približno tvrdoj kao Mađarska, Češka, Slovačka i Poljska. Kurz je i politički na pola puta između Merkel i Orbana i mogao bi biti faktor koji će sačuvati Europsku uniju od raspada. "Kurz je progurao model koji od kancelarke Merkel uzaludno traže njezine pristaše. On bi mogao postati taj povezujući faktor koji bi mogao ujediniti sada razjedinjenu Europu", piše njemački tjednik Focus.

Sebastian Kurz rođen je u Beču 27. kolovoza 1986. godine u radničkoj četvrti Meidling. Odrastao je u okruženju migranata - "više od polovice mojih školskih kolega bili su useljenici", otkrio je Kurz. Bio je odlikaš (najbolji učenik u cijeloj školi) i upisao je pravni fakultet, ali nije stigao diplomirati jer je nakon što se upisao u konzervativnu Austrijsku narodnu stranku ÖVP uslijedio njegov streloviti politički uspon. S 24 godine imenovan je glavnim tajnikom za integracije, kao najmlađi u austrijskoj povijesti. Veliki otpor nastao je tada u javnosti i među običnim građanima na njegovo imenovanje. Jedne dnevne novine na naslovnici su uz Kurzovu sliku poručile vladi u Beču  "Nemojte nas zaje..."

Kada ga je jedan fotoreporter snimao ispred zgrade ministarstva, prišla je jedna gospođa i vikala na njega: Kako vas nije sram da tako mladi idete na tako važnu funkciju i dobro zarađujete od novca poreznih obveznika. Ubrzo je postao najomiljeniji ministar u austrijskoj javnosti. Unatoč svojoj mladosti pokazao se kao jedan od najelokventnijih i najozbiljnijih političara koji odlazi na mjesto gdje nastaju problemi i pokušava ih odmah riješiti.

"Smetalo mi je što se useljenike doživljava ili kao žrtve ili kao lopove. Za ljevičare su useljenici bili sirotinja koja treba zaštitu, a za desničare oni su loši i zli", komentirao je Kurz odnos Austrijanaca prema useljenicima. On sam shvatio je da su i ljevica i desnica u krivu i da su ogromna većina useljenika normalni ljudi koji samo traže priliku da se uključe u austrijski sustav i normalno žive od svoga rada.  Postavio je moto svog rada - "Rezultatom do integracije", što je bila ofenziva za novu austrijsku "kulturu dobrodošlice" prema useljenicima, čime je htio "ubiti" predrasude i s lijeva i s desna. Ubrzo se promijenio zakon o državljanstvu kojim je omogućeno da uspješni stranci lakše dobivaju austrijsku putovnicu. Kurz je u škole slao "veleposlanike integracija", strance koji su svojim primjerom pokazivali kako se trudom i radom može uspjeti, bez obzira na to odakle dolazili. I sam je obilazio austrijske škole i razgovarao s djecom useljenika.

- Dječak od 12 godina kazao mi je da otkad zna za sebe razmišlja o samo jednom zanimanju - da postane policajac i da je sve do sada mislio da mu je to zabranjeno. To me jako dirnulo - prepričao je svoje iskustvo Sebastian Kurz. Ta mu iskustva, kaže, pomažu u sadašnjoj funkciji i odnosu prema migrantima koji su postali top tema u posljednjih godinu dana u europskoj javnosti i politici.
Privatno - Sebastian Kurz živi skromno, ne pojavljuje se na mondenim mjestima i zabavama, ne nosi skupa odijela.
- Nisam pop zvijezda, niti glumac, to nije moj svijet - kaže Kurz.

U njegovu uredu radi 1200 ljudi i svima je zabranio da ga oslovljavaju s "vi". Također, naredio je da njegovi najbliži suradnici u ministarstvu - iako imaju pravo na business klasu za poslovna putovanja - moraju kao i on letjeti u jeftinijoj ekonomskoj klasi. Neki Sebastianu Kurzu zamjeraju populizam, drugi ističu "nevjerojatan politički talent" koji će ga uskoro dovesti do mjesta austrijskog kancelara, a nakon toga i čovjeka koji će u budućim europskim krizama  preuzeti ulogu vođe koja je do sada imala njemačka kancelarka Angela Merkel.a

>>Kurz: Makedonija ne može sama u izbjegličkoj krizi, problem Grčka

>>Austrijska odluka o izbjeglicama je 'poziv na buđenje' Bruxellesu

Komentara 4

DU
Deleted user
17:15 25.03.2016.

Potpuno je u redu afirmativno pisati o političarima drugih zemalja, ali umjerenost još nikome nije naškodila. Naime, ne znam otkuda autoru informacija da je Kurz izmislio "novi pristup migrantima" kad se radi o najobičnijem inzistiranju na poštivanju ranije dogovorenih kvota, tako da Austrija primi svojih 37.500, a druge zemlje njima određeni broj izbjeglica. Dobro je što ksenofobne u Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj i drugdje poziva da prihvate dogovor jer bez toga nema zajedničke europske politike. Hoće li se migranti sami kretati od zemlje do zemlje ili će ih se organizirano prevesti do odredišta, manje je važno. Također, za preuzimanje uloge Merkel, odnosno Njemačke u Europi, treba ipak malo više od mišljenja pojedinih novinara i analitičara. Nije Merkelica to što je zato što je osobito mudra ili lijepa, već zato što iza nje stoji jaka Njemačka. Da bi Kurz preuzeo njezinu ulogu, morala bi i Austrija gospodarski i općenito (geostrateški) prerasti Njemačku, a to nije nimalo lako.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije