Hrvatska nikad u povijesti nije imala na raspolaganju toliko novca za zapošljavanje kao u posljednjih nekoliko godina, no svejedeno nitko nije zadovoljan stanjem na tržištu rada na kojemu je trenutačno manje od 150 tisuća nezaposlenih. Tvrtke se žale da ne mogu naći radnike, a većina ljudi koji su bez posla ulazi u kategoriju dugotrajno nezaposlenih i poslodavci ih uglavnom nerado zapošljavaju. Što čini Vlada da to promijeni i kakve se mjere aktivne politike zapošljavanja pripremaju, objašnjava ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.
Kako ćemo postići ravnotežu na tržištu rada?
Vlada Andreja Plenkovića osigurala je ove godine više od 2,6 milijardi kuna za poticanje zapošljavanja, što je najveći iznos ikad izdvojen za zapošljavanje nezaposlenih u Hrvatskoj. Od toga iznosa za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja “Od mjere do karijere” osigurano je 1,6 milijardi kuna, od čega 900 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda. Kako bismo naše nezaposlene sugrađane bolje upoznali s mjerama, pokrenuli smo kampanju “Zaposli se u Hrvatskoj” kojoj je cilj aktiviranje domaće radne snage na tržištu rada. Činjenica je da imamo rekordno nisku stopu nezaposlenosti, manje od 150.000 ljudi, a u isto vrijeme prošle godine imali smo treću po visini stopu rasta zaposlenosti u Europskoj uniji od 3,8 posto. Prema podacima Eurostata i Državnog zavoda za statistiku, u posljednjem tromjesečju 2017. imali smo 60.000 više zaposlenih nego godinu prije. Posebice se veselimo da smo stopu nezaposlenosti mladih s gotovo 50 posto u 2013. godini smanjili na 22 posto te da smo značajno smanjili udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih, u posljednjem kvartalu 2016. polovica nezaposlenih bili su dugotrajno nezaposleni, a potkraj 2017. godine trećina, odnosno 32,9 posto. U ponedjeljak smo potpisali 71 milijun kuna vrijedan projekt “Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja” kojem je cilj jačanje lokalnih partnerstava za zapošljavanje kroz koje na terenu kapilarno kroz Europski socijalni fond investiramo u 55 projekata poput klubova za zapošljavanje mladih, programa zapošljavanja osoba s invalidnošću i inovativnih programa zapošljavanja namijenjenih upravo teže zapošljivim skupinama na tržištu rada koje ste spomenuli.
Puno je neaktivnih radnika, pogotovo mladih koji nisu ni u procesu edukacije niti rade. Kako ćete njih aktivirati?
Mogu reći da sam unatrag nekoliko godina, prije dolaska u Ministarstvo, sudjelovao u provedbi projekta “Črnkas – Črnomerec poslovni klub”, unutar tog programa, kroz koji smo u trotjednim radionicama educirali mlade u vještinama potrebnim za tržište rada i spajali ih s poslodavcima pomoću “speed datinga”. Dolaskom u Ministarstvo, upravo takve programe želim ojačati te smo sredstva za program “Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja” značajno povećali, na više od 120 milijuna kuna, kako bismo financirali sve kvalitetne projekte. Trenutačno ima oko 25.000 otvorenih natječaja za radna mjesta, a mnogi poslodavci nam govore da ne mogu pronaći odgovarajuću radnu snagu. Zbog toga smo kroz kampanju “Zaposli se u Hrvatskoj” pokrenuli novu paradigmu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u kojoj će biti zastupljen proaktivan, individualizirani pristup svakom nezaposlenom kako bismo ustanovili koje su njihove potrebe i uz pomoć mjera i projekata financiranih Europskim socijalnim fondom aktivirali ih na tržištu rada. Takav pristup testirali smo u siječnju kada smo individualno pristupili svim nezaposlenima evidentiranima u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i ponudili im posao u sezoni. Od njih tada 190.000 anketiranih, 24.000 ih je izrazilo želju za radom u sezoni. Zbog njih smo organizirali “Dane poslova u turizmu” u suradnji s Ministarstvom turizma upravo kako bismo ih spojili s poslodavcima, a sličan proaktivan pristup primijenit ćemo i na ostale sektore i ciljne skupine. Duboko smo svjesni izazova dugotrajno nezaposlenih radnika za koje smo osigurali i značajna sredstva u sklopu mjera za obrazovanje i prekvalifikaciju u zanimanja koja su tražena na tržištu rada.
Kako su poslodavci prihvatili nove mjere za zapošljavanje? Zar je doista problem isplatiti pola pripravničke plaće mladima? Prema podacima za prva četiri mjeseca, dosad je zaposleno manje od stotinu pripravnika!
Poslodavci već koriste mjeru potpora za zapošljavanje kroz koju isplaćuju radnicima pola plaće, a pola ukupnog troška plaće sufinancira država i kroz nju je u prošloj i ovoj godini zaposleno više od 7500 osoba. Kroz mjeru pripravnik, gdje država također sufinancira 50 posto plaće, želimo potaknuti zapošljavanje mladih ljudi koji traže prvi posao. Razlika između te dvije mjere je u tome što kod pripravništva gornji iznos plaće za privatni sektor nije limitiran pa im se time otvara mogućnost za zapošljavanje mladih u zanimanjima u kojima im mogu ponuditi veću plaću jer kroz tu mjeru nismo limitirali visinu naše potpore. I zato smo krenuli u proaktivniji pristup prema poslodavcima jer želimo da naši mladi ljudi pronalaze posao u Hrvatskoj i ostaju ovdje. Što se tiče broja zaposlenih kroz mjeru pripravništva, veselimo se što njihov broj raste, on je iznad 150, uz još određeni broj novih zahtjeva, ali nastavit ćemo raditi s poslodavcima na popularizaciji te mjere jer želimo da taj broj bude veći upravo zbog toga, još jednom to naglašavam, što gornji iznos naše potpore za pripravnike u privatnom sektoru nije limitiran pa to mladima omogućava veće plaće. Želimo osigurati okvir za rast plaća u Hrvatskoj kao što smo to učinili neoporezivim toplim obrokom i smještajem u turizmu gdje su tu poreznu olakšicu poslodavci uključili u rast plaća, a u sektoru graditeljstva plaća je porasla za 30 posto. Taj trend želimo potaknuti i u drugim sektorima jer želimo zadržati mlade u Hrvatskoj. Također, naši mladi zaposleni u zdravstvu, obrazovanju, kulturi i socijalnoj skrbi koji nemaju dovoljno staža, koristeći našu mjeru pripravništva mogu pristupiti stručnom ili državnom ispitu. Također ističem da smo iz Europskog socijalnog fonda osigurali 200 milijuna kuna za šest godina plaće i specijalizacije za 200 mladih liječnika čime im želimo omogućiti profesionalni razvoj i ostanak u Hrvatskoj. Mjere aktivne politike zapošljavanja smo nakon detaljne analize tržišta rada redefinirali početkom godine kako bismo ih učinili još dostupnijima svim kategorijama nezaposlenih bez obzira na kvalifikacije i radno iskustvo. Pripravništvo će dodatno zaživjeti u Hrvatskoj što će biti izazovnije naći radnika pa će se poslodavci više truditi dobiti kvalitetnog radnika i primjereno ga platiti. Zato smo oprezni i s kvotama za strane radnike jer želimo da plaće rastu i da se zapošljavaju domaći ljudi.
Potpore za samozapošljavanje sve su zanimljivije nezaposlenima. Profesorica Slavica Singer u svojim je istraživanjima često navodila da poduzetništvo iz nužde nikad ne daje rezultate kao ono koje je stvar izbora. Gdje se nezaposleni samozapošljavaju, što rade?
Potpora za samozapošljavanje pokazala se kao najuspješnija i najpopularnija mjera aktivne politike zapošljavanja, što nam je drago jer ona kod naših nezaposlenih potiče poduzetnički duh i otvara im mogućnosti ako nakon uspješnog samozapošljavanja žele proširiti posao. Dosad je mjera pokazala da više od 80 posto korisnika uspješno okonča prvu godinu poslovanja i nastavi s radom. Ove godine smo značajno povećali potporu za samozapošljavanje, i to do 55.000 kuna, odnosno do 70.000 kuna ako osoba koja se samozaposlila uzima do dvije osobe na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, a ako se do pet osoba želi udružiti u zadrugu, mogu dobiti potporu do 275.000 kuna te smo time potaknuli nezaposlene da budu poduzetnici. To je rezultiralo time da u prvom tromjesečju 2018. godine imamo isti broj zahtjeva za samozapošljavanje koliko smo ih odobrili cijele prošle godine, što ukupno u ovoj i prošloj godini iznosi više od 7000. Nedavno sam bio u Skradinu gdje sam posjetio gospođu koja je kineziologinja, ali se preselila iz Zagreba u Skradin i ondje je uz pomoć potpore za samozapošljavanje otvorila slastičarnicu. Neki su potporu za samozapošljavanje iskoristili za poslove u arhitekturi, računovodstvu, dizajnu, informatičkom konzaltingu, otvaranje turističke agencije ili u uslužnim djelatnostima za otvaranje krojačkih i frizerskih salona, u građevinarstvu za obavljanje elektroinstalacijskih, stolarskih ili sloboslikarskih radova, zatim u proizvodnji proizvoda od drva, slastičarskih proizvoda itd. To su u najvećem broju nezaposleni koji su svoje inovativne i kreativne poduzetničke ideje ili hobije pretvorili u posao.
Pomaže li im država svojim institucijama?
Osim potpora i projekata na kojima intenzivno radimo, a o kojima sam govorio u prethodnim odgovorima na vaša pitanja, kampanjom “Zaposli se u Hrvatskoj”, zajedno s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, upravo želimo aktivirati domaću radnu snagu, bolje informirati građane i poslodavce o mogućnostima korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja i projekata financiranih iz Europskog socijalnog fonda te povećati proaktivnost Hrvatskog zavoda za zapošljavanje individualiziranim pristupom svim nezaposlenima. Kampanja poziva naše nezaposlene sugrađane da se jave u Hrvatski zavod za zapošljavanje koji će individualiziranim pristupom svakom nezaposlenom pomoći pronaći odgovarajuću mjeru aktivne politike zapošljavanja, sukladnu njihovim potrebama, dati im preporuku i pomoći im da ostvare potporu koja im najbolje odgovara. Vjerujem da tim paketom mjera i projektima financiranima iz Europskog socijalnog fonda otvaramo našim građanima mogućnost pronalaženja posla i ostanka u Hrvatskoj.
Kakva je situacija s ovogodišnjim kvotama za strane radnike, koliko ih je realizirano, gdje tvrtke pronalaze strane radnike?
Što se tiče kvota za uvoz radne snage iz trećih država koje smo odobrili na zahtjev poslodavaca koji nisu mogli pronaći radnu snagu na domaćem tržištu, posebno u turizmu i građevini, od 22.000 dozvola izdano je više od 8500, a preostalo još oko 13.000 dozvola. Međutim, treba napomenuti da je više zahtjeva još u postupku, a nije još ni počela turistička sezona. Bazeni iz kojih je tradicionalno dolazila radna snaga u Hrvatsku, a riječ je o susjednim državama, u dobroj su mjeri iskorišteni, ali još iz njih dolazi strana radna snaga. Međutim, želim još jednom napomenuti da Vlada mjerama aktivne politike zapošljavanja koje su posebno namijenjene privatnom sektoru prije svega želi aktivirati domaću radnu snagu, a tek potom, ne mogu li poslodavci pronaći domaću radnu snagu, želimo im omogućiti da je potraže u trećim državama.
Kako ste zamislili proces zapošljavanja ukrajinskih radnika? S kojim bismo još državama mogli zaključiti bilateralne ugovore? Kako stoje stvari s Bosnom i Hercegovinom?
Na zahtjev poslodavaca, zbog nedostatka radne snage u Hrvatskoj, okrenuli smo se i trećim zemljama kako bismo im omogućili pristup i tim tržištima u potrazi za radnom snagom, pa je tako potpisan sporazum između Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje u Ukrajini o suradnji koji bi poslodavcima trebao olakšati pristup ukrajinskom tržištu suradnjom dvaju zavoda. Kako bismo dodatno unaprijedili socijalni dijalog, predsjednik Vlade Andrej Plenković odlučio je svakih šest mjeseci održati sastanak s članovima Gospodarsko-socijalnog vijeća. Na posljednjem sastanku dogovoreno je da će poslodavci predložiti Vladi koje države su im još zanimljive za uvoz strane radne snage, a država će im zatim pomoći osigurati pristup i tim tržištima.
Radne dozvole za naše radnike, znači, ostaju još i u Austriji i u Sloveniji?
Pozdravljamo odluku Velike Britanije i Malte koje su odlučile ukinuti radne dozvole za hrvatske državljane od 1. srpnja ove godine, a što se tiče ostalih država, same će odlučiti hoće li i kada će to učiniti.
Kad će početi javna rasprava o paketu mirovinskih zakona? Od koje godine će se raditi do 67 godina?
Kontinuirano komuniciramo s našim socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima o paketu mirovinskih zakona pa ne mogu izlaziti s detaljima dok ih s njima ne usuglasimo. Predložili smo im dinamiku procesa i u suglasju s njima raspravljamo o prijedlozima, a plan nam je da zakoni budu u Saboru na jesen. Ništa ne radimo ishitreno, zakoni će ići kroz dva saborska čitanja kako bi stupili na snagu 1. siječnja 2019. godine.
Niste li ostavili premalo vremena za javnu raspravu o tako osjetljivom pitanju?
Kao što sam napomenuo, najprije želimo sve detaljno raspraviti sa socijalnim partnerima, a onda ćemo ostaviti dovoljno vremena i za javnu raspravu, a sve u skladu s rokom koji smo si zadali da zakoni stupe na snagu 1. siječnja 2019. godine. Naglasio bih još jednom da će zakoni ići u redovitu saborsku proceduru, u dva čitanja, tako da će biti dovoljno vremena i za javnu raspravu i za raspravu u Saboru.
Hrvatska je dovela proračunske izdatke do apsurda, pa tako imamo državne činovnike koji imaju 25% veće plaće od ljudi u realnom sektoru, a ako se pogleda malo detaljnije, onda niskokvalificirani radnici u državnom i javnom sektoru imaju 2-3 puta veću plaću od istih u realnom sektoru... To je neodrživo. Na to dodajmo da je samo u državnom sektoru zaposleno preko 400.000 ljudi, na to dodajmo javni i paradržavni sektor te dobijemo da većina ljudi radi u zanimanjima koja troše, a ne stvaraju novac... U proizvodnji radi jedva 200.000 ljudi koji su jedni od rijetkih koji stvaraju dodanu vrijednost, oni imaju najniža primanja... Ako znamo da samo 25% ljudi u Hrvatskoj ne prima novac iz proračuna, tj. nisu ovisni o proračunu, odmah se vidi da nikakve sitne mjere koje utječu na samo jedan segment neće pomoći. Bez potpune reforme državnog i javnog sektora te micanja od dogovorne ekonomije nema napretka... I uopće koje mjere mogu pomoći? Nezaposleni branitelj s dvoje djece i suprugom na minimalcu mjesečno kroz razne socijalne mjere može dobiti 4-5000 Kn. Zašto bi se isti zapošljavao i izgubio sve privilegije?... Ma nema tih mjera koje mogu konkurirati uhljebljavanju ili odlasku van. Ljudi koje bi trebalo zadržati, koji su stručni, mogu uvijek naći posao ovdje i dobiti dobru plaću, ali vani mogu dobiti i bolju. Ljudi koji nemaju kvalitetnu struku odlaze van konobariti ako se ovdje ne uspiju uhljebiti, za njih nema posla niti uz poticaje osim u državnom i javnom sektoru.