Umjesto crnih prognoza o odljevu mozgova (brain drain), aktualni masovni odlazak naše obrazovane generacije u inozemstvo, koja još ne gubi kontakte s domovinom, treba gledati kao priliku.
Njihov odlazak nije definitivan gubitak za zemlju, jer mogu biti korisniji kada steknu odgovarajuća znanja i iskustva. Danas obrazovani Indijci, Kinezi, ali i drugi, koji su završili (u najvećem broju) američka sveučilišta ne smatraju da je zelena karta i ostvarenje njihovog sna. Vraćaju se tamo gdje ljudi više vjeruju u budućnost – svoju zemlju.
3 posto svjetskog stanovništva živi izvan matične zemlje
Procjenjuje se da 3 posto svjetskog stanovništva živi izvan matične zemlje. I poslali su u svoje zemlje, prema informacijama Svjetske banke, fantastičnih 440 milijardi dolara, što je tri puta više od iznosa globalne pomoći za razvoj. Sve veći broj zemalja tako se obraća dijaspori, sljedeći pozitivna iskustva, primjerice “obveznica za dijasporu”, strategije financiranja koju su uspješno proveli Izrael i Indija.
Također, kada je riječ o stranim investicijama, potvrđeno je da su oni s vezama s određenom zemljom skloniji poduzeti rizik u lokalnoj valuti nego što su na to spremni drugi potencijalni investitori. Njihov odlazak tako se pretvara u čisti dobitak u matičnim zemljama, koje su uspjele izgraditi odgovarajuće sustave komunikacije i koristiti dijasporu u ekonomskom razvitku.
Pola milijuna visoko obrazovanih Hrvata izvan je njenih granica
Postupna gradnja nevidljive mreža koja povezuje intelektualce i eksperte, može dati neslućene rezultate za naš rast. U razvijenim zemljama formirano je stotinjak grupa iz dijaspore – znanstvenika, umjetnika, menadžera, koje redovito komuniciraju na korist zemalja iz kojih potječu.
Pola milijuna visoko obrazovanih Hrvata izvan je njenih granica, dakle tek nešto manje nego u samoj zemlji. Stoga je nužno imati strategiju prema dijaspori, mnogo važnije od bilo koje potencijalne ekonomske aktivnosti koju država ima. Objektivno, naši ljudi izvana mogu donijeti pozitivna poslovna iskustva, pa i investicije, te ako ostanu povezani s domovinom, to može značiti osnovnu polugu ekonomskog razvitka, dajući još veći doprinos zemlji nego da su u njoj ostali. Uostalom, u otvorenom tržištu Europske unije nije moguće zadržati najbolje kadrove u zemlji.
Brain gain mora biti temeljna društvena i ekonomska politika bilo koje hrvatske vlade
Kako onda zaustaviti da idu u zemlje u kojima je satnica, primjerice u Njemačkoj – tri puta veća. Umjesto konstantnog govora o zadržavanju obrazovanih, potrebno je analizirati kako njihovu povezanost sa zemljom koristiti nakon odlaska. Odlazak, prije svega mladih, nije kupovina karte u jednom smjeru. Štoviše, to može biti jedinstvena prilika da odlazak ambicioznih i obrazovanih pretvorimo u našu prednost i osnovu za razvoj.
Brain gain mora biti temeljna društvena i ekonomska politika bilo koje hrvatske vlade. Demografska obnova o kojoj se toliko priča i oko koje se poduzimaju čak i stanovite mjere, uslijedit će kao logična posljedica priljeva mozgova i otvaranja kvalitetnijih i bolje plaćenih radnih mjesta.
Ne mogu vjerovati!Toliko bedastoca na tako malo prostora.Pa,nije ovo Juga da se ode par godina u Njemački i vrati sa zarađenim Mercedesom i nekoliko tisuca DM.Mladi odlaze zato što im se smrkla Hrvatska,odnosno ova država i žele raskinuti svaku vezu s njom.Tko bi se tu vratio?Kada?Nitko i nikada.Netko stekne odgovarajuci status u civiliziranoj državi ,pa onda da se vrati među razbojnike koji bi da otmu to što je on stekao!?Makar što.Pa zato su i pobjegli odavde!