Naslovnica Premium Kolumne

Od postotka gospodarskog rasta važnija je struktura, a ona je loša

Proizvodnja je slaba, investiranje se svodi na turizam, a država pojačano troši
28. veljače 2019. u 11:12 0 komentara 163 prikaza
novac
Foto: Davor Javorović/PIXSELL

Državni zavod za statistiku potvrdio je u srijedu usporavanje hrvatske ekonomije. Brojke dokazuju da gospodarstvo raste na potrošnji građana i uspjehu turizma. Posljednja tri mjeseca prošle godine zahuktale su se i investicije, a to je ponovno vezano uz turizam jer se novac prikupljen tijekom sezone ulaže, a da je to tako dokazuje i rast graditeljstva u istom kvartalu.

DRvna industrija BDP Rast gospodarstva na kraju 2018. usporio na 2,3 posto, godišnji rast 2,6 posto

Zabrinjava, pak, eksponencijalni rast uvoza uz pad prerađivačke industrije. Kupovna moć, koju je stvorila porezna reforma, ali i podizanje nenamjenskih kredita, troši se, dakle, na uvozne proizvode, dok naša industrija pada. S takvim modelom ekonomije nema dugoročnog uspjeha pa ne čudi da je Hrvatska posljednjih nekoliko godina rasla upola sporije od Rumunjske, koja nas je u tom periodu prestigla i po standardu. Tome treba pridodati i činjenicu da je politika jeftinog novca EU povećala potražnju za robom diljem Europe pa je to jačanjem izvoza još i ubrzalo ionako skroman rast. Sad je i to razdoblje akceleracije za nama.

Nije izvjesno da će svijet pogoditi jaka kriza, ali ulazimo u period slabog rasta i stagnacije. U tom će periodu Hrvatska izgubiti lokomotivu koja ju je posljednjih godina vukla i više će ovisiti o vlastitim snagama. Zato je od toga raste li BDP po stopi od dva ili tri posto važnija struktura tog rasta. Ona je za Hrvatsku u ovom trenutku nepovoljna jer je domaća proizvodnja slaba, investiranje se svodi na turizam, a o potrošnji, koja je najlabilnija sastavnica BDP-a, ovisi uspjeh ekonomije. Dodatni uteg leži i u činjenici da je i država “otpustila remen” i odlučila pojačano trošiti.

BDP Ratko Bošković Čini se da je sada talijanski 'bankrot' izgledniji nego uzlet

Danas su javne financije stabilne, ali ako padne turizam ili pak građani odluče trošiti manje, država bi se uskoro mogla naći u problemu jer su porezi i javni dug veći nego 2008. Tada je opća stopa PDV-a bila 22 posto, danas je 25 posto pa je teško očekivati da bi građani prihvatili podizanje tog najizdašnijeg poreza. Udio javnog duga u BDP-u bio je 40 posto, danas je gotovo 75 posto pa ima puno manje prostora za zaduživanje. Ako dođe do krize, državi neće ostati drugo doli drastično rezati svoje troškove, a to znači rezanje prava i otpuštanje zaposlenika.

Pogledajte video usporedbe Hrvatske i Slovenije:

VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.