Premium Povodom lansiranja novog portala, Vecernji.hr svim čitateljima daruje mjesec dana besplatnog Premium sadržaja!
Naslovnica Premium Kolumne

Novim tvornicama umjesto parolama zaustavite odlazak

Sve te brojke zvuče dobro, ali zapravo zamagljuju stvarnu sliku
04. travnja 2017. u 08:00 0 komentara 1256 prikaza
zastava BiH
Foto: Zvonimir Čorić/PIXSELL

Hrvatska i BiH, umjesto da većinu vremena posvete gospodarskoj suradnji, bave se politikom. Nepodnošljivost između država najčešće se krije iza floskula o prijateljskim odnosima. Uz državne, za RH postoje i nacionalni interesi u BiH. Skrb Hrvatske o Hrvatima u BiH nije fikcija. Nju bi se trebalo jasno iskazivati kroz politiku i kulturu, ali danas više nego ikada kroz investicije, trgovinu, projekte koji znače nova radna mjesta.

Gospodarsku suradnju moralo se već odavno strateški osmisliti. A nije. Zajednička ulaganja ili gradnja tvornica u BiH trebali su biti u obostranom interesu. Ne kako bi se nekome pomagalo nego kako bi se s jedne strane zarađivalo i širilo tržište, a s druge zapošljavalo, ekonomski jačalo i tako zaustavljalo odlazak iz BiH. Svih, a posebice Hrvata koji u sve većem broju egzistencijalna pitanja nastoje riješiti u Hrvatskoj i ostalim zemljama EU.

Velike tvrtke u RH mogle su imati svoje pogone u BiH. Netko će reći - pa i mi u Hrvatskoj imamo nezaposlene, i nama mladi odlaze zbog toga što je malo tvornica. Upravo taj problem nezaposlenosti u Hrvatskoj moglo bi se rješavati jačanjem hrvatske ekonomske pozicije u BiH. Riječ je o sinergiji koja bi bila pokretač i novih tvornica i novih radnih mjesta s obje strane granice.

Naravno, nije odgovornost za izostanak ovakvog epiloga samo u Hrvatskoj. Umjesto suradnje BiH je opstruirala ulazak hrvatskih tvrtki u zemlju žrtvujući zbog nekih političkih interesa i vlastiti ekonomski prosperitet. Bh. vlast uporno je odbijala dopustiti RH nastavak bescarinske trgovine nakon njezina ulaska u EU.

Unatoč svemu, Hrvatska je najveći trgovinski partner BiH. Trgovinska razmjena između dviju država je oko milijardu i osam stotina milijuna eura. U 2016. godini, u usporedbi s prethodnom, povećan je iz BiH izvoz u Hrvatsku za sedam i pol posto, a uvoz je veći za pet posto. Ukupan izvoz iz BiH prema Hrvatskoj iznosio je oko pola milijarde eura, dok je iz Hrvatske na tržište BiH uvezeno robe u vrijednosti oko milijardu i tri stotine milijuna eura. To su podaci koji Hrvatsku stavljaju na vrh ljestvice kada je u pitanju obujam razmjene BiH s Europskom unijom. Uz sve to, treba reći kako je Republika Hrvatska od 1995. do sada investirala u BiH oko milijardu eura i među tri je države koje su najveći ulagači u ovu zemlju.

Sve te brojke zvuče dobro, ali zapravo zamagljuju stvarnu sliku. Ekonomska suradnja trebala je i morala brojčano biti znatno veća i nacionalno osmišljenija. Danas je na otvaranju sajma u Mostaru prilika nametnuti teme gospodarstva. Uz pronalaženje ideja kako otvarati pogone, treba progovoriti i o drugim oblicima suradnje. Jadransko-jonska cesta bila bi pokretač tijekom gradnje, a i žila kucavica kada se završi. O svemu bi trebalo raspraviti na zajedničkom sastanku dviju vlada. Što je uopće s tom praksom?! Hrvatska i BiH su se obvezale na to, ali kao i u mnogo čemu drugom, ostalo se samo na riječima.     

>> Dragan Čović najavio novu političku inicijativu za BiH i regiju

>> Od petka otežan ulazak građana BiH u zemlje EU: Evo čega se treba pridržavati

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Message