Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 38
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
PARVIZ ESMAEILI

Novi iranski veleposlanik u Hrvatskoj: Drago mi je čuti da Hrvati s nama dijele iste korijene

Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
1/3
13.04.2020.
u 00:30

"Rekao sam predsjedniku Milanoviću da je moja misija razvijanje odnosa između dviju zemalja, u korist iranskog i hrvatskog naroda, u svim aspektima. Bit ću vrlo ozbiljan u svojoj misiji i nadam se da će je podržati i predsjednik i Vlada Republike Hrvatske".

U ekskluzivnom razgovoru za Večernji list novi iranski veleposlanik u Hrvatskoj, Nj. E. Parviz Esmaeili, govorio je kako se Iran nosi s pandemijom koronavirusa, napetosti između SAD-a i Irana, ali i o vječitoj dilemi jesu li Hrvati porijeklom iz Irana. 

Kako se Iran nosi sa suzbijanjem koronavirusa s obzirom na nedostatak lijekova i medicinske opreme?

Zadovoljstvo mi je dati  intervju za ugledne novine kao što je Večernji list i zahvaljujem vam na ovoj prilici. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izjavila je prije i nakon izbijanja koronavirusa da je standard iranske medicinske infrastrukture i sposobnost iranskih liječnika visoka. Naš glavni problem je nedostatak pravodobnog i adekvatnog pristupa lijekovima za pacijente, kao i medicinskoj opremi za medicinsko osoblje. Svi su iranski dužnosnici i stručnjaci mobilizirani. Činimo sve što je u našoj moći da zaštitimo naše građane i porazimo koronavirus, ali to ne umanjuje odgovornost američke vlade za širenje bolesti u Iranu i ubijanje zaraženih ljudi zbog nemogućnosti pristupa lijekovima.

Iran je druga zemlja u kojoj je, odmah nakon Kine, izbila pandemija koronavirusa, koji su razlozi tome?

Koronavirus nije dobio vizu ni za Kinu, ni za Iran niti za bilo koju drugu zemlju. Iznenadio je cijeli svijet. Znanstveni podaci pokazuju da su mnoge zemlje, čak i u Europi, razvile koronavirus ranije od Irana. Pandemijska korona globalna je prijetnja, ali neki je koriste kao političko oruđe. Oni koji su prošlog mjeseca optuživali Iran preko medija zbog nezaustavljivog širenja koronavirusa danas imaju najveći broj zaraza u svijetu. I žao nam je, naravno.

Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Josep Borrell rekao da EU poziva na međunarodnu pomoć Iranu, jednoj od zemalja najteže pogođenoj koronavirusom, istaknuvši da se takvom pomoći ne bi kršile sankcije koje su Sjedinjene Države nametnule Teheranu. Je li ta pomoć počela stizati?

Pristup lijekovima i humanitarnim ustanovama temeljno je pravo svih naroda, osobito kada su suočeni s prirodnom, širećom katastrofom. Razvijene i prosperitetne nacije, prema svojoj humanoj dužnosti, trebale bi pomoći onim zemljama koje su virusom najviše pogođene. To je svakako i u njihovu korist. Što se pandemija više širi, veća je prijetnja svima. Na istoj su osnovi nedavne ratifikacije šefova država EU-a koje su se zauzele za slanje pomoći drugim zemljama, uključujući Iran. Pozdravljamo ovu odluku i smatramo da smo s Europom u borbi protiv virusa. Ali Europa također kaže da je predana nuklearnom sporazumu i da ne prihvaća jednostrane američke sankcije, pa zašto ih onda provodi? Očekivalo se da će Europa ukinuti sankcije barem zbog principa ljudskosti. Čini se da je EU izdvojila 20 milijuna eura za pomoć Iranu putem Međunarodnog crvenog križa, ali dosad Iran nije primio takvu pomoć. Naravno, niz vlada i građana iz europskih zemalja poslali su donacije na kojima zahvaljujemo.

Iran je tražio odmrzavanje zaplijenjenog iranskog novca. Je li vam taj zahtjev odobren i ako jest, koliko će biti novca odmrznuto?

Iako novac pripada Iranskoj naciji, glasnogovornik američkog State Departmenta eksplicitno i jasno je rekao da novac neće biti odmrznut. Do sada nije odobren zahtjev Irana i nije pušten iznos iranske blokirane imovine. Kad su SAD odbile da nam daju novac, zatražili smo od MMF-a kredit od 5 milijardi dolara. Dužnosnici UN-a i Europske unije također su podržali zahtjev. Također smo pružili potrebne podatke Fondu, ali još uvijek čekamo. Iako će i na to SAD vjerojatno pokušati utjecati.

Zašto je iranska vlada odbila američku pomoć u suzbijanju epidemije koronavirusa, poručivši Washingtonu da umjesto toga ukine sankcije?

Da su SAD iskrene, oslobodile bi blokiranu imovinu. Proglas američkih dužnosnika o ponudi za pomoć iranskom narodu samo je predstava sa svrhom zavođenja svjetske javnosti s ogromne  okrutnosti koju nameću iranskom narodu. Ako doista žele pomoći, neka ukinu sankcije. Ovih su dana američki državni tajnik Pompeo i glasnogovornik američkog State Departmenta Brian Hook rekli da će se nastaviti najveći pritisak na Iran. Uvedene su i novije sankcije. Dakle, tvrditi da žele pomoći iranskom narodu je lijevanje krokodilskih suza.

U kojoj su mjeri američke sankcije igrale ulogu u brzom širenju koronavirus među iranskim narodom?

Trebali biste otići u Iran i pitati liječnike i medicinske sestre. Međutim, čelnici osam zemalja, uključujući Kinu i Rusiju, pisali su pisma generalnom tajniku UN-a u kojem traže da se ukinu sankcije. Gđa Michele Bachelet, visoka povjerenica UN-a za ljudska prava, predsjedajući  Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom, brojni američki senatori, zamjenik predsjednika njemačkog parlamenta i mnoge međunarodne osobe pozvale su na ukidanje ili smanjenje sankcija. Ovi apeli pokazuju da su američke sankcije glavni uzrok brzog širenja koronavirusa i njegovih ljudskih žrtava u Iranu.

Mnogi iranski dužnosnici tvrde da je koronavirus dio američkog biološkog rata?! Postoje li dokazi da je SAD pustio virus u Iran?

Mnoge države i vlade širom svijeta iznijele su ovu optužbu. Istina će jednog dana biti jasna. Ono što je danas važno jest da je Amerika preferirala neprijateljstvo prema čovječanstvu u teškim vremenima u kojima je bio naš narod. Gospodin Trump i Pompeo pojačali su neprijateljstvo i sankcije. A na primjer, Mark Dubowitz, šef Američkog instituta za obranu demokracije (FDD), napisao je besraman komentar o smrtonosnom virusu: "Drago nam je da ono što nisu sankcije  mogle, može koronavirus. Zaustaviti iranski izvoz nafte"!

Mnogo zapadnih medija prikazuju satelitske snimke koje sugeriraju je Iran izgradio masovne grobnice za žrtve koronavirus. Je li istina da Iran krije stvaran broj oboljelih i umrlih?
 
Znanstveni diskurs razlikuje se od političke propagande. Sahranjivanje žrtava zaraznih bolesti ima svoje uvjete i zahtjeve. Na primjer, posipanje vapna u prahu na mjestu ukopa znanstveni je način sprječavanja onečišćenja. Iran također udovoljava medicinskim standardima. Naše Ministarstvo zdravlja svakodnevno objavljuje podatke iz korona stožera koji su registrirani na međunarodnoj razini, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) također je istakla svoje povjerenje u iranske statistike.

GALERIJA: Koronavirus u Iranu

1/19

Situacija između Irana i SAD-a nakon ubojstva generala Qasema Sulejmanija, svaki dan se sve više zaoštrava, bez obzira na pandemiju koronavirusa, strahujete li od mogućeg izbijanja rata između dvije zemlje? Hoće li se Iran moći vojno suprotstaviti SAD-u?
 
Iran i zemlje 5 + 1 postigle su sporazum u dobroj vjeri. Iran je bio predan tome. Stvari su bile mirne i suradnja je išla nesmetano. Iako tiho. Otkako je gospodin Trump ušao u predizbornu kampanju, pokrenuo je novi krug napetosti s Iranom koji je kulminirao atentatom na generala Sulejmanija. Nikad ne pozdravljamo napetost ili rat. Nikada nismo napadali susjede. Ali dokazali smo da imamo najhrabrije ljude kad se branimo. Po mom mišljenju, trenutna vlada SAD-a je sklona ratu, ali protiv slabih. Da smo pokazali vojnu slabost, ne bi oklijevali da nas napadnu.

Koliko će pobjeda konzervativaca na parlamentarnim izborima u Iranu dodatno povećati tenzije s obzirom na to da je veliki dio konzervativaca od početka bio protiv potpisivanja nuklearnog sporazuma s Međunarodnom zajednicom?

Suština iranske vanjske politike je suradnja i izbjegavanje napetosti. Nuklearni sporazum bio je rezultat te strategije. Iranska vanjska politika, poput nuklearnog sporazuma, nacionalna je odluka, a ne reformistička ili fundamentalistička. Nuklearni sporazum odobren je u parlamentu uz većinu fundamentalističkih zastupnika. Dakle, unutarnja politička konkurencija nema ulogu u oblikovanju načela iranske vanjske politike.

VIDEO: Hassan Haidar Diab o napadu SAD-a i ubojstvu generala Soleimanija

Što će se dogoditi u slučaju izbijanja rata u regiji? Hoće li Iran napadati američke vojne ciljeve u zemljama Zaljeva?

Nadamo se da se to neće dogoditi jer je to na štetu svih naroda regije i cijelog svijeta. Od toga bi korist imale samo američke tvornice oružja. Umjesto da ulažu u razvoj, preziru bogatstvo naroda naše regije i prodaju im stotine milijardi dolara skupo oružje. Oni čak nisu obučeni za korištenje takvog oružja. Nismo prijetnja zemljama regije i ne osjećamo se ugroženima, ali li ako SAD napadnu Iran, odgovorit ćemo snažno na temelju naše obrambene doktrine i našeg legitimnog prava.

Zašto, po vašem mišljenju, američki predsjednik Donald Trump u ovom momentu diže tenzije? 

Svijetu je jasno dokazano da se aktualni američki predsjednik ne ponaša uravnoteženo i pouzdano. Trumpova doktrina je kršenje međunarodnog prava, a ne usuglašavanje s njim. To znači napetost u svim međunarodnim odnosima. Iako je nuklearni sporazum rezultat najmanje dvanaest godina teških pregovora, on se prvo povlači, a zatim kaže da će ukinuti sve sankcije jednim sastankom.  Dok je Trump predsjedao Vijećem sigurnosti UN-a, prijetio je  sankcijama zemljama radi poštivanja rezolucije 2231 Vijeća sigurnosti UN-a.Trump ima agresivan, prkosan, ponižavajući stav prema ostalim nacijama, vladama svojih saveznika u Europi, pa čak i unutar svoje republikanske stranke. Jednostrano povlačenje iz drugih međunarodnih ugovora, poput Pariškog sporazuma ili UNESCO-a i NAFTA sporazuma, itd., ne razlikuje se od povlačenja iz Nuklearnog sporazuma. Primjerice, u Kanadi je Trump potpisao sporazum s Grupom 7 država, a povukao se iz njega na letu iz Quebecka. To znači stalnu i proširujuću nestabilnost i napetost. Prijetnje bojkotom Europi ako se veže za cjevovod Sjeverni tok 2, carinski rat s Kinom, neslaganje s Japanom i poremećaj u međunarodnoj trgovini neki su od temeljnih Trumpovih tenzija u svijetu, a mislim da će najveću štetu platiti Europa.

Jeste li vjerovali da bi SAD ikada mogao likvidirati generala Qassema Sulejmanija?

Učinio je ono što je ISIL želio učiniti, a nije im uspjelo. Gospodin Trump je preuzeo taj zadatak i učinio atentat na osobu koja ulazi u zemlju avionom, na službeni poziv. To je zločinački i kukavički čin.

Po vašem mišljenju, je li iranski odgovor bio adekvatan?
 
Ne smatramo našu regiju mjestom za nadmetanje ili borbu sa SAD-om. Uvijek smo bili glavni zagovornik stabilnosti naših susjeda, regije i sigurnosti plovnih putova. Amerika je ubila nekoga tko se zalagao za oslobađanje naroda regije od ISIL-a i terorista. Stoga niti jedan događaj neće biti adekvatan odgovor na krv mučenika Sulejmanija. Odgovor Irana na ovaj američki čin bio je raketni napad na američku bazu Al-Assad, a pokazao je visoku vojnu sposobnost Irana i doveo u pitanje američku vojnu obrambenu tehnologiju. Sve iranske rakete su pogodile cilj. 

Je li istina ono što je rekao ministar vanjskih poslova Francuske kako Iran, ako izađe iz nuklearnog sporazuma, za dvije godine može posjedovati atomsku bombu?
 
IAEA je glavni i vjerodostojan izvor za komentare o ovom pitanju. Do sada su svi izvještaji ove institucije o potvrdi miroljubive prirode iranskog nuklearnog programa potvrdile i da se Iran u potpunosti pridržava svih obaveza preuzetih sklapanjem Nuklearnog sporazuma. Čak 80% inspekcijskih nadzora u zemljama članicama Međunarodne agencije za nuklearnu energiju provodi se u Iranu. Izrada nuklearnog oružja također je zabranjena fatwom vođe Islamske revolucije i ona nije u iranskoj vojnoj doktrini. Nuklearni sporazum bio je jamstvo za to.

Europa čvrsto drži nuklearni sporazum s Iranom ali ne poduzima nikakve korake  kako bi se suprotstavila američkoj agresivnoj i neprijateljskoj politici prema Iranu. Je li to licemjerno?
 
Razumijemo europska ograničenja zbog američke jednostranosti. Ali Europa je igrala važnu i konstruktivnu ulogu u zaključivanju nuklearnog sporazuma. EU bi morala biti u stanju zaštititi svoju zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, kao i svoj integritet. Iran želi uvijek snažnu Europu.

Iran se djelomično povukao iz nuklearnog sporazuma. Hoće li Iran nastaviti s obogaćivanjem urana?
 
Iran nije odustao od nuklearnog sporazuma, ali je smanjio dio svojih obveza iz članka 36. kako bi ostalim stranama omogućio ispunjavanje svojih obveza i ojačao nuklearni sporazum. Ako ispune svoje obveze, Iran će se vratiti na prijašnje uvjete. Obogaćivanje urana također je pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju.

Vi ste prvi veleposlanik koji je predao vjerodajnicu novoizabranom predsjedniku Hrvatske, Zoranu Milanoviću. Kakav je bio vaš susret i o čemu ste razgovarali? 

Predstojnik Ureda Predsjednika Hrvatske objasnio mi je specifične okolnosti zbog koronavirusa i ograničenja diplomatskih posjeta. U takvim sam se okolnostima susreo s njegovom ekscelencijom Milanovićem i razgovarao s njim prigodom predaje vjerodajnica. Zahvaljujem  predsjedniku i njegovom uredu što sam imao čast biti prvi veleposlanik koji je predao vjerodajnice u njegovom mandatu. Naš susret bio je vrlo srdačan. Razgovarali smo o aktualnim pitanjima kao što su potreba za globalnom suradnjom na iskorjenjivanju pandemijskog koronavirusa, zajedničkim kulturnim korijenima dvaju naroda, izvrsnim političkim odnosima dviju vlada i širokim kapacitetima bilateralne, regionalne i međunarodne suradnje. Predsjednik je također pozdravio razvoj odnosa i naglasio da je održavanje nuklearnog sporazuma definitivna politika EU-a i koju podržava Hrvatska.

Koji je vaš zadatak i prioritet kao novog veleposlanika u Hrvatskoj?

Rekao sam predsjedniku Milanoviću da je moja misija razvijanje odnosa između dviju zemalja, u korist iranskog i hrvatskog naroda, u svim aspektima. Bit ću vrlo ozbiljan u svojoj misiji i nadam se da će je podržati i predsjednik i Vlada Republike Hrvatske.

Hrvatska je pomogla iranskom narodu tijekom poplave!? Kako to komentirate?

Ljudska komponenta pomoći mnogo je značajnija od njezine materijalne vrijednosti. Zahvaljujemo Hrvatskoj, a posebno Udruzi „Hrvatska pomaže“ koja je dobro koordinirala posao. Prijateljski odnosi dvaju naroda zahtijevaju da budu u skladu. Baš kao što je Iran bio s hrvatskim narodom u vrijeme opasnosti, uključujući poplave nedavnih godina, tako će biti i u budućnosti.

GALERIJA: Washington prijeti proiranskim skupinama nakon pogibije Amerikanaca u Iraku

1/4

Hrvatska predsjeda Vijećem EU, je li se radi na ponovnom pokretanju pregovora između EU i Irana glede nuklearnog sporazuma?

Hrvatske vlasti djeluju u okviru zajedničke vanjske politike EU. I Europska unija i Iran priznaju i ističu važnost nuklearnog sporazuma. Dakle, nema potrebe za daljnjim pregovorima i sve strane moraju ispuniti svoje obveze. To je nešto što je naglasio i predsjednik Milanović.

Je li Hrvatska provodi sankcije koje je Donald Trump nametnuo protiv Irana?

Razumijemo velik interes za razvijanje odnosa i suradnje kao i ograničenja Hrvatske. Nakon nuklearnog sporazuma u travnju 2016. godine, predsjednica Grabar-Kitarović došla je u Teheran s delegacijom od sedamdeset i pet gospodarstvenika. Pratili su ga rukovoditelji Hrvatske gospodarske komore i deseci velikih hrvatskih tvrtki. Gospođa Kitarović govorila je na skupu gospodarstvenika obiju zemalja. U kratko vrijeme je obujam ekonomskih odnosa dviju zemalja dosegao više od 100 milijuna eura. Bilo je i velikog kapaciteta za povećanje trgovine. No, iako nije bilo političkih pitanja između dviju zemalja, zbog nezakonitih i neograničenih sankcija druge vlade, iranski i hrvatski narod bili su lišeni ovog zajedničkog interesa. Pravo je pitanje zašto!

VIDEO: Doček Rouhanija u Iranu

Kako ocjenjujete ekonomsku i političku suradnju s Hrvatskom? 

Postoje zajedničke kulturne veze dvaju naroda, povijest dobrih političkih odnosa i ogromni kapaciteti za suradnju u korist dviju zemalja. Iran bi mogao biti najpouzdaniji izvor energije za Hrvatsku i zbog dobrog regionalnog položaja Hrvatske mogao bi transportirati energiju u srednju i zapadnu Europu preko Hrvatske. Iran ima tržište od osamdeset milijuna ljudi, u srcu Srednje Azije s tržišnom vezom od 500 milijuna. Iran i Hrvatska mogu biti dva temelja mosta za Istok i Zapad.

Idu li hrvatske firme u Iran?
 
Kao što sam rekao, nakon posjeta gospođe Grabar-Kitarović Teheranu, čelnici privatnog sektora i kompanija dviju zemalja imali su puno sastanaka. Te su komunikacije koristile obje strane. Ali presječena je zbog američkih sankcija.Kao i sada kada je koronavirus poremetio komunikaciju širom svijeta. Prije putovanja u Zagreb imao sam sastanak s Iranskom gospodarskom komorom. Uvjeravam vas da Iran uvijek srdačno pozdravlja hrvatske gospodarstvenike.

Kako vam je živjeti u Zagrebu?

Putovao sam u oko osamdeset zemalja širom svijeta, ali Hrvatska je bila moj izbor. Volim ovu zemlju i ljude u Hrvatskoj. Iako sam u Zagrebu pedeset dana, zbog koronavirusa manje sam mogao biti na otvorenom, ali osjećam sam se kao kod kuće. Zagrepčani su simpatični, tihi i kulturno raspoloženi. Kao Iranci.

Bili ste novinar, kakva vam je bila novinarska karijera? Koliko je istinita teza da su Hrvati porijeklom iz Irana i jeste li to istraživali?

Bavio sam se novinarskom profesijom oko dvadeset i sedam godina, i naravno, zajedno s novinarstvom imao sam i politički položaj i dužnosti. Bio sam na čelu najvažnijih novinskih agencija i novina u Iranu. Ali o radu i ugledu novinara trebao bi suditi njegov narod, a ne on sam. Za teoriju da su Hrvati iranskog podrijetla, dosad je objavljeno mnogo povijesnih istraživanja, pa čak i genetskih dokaza. Prije putovanja u Hrvatsku susreo sam se s vrlo aktivnim hrvatskim znanstvenikom i veleposlanikom u Teheranu, Dr. Dragom Štambukom. Objavio je zbirku pjesama na perzijskom jeziku i rekao rečenicom: "Svakog dana koji prolazi u Iranu postajem odlučniji u tezi da su korijeni Hrvata i Iranaca zajednički." Unatoč tim stavovima, ja nemam iskustva u povijesti. Na ovo pitanje trebaju odgovoriti povjesničari.

Bili ste savjetnik u uredu predsjednika Rohanija. Što vam je poručio prije vašeg odlaska u Zagreb?

Imao sam dugačak sastanak s predsjednikom Rouhanijem o ovoj misiji. Također sam u potpunosti svjestan njegovih  stanovišta  zbog naše bliske suradnje. Dr. Rohani rekao mi je da očekuje od mene da ostvarim skok u usponu dobrih odnosa dvaju naroda i razvijem prijateljske odnose između dviju vlada na temelju važnih sporazuma i potpisanih Memoranduma o suradnji između predsjednika i dužnosnika dviju zemalja. Dakle, moja misija je organizirati jače kucanje srca dvaju naroda, a između dviju vlada, čvršći stisak ruke, koji bi bio iskreniji i savjesniji.

Na kraju, imate li poruku za našu publiku?

Korona je pokazala da je čovječanstvo jedinstveno. Kao što je Sadi, slavni iranski pjesnik rekao:"Ljudi su dio jednog te istog tijela, kad jedan dio osjeti bol ni drugi dijelovi nisu mirni“. Sankcije su samo politički čin koji ugrožava razvoj, prosperitet i zdravlje naroda. Ukidanje sankcija je humanitarni zadatak. Pozivam vašu publiku da se pridruži ovoj kampanji: Corona2plus.com/corona2/en/petition, a ja poručujem hrvatskom narodu: "volim vas". 

Komentara 1

MA
marsovac
21:23 13.04.2020.

cuj jos jedan koji zna da smo mi iranci,....ha, ha, ha,...........za srbesmo srbi,........ha, ha, ha,.....mi smo hrvati,...........ako niste znali,....sa vama nemamo nista. Tko je sve vama prdnuo u mozak,.........

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije