Naslovnica Premium

Novi 'gastarbajteri' obrazovaniji su od Nijemaca i nužni su za ekonomski uzlet

U jeku antiuseljeničke histerije u zapadnoj Europi ugledni institut za njemačko gospodarstvo iz Kölna studijom dokazao da nema jake ekonomije bez imigranata.
03. veljače 2014. u 17:00 6 komentara 5097 prikaza
gastarbajteri
Foto: Zoran Grizelj

Žestoka kampanja protiv novog vala useljavanja upravo se odvija u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Švicarskoj. Mediji i političari iz dana u dan domicilno stanovništvo plaše strancima koji će im uzeti radna mjesta ili će doći samo zbog socijalne pomoći. U Velikoj Britaniji već mjesecima pozivaju Poljake, Rumunje i Bugare da ostanu doma jer ih na Otoku čeka ružno vrijeme, grozna hrana i još niz nepogodnosti. Bavarski čelnici otvoreno poručuju da useljenici iz istočne Europe nisu dobrodošli u ovu bogatu saveznu državu.

Najdalje su otišli mirni, tihi, radišni i uglađeni Švicarci koji će o zaustavljanju useljeničkog vala glasovati 9. veljače, po starom švicarskom običaju – na referendumu. Čini se da antiuseljenička histerija u Europi i nema kraja.

Obrazovaniji i Bugari i Rumunji

U takvim uvjetima i raspoloženju ugledni Institut za njemačko gospodarstvo iz Kölna (IW) napravio je veliku studiju o utjecaju useljenika na njemačko gospodarstvo, s posebnim naglaskom na najspornije useljenike – Rumunje i Bugare.

Njemački mediji bili su proteklih mjeseci preplavljeni naslovima – “Invazija na Njemačku iz najsiromašnijih članica EU”, “Rumunjski i bugarski Romi ugrožavaju našu sigurnost”, “Stop socijalnom turizmu!”, “Ne želimo financirati europsku sirotinju”... No studija je pokazala rezultate koje su i Nijemci slutili, ali se nisu usudili priznati: u Njemačku ne dolaze samo siromašni Romi već najviše ljudi koji su u prosjeku obrazovaniji od Nijemaca.

Drugi zaključak studije IW-a jest – njemačko blagostanje i izvozni zamah u dobroj su mjeri utemeljeni upravo na radu useljenika. Studija ističe 12 razloga zašto su gastarbajteri ne samo dobri nego i nužni za gospodarski uzlet Njemačke. Navedeno je 12 razloga zašto su useljenici korisni Njemačkoj: povećavaju stručnost radne snage, olakšavaju međunarodnu suradnju poduzeća, povećavaju inovativnost, povećavaju prihode mirovinskog fonda, stabiliziraju sustav zdravstvenog osiguranja, uredno plaćaju poreze i pune državni proračun, oživljavaju male gradove i sela, smanjuju prosječnu dob stanovnika, povećavaju razinu medicinske zaštite stanovnika, osiguravaju bolji život za sve građane, poboljšavaju položaj domaćih radnika i naposljetku obogaćuju kulturni život zemlje.

Zanimljivo, istaknuto je 12 razloga “za” i nijedan “protiv” useljenika u Njemačku. Možda je razlog antiuseljeničke propagande činjenica da se u Njemačku lani uselilo najviše ljudi u posljednjih 20 godina, kada je veliki val useljavanja bio potaknut srbijanskom agresijom na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Tako je u 2013. broj neto useljenika u Njemačku iznosio 400.000 (razlika između useljenika i iseljenika iz Njemačke – primjerice: posljednjih godina više se Turaka vraća u Tursku nego što ih dolazi u Njemačku).

Razlog novoj invaziji na Njemačku, ponajviše s istoka i juga Europe, jest bijeg iz recesijom pogođenih zemalja u najmoćnije europsko gospodarstvo koje je odavno prebrodilo krizu. Studija pokazuje da su useljenici u Njemačku sve obrazovaniji. Tako je od svih useljenika koji su došli u Njemačku između 2001. i 2011. godine njih 29,1 posto akademski obrazovano. Za usporedbu, u cijeloj Njemačkoj akademsko obrazovanje ima samo 18,7 posto populacije. Od prosječnog Nijemca obrazovaniji su i Bugari i Rumunji. Među svim useljenicima iz ove dvije najsiromašnije zemlje EU njih 24,5 posto ima završen fakultet. U Njemačkoj su trenutačno najviše na cijeni akademci koji su završili prirodne i tehničke znanosti (matematičari, fizičari, informatičari, inženjeri...).

Studija pokazuje da među useljenicima u Njemačku u prvom desetljeću ovoga milenija ima 10,2 posto visokoobrazovanih prirodoslovnog i tehničkog smjera. To je gotovo dvostruko više od ukupnog broja prirodoslovaca i tehničara u Njemačkoj, kojih je samo 5,7 posto. Za usporedbu, takvo obrazovanje ima 8,4 posto bugarskih i rumunjskih useljenika.

Hrvati najrjeđe socijalni slučajevi

Još jedan dokaz da stari gastarbajteri, bauštelci, u Njemačkoj sve više mjesto prepuštaju obrazovanim mladim ljudima jest i broj useljenika koji imaju završen poslijediplomski studij.

Broj znanstvenika gastarbajtera u Njemačkoj se u posljednjih 15 godina gotovo utrostručio – sa 12.000 u 1999. godini na gotovo 35.000 danas. Argument da useljenici u Njemačku dolaze samo zbog socijalne pomoći potpuno je promašen. Socijalnu pomoć prima 26 posto useljenika i 48 posto ukupne njemačke populacije. Među useljenicima koji najrjeđe primaju socijalnu i pomoć za nezaposlene su Hrvati. Samo sedam posto Hrvata prima naknadu iz programa Hartz IV, pokazuje njemačka statistika. Nijemci su dokazali da je bolji život u izravnoj korelaciji s brojem useljenika.

Tako Australci sa 27 posto useljenika u ukupnoj populaciji imaju najveći indeks boljeg života (8 na skali od 1 do 10), slijede Kanađani s ocjenom 7,9 i 20 posto useljenika, pa SAD, Velika Britanija. Na samom začelju je Meksiko koji ima ocjenu kvalitete života 3,5 i samo jedan posto useljenika.

– Nijedna razvijena ekonomija ne može bez useljenika. Useljenici su vrlo važna sastavnica razvoja svake razvijene ekonomije, ne samo useljenici s nižim obrazovanjem (koji su potrebni za niže plaćene poslove) već posebno useljenici s visokim obrazovanjem (talenti) – komentirao je analitičar Damir Novotny.

Da bi se zadržala na ovoj razini razvoja, prema prognozama njemačkih stručnjaka, Njemačka će do 2030. godine morati zaposliti 2,4 milijuna radnika iz inozemstva, najviše inženjera, odgojitelja i medicinara.

Putokaz za najljepše plaže na Pagu
Najljepše plaže na Pagu
Istražite koje su najljepše plaže i pronađite one koje će vam najbolje odgovarati

A1 izdvaja za Vas

  • podravec:

    Nisu to samo novi. I mnoga djeca naših "starih gastarbeitera" završila su fakultete pa i doktorirala i danas su mnogi na vodećim položajima u privredi, rade u školama kao profesori ili su svjetski poznati umjetnici. Posjeduju veliko znanje a stekli ... prikaži još!stekli su i radne navike. Osim kapitala koji su stekli to je ono što je Hrvatskoj potrebno a i demografski bi se Hrvatska oporavila. Na žalost komunistikoudbaška klika planski uništila je Hrvatsku tako da će ta djeca ostati i pridonositi ekonomskom uzletu drugih zemalja a ne Hrvatske. Još tragičnije je da su sad i mladi ljudi prisiljeni napustiti domovinu. Koji je to već exodus Hrvata u povijesti?

  • evropljanin:

    apsolutno ste u pravu. zasto je njemacka toliko napredna zemlja? jer njhov narod nije obrazovan zelja mi je da u hrvatskoj postoji 0001%takovih ljudi. onda bi se mogli mjeriti barem malo sa nekim zapadne evrope. a ovakovo stanje?

  • poskorica:

    naravno obrazovanu kadar za sada odlazi iz domovine da bi poboljsao kvalifikacijsku strukturu radnika zemlje u kojoj nasi ljudi nalaze posao. Odliv kvalifikovane radne snage iz RH je iz godine u godinu sve veci (posebno mladih za diplomama raznoraznih fakulteta) ... prikaži još!a) ,te se s pravom pitam s kime ce bilo koja vlada nase lijepe voditi drzavu u bolje sutra?