VFO, što u hrvatskom EU-žargonu označava višegodišnji financijski okvir, odnosno sedmogodišnji proračun Europske unije, majku svih bitaka/proračuna za svakoga tko se oslanja na fondove i politike EU, zvuči – priznajmo – kao neki NLO. Neidentificirani leteći objekt. Ali ne samo da zvuči nego u ovom trenu, kad još nije ni ispregovaran i kad se oštre noževi za rezanje (ili za razmazivanje, kako čiji noževi) uoči sutrašnjeg summita na kojemu će se pokušati ispregovarati, VFO i jest NLO. Pitanje je kako će izgledati kad se spusti na zemlju. Tek će ga se tada moći identificirati. Ali evo još jedne analize, sa svim najzanimljivijim detaljima i iz specifičnog hrvatskog kuta, ovog finalnog prijedloga koji je krajem prošlog tjedna objavio predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
Prvo o zanimljivostima. U nekim aspektima prijedlog VFO-a je skoro pa senzacionalan, spektakularan, doslovno bez presedana! Prvi put jedan europski proračun stvara financiranje za jednu agenciju EU koja će imati stalno naoružane pripadnike, u EU odorama i s policijsko-vojnom opremom, kako je to primijetio i europski povjerenik Margaritis Schinas na jednoj panel diskusiji na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji u nedjelju. Nije to vojska EU, ali prvi put jest jedna agencija EU, konkretno agencija za graničnu i obalnu stražu, za koju se iz europskog proračuna nabavljaju pištolji, oprema i EU uniforme. To je korak bez presedana.
Odluka o stvaranju 10 tisuća stalnih pripadnika europske granične straže već je ranije donesena, to samo po sebi nije “breaking news” (premda i dalje jest, promatrano na povijesnoj skali), ali proračun je taj o kojem ovisi kako će ta odluka izgledati u praksi. “Odluku imamo, sad trebamo novac”, kaže Schinas.
Upravo zbog takvih novih prioriteta za europski proračun, kao i zbog Brexita, odlaska druge najveće neto uplatiteljice koja ostavlja rupu 10-12 milijardi eura u europskom proračunu godišnje, režu se dvije tradicionalno najveće stavke VFO-a: kohezijski i poljoprivredni fondovi.
Proračun se modernizira kao nikad dosad. Osim one klasične tranzicije bivših socijalističkih zemalja prema razvijenijim, zapadnim zemljama, sve veći prioritet su neke druge tranzicije: zelena tranzicija, digitalna tranzicija… I kohezijski fondovi režu se kao nikad dosad.
U takvom okruženju Hrvatska je uspjela izlobirati nešto vrijedno, što se po prvi put pojavljuje sada u Michelovu prijedlogu. To je posebna točka koja se tiče samo Hrvatske, jer govori da će država članica koja je imala koristi od samo jednog VFO-a dobiti dodatnih 300 milijuna eura, možda čak i 600 ako formulacija koja je napisana znači 300 po statističkoj regiji, ne 300 po državi.
Stariji briselski dopisnici pamte kako su i druge zemlje ranije imale sličan argument: Poljska je ukazivala na to koliko dugo Španjolska ima koristi od fondova EU, baš kao što je sada Hrvatska ukazivala na to da su druge zemlje srednje i istočne Europe imale dulje razdoblje pristupa kohezijskim fondovima i da nije fer da se Hrvatskoj ti fondovi drastično režu nakon samo jednog VFO-a. I drugi su se, dakle, “vadili” na sličnu argumentaciju, ali činjenica je da je Hrvatska prva kojoj je uspjelo eksplicitno ugraditi tu argumentaciju u jedan članak čitavog paketa. To su te neke male – široj javnosti nevidljive, ali kad stigne novac za neki projekt onda prilično opipljive – pobjede u pregovorima o VFO-u. Pregovorima koji, treba podsjetiti, još nisu završeni i čiji najteži sati tek slijede, tako da je sve još podložno promjenama.
U Michelovu prijedlogu ostavljeno je, primjerice, čak 11 milijardi eura na marginama, da stoji sa strane, neraspoređeno ni na kakve programe niti na kakve države članice. Sigurno su to, kaže nam jedan visoki europski izvor, države članice primijetile i sigurno se pitaju kako će tih 11 milijardi biti podijeljeno, i kojim državama. Prostora za manevar očito, dakle, još ima.
Pregovori bi mogli potrajati, a premijeri i predsjednici 27 država članica koji sjede u Europskom vijeću već su si, navodno, očistili rasporede za vikend i ostavili otvorenima rezervacije soba u hotelima po Bruxellesu: summit koji počinje u četvrtak možda će se odužiti do nedjelje.
A možda, ako Michel zaključi da nema šanse da se dogovore ovaj put, sve brzo prođu i raziđu se bez dogovora, s nekim novim datumom za novi izvanredni summit na temu VFO-a.
Nepoznati leteći objekt zvan VFO još kruži negdje iznad sivih belgijskih oblaka, još nije sletio na Schumanov trg, a kad će – ne zna se. Hrvatska se nada da će to biti ipak tijekom našeg predsjedanja Vijećem EU.
