Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Kolumne

Nije ni okrugla ni važna, no 6. obljetnica 
ulaska u EU nosi neke važne lekcije

Pokazuju sve one prednosti članstva u EU, koje uzimamo zdravo za gotovo, pa ih stoga često ni ne vidimo ili ne cijenimo, ali bez kojih bi život danas u Hrvatskoj bio znatno lošiji
03. srpnja 2019. u 08:15 3 komentara 315 prikaza
Foto: Arne Immanuel Bänsch/DPA/PIXSELL

Šesta obljetnica ulaska Hrvatske u Europsku uniju nije ni okrugla, niti se čini kao najvažnija vijest u kakofoniji sastavljenoj od reda skandala, reda vrućina i reda crne kronike, ali zapravo je, kad čovjek stane i malo razmisli o tome, nevjerojatno važna. Važna jer se upravo o ovoj obljetnici pokazuju sve one prednosti članstva u EU, koje uzimamo zdravo za gotovo, pa ih stoga često ni ne vidimo ili ne cijenimo, ali bez kojih bi život danas u Hrvatskoj bio puno gori.

Ilustracija Šesta godišnjica ulaska MVEP: Članstvom u Europskoj uniji Hrvatska je osnažila svoj ugled

Krenimo od skandala.

Kako, primjerice, mislite da je nastalo Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa, ključno tijelo u razotkrivanju (nakon medija, koji su još uvijek često na prvom mjestu) i sankcioniranju nepodopština dužnosnika javne vlasti? Tko mu je dao zube? Pa Europska unija, odnosno proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, i članstvo u EU, stvorili su tu instituciju praktički ni iz čega i ojačali je. I trebali su je ojačati još i više da nekoliko različitih vlada i zastupnika u Saboru nisu radili na tome da je oslabe, od SDP-a 2011. i 2012. do HDZ-ovih aktualnih pokušaja izbijanja zuba Povjerenstvu, o čemu izvještavaju mediji.

Ulazak u Europsku uniju pomogao je Hrvatskoj izgraditi demokratske institucije koje služe javnom interesu, a Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa jedna je takva institucija, čiju vrijednost, međutim, počinjemo cijeniti tek sad kad vidimo kakav je njezin “minuli rad”. Korist koju imamo od članstva u EU nije, dakle, mjerljiva samo u milijunima eura, nego i ovakvim primjerima.

A kad smo već kod milijuna eura, šesta obljetnica je dobar trenutak u kojem se konačno i fizički vidi gdje ti milijuni završavaju i kakva je od toga korist. Pelješki most, i financijski i simbolički najvažniji infrastrukturni projekt koji se ostvaruje novcem iz EU fondova u Hrvatskoj, konačno je prešao iz sfere riječi u sferu radova. Zabijeni piloti Pelješkog mosta ne trebaju nas, naravno, zavaravati, jer cijela priča o sposobnosti hrvatskog društva da razvija kvalitetne projekte i privlači novac koji nam stoji na raspolaganju u EU fondovima nije tako sjajna. Ima tu još puno problema. Ali, šest godina nakon ulaska u EU po prvi put ima i dosta već dovršenih radova, ili onih koji su u tijeku, a ne samo u pripremi.

Znak eura MARINA ŠUNJERGA Euro za slabe znači više cijene, a za jake razvoj. Gdje smo mi?

Ni šesta obljetnica u Europskoj uniji nije, dakle, cvjetna livada. Nije sve u ružičastim tonovima. Afere koje bujaju u poljoprivrednom sektoru treba shvatiti vrlo ozbiljno, kao alarm za uzbunu, jer pokazuju da je ovo ključno razdoblje u kojem će se utvrditi čitava jedna praksa: hoćemo li dopustiti da korist od EU fondova za ruralni razvoj imaju autentični poljoprivrednici i seljaci poduzetnog duha, kakvi su i inače rijetkost u Hrvatskoj, ali sada s EU imaju šansu kakvu nikad prije nisu imali u povijesti? Ili ćemo dopustiti da vrhnje iz tih fondova poberu kriminalci i političari, agrarna mafija, što bi bio scenarij koji bi zacementirao višegodišnji trend propasti hrvatskog sela? To je jedno od mučnijih, ali ključnijih pitanja na koja treba odgovoriti upravo sada, o šestoj obljetnici našeg članstva u EU, na kraju jedne i pregovaranju o drugoj sedmogodišnjoj financijskoj omotnici EU. Jer, članstvo u EU treba iskoristiti ne za cementiranje propasti, nego za zaokret od tog trenda, za obnovu hrvatske poljoprivrede.

Šesta obljetnica članstva u Europskoj uniji trenutak je u kojem se vidi koliko je međunarodna pozicija Hrvatske ojačala. Vijeće Europe, koje je izabralo Mariju Pejčinović-Burić za glavnu tajnicu, nema nikakve veze s EU, ali sigurno da je i toj priči pomoglo naše članstvo u EU i svi savezi koji se kroz to članstvo mogu sklopiti s državama koje trebaju nas jednako koliko i mi njih. Činjenica da se ime hrvatskog premijera Andreja Plenkovića ozbiljno spominje u utrci (u trenucima zaključenja ovog izdanja još nedovršenoj utrci) za predsjednika Europskog vijeća ili Komisije, sedam puta važnijih dužnosti od već nevjerojatno važne glavne tajnice Vijeća Europe, također ne može biti loša za Hrvatsku. Može vam se politički sviđati ili ne sviđati kako to izgleda i tko od toga ima osobne koristi, no činjenica je da nakon šest godina članstva u EU Hrvatska po prvi put može golim okom vidjeti kako joj je narastao ugled na međunarodnoj sceni.

Julije Domac Julije Domac: 'Temu hrvatskih otoka staviti u prvi plan hrvatskog predsjedanja EU-om'

I to je to. Demokratske institucije i standardi? Moglo bi brže, moglo bi naravno bolje, ali EU nam je pomogla da to razvijamo. Razvoj države i društva pomoću novca (i znanja) koji dolazi iz EU fondova? Tu je, iako opet može i brže i bolje. Jačanje međunarodne pozicije Hrvatske? Tu je, vidimo da se događa. Možemo, naravno, biti cinični oko zaključaka što nam je donio ulazak u EU, možemo gledati sve negativne stvari koje se događaju u Europi (a ima ih), ali ako želimo izvući nešto pozitivno iz našeg članstva u Europskoj uniji prvo moramo vidjeti nešto pozitivno, ili barem priliku za izvlačenje nečeg pozitivnog.

Plazma keksi
BAŠ KAO NEKADA
Stvari koje se godinama nisu promijenile, a svejedno ih obožavamo
  • wivviene:

    Na Zapadu gradjane jeza hvata kada cuju rijec ''koristiti'' i ''iskoristiti'', posebno kada to dolazi iz zemalja koje debelo iskoristavaju njihove drzave, i njihove porezne obveznike, koji su marljivo gradili i stvarali svoje uredne i civilizirane pravne drzave, dok su ... prikaži još!su se Balkanci i ekipa klali, i pljackali svoje zemlje, pa sada to isto misle izvesti i u njihovim civiliziranim drzavama. Zapadnjaci bi se izrigali na ovaj text, oni strogo paze da nikada ne upotrebljavaju rijec ''koristiti'' i ''iskoristiti'', kada su tudje zemlje i tudji narodi i porezni obveznici u pitanju. To je strasno nepristojno i nemoralno, teski bezobrazluk na kvadrat. Valjda doticni novinar misli da mu miliarde iz EU fondova padaju kao dar sa neba, a ne da su to novci tudjih poreznih obveznika raskrvavljenih glava na prosvjedima sirom Pariza i krvave Europe, koje banditi iz Brisela i Berlina debelo pljackaju tudjim suverenim drzavama i narodima? Hvaliti se tudjim novcima, i to podvaljivati gradjanima kao nesto ''korisno'', moralno, uzviseno i dobro, moze samo netko tko je parolu moral odavno izbrisao iz rijecnika.

  • ivi:

    "obljetnica ulaska hrvata u eu"je pokazala da je hrvtska neokolonija....sve je u rukama stranaca...zemlja opustjela...egzodus na zapad na robovanje...ili robovanje u strane hotele na talijansko pardon jadransko more...

  • okolo:

    budimo realni..zar bi bilo bolje da nismo ušli u eu? druga je stvar što se neznamo izborit za vlastite interese, što nekritički i podanički prihvačamo sve što nam servira eu birokracija