Naslovnica Premium Analize i intervjui

'Nije isključeno da uskoro otkrijemo nove oblike života i u našem Sunčevu sustavu'

Znanstvenik sa sveučilišta Washington u Seattleu, jedan od vodećih ljudi novog velikog teleskopa LSST, Large Synoptic Survey Telescope, objašnjava revoluciju u istraživanju svemira.
03. siječnja 2019. u 06:30 0 komentara 444 prikaza

Već je neko vrijeme teško naći granu znanosti u kojoj se, poput astrofizike, otkrića nižu takvom brzinom nadmećući se usput i u važnosti. I hrvatska znanost sudjeluje u brojnim važnim međunarodnim projektima, u čemu su se profilirali brojni naši znanstvenici iz tog područja. Svakako je možda prvi među jednakima dr. sc. Željko Ivezić sa sveučilišta Washington u Seattleu, znanstvenik i jedan od vodećih ljudi novog velikog teleskopa LSST (Large Synoptic Survey Telescope).

nasa Ultima Thule FOTO NASA-in sonda izbliza snimila do sada najudaljeniji svemirski objekt

Radite na projektu LSST-a, koji su vam glavni ciljevi?

Glavni znanstveni ciljevi LSST-a su precizno mjerenje svojstava tamne energije i tamne tvari, mjerenje strukture Mliječne staze, pronalaženje asteroida i kometa u Sunčevu sustavu te potraga za kozmičkim eksplozijama koje signaliziraju smrt zvijezda. Uza znanstvene ciljeve, bitni dodatni ciljevi su popularizacija astronomije, fizike i općenito znanosti te razvijanje obrazovnih programa na temelju podataka dobivenih uz pomoć LSST-a za osnovne i srednje škole. LSST sustav uključivat će teleskop s najvećom kombinacijom velikog zrcala i velikog vidnog polja, najveću kameru dosad sagrađenu, s 3200 megapiksela, te softver za obradu oko 100 petabajta i oko 100.000 terabajta podataka koje ćemo skupiti tijekom 10 godina rada. Glavna ideja projekta je snimati cijelo nebo svake tri noći tijekom deset godina. Bez kombinacije velikog zrcala i velikog vidnog polja, drugim teleskopima trebale bi tisuće godina da snime toliko fotografija jednake kvalitete. Zbrajanjem LSST fotografija u kompjutoru dobit će se mapa neba s oko 20 milijardi zvijezda te otprilike s jednako toliko galaktika.

Video - NASA objavila kako zvuči vjetar na Marsu

Na projektu LSST-a radili su i hrvatski znanstvenici. U kojem su segmentu sudjelovali i tko su oni?

Profesor Dejan Vinković s PMF-a u Splitu je sa svojim timom sudjelovao u razvoju LSST softvera, a profesor Bojan Vršnak iz Opservatorija Hvar u razvoju znanstvene argumentacije za financiranje LSST-a. Trenutačno je naglasak na pripremi za znanstvenu analizu LSST podataka, a grupu u koju su uključeni ljudi sa Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Rijeci te iz Instituta Ruđer Bošković, koordinira dr. Vibor Jelić iz Ruđera. Od bivših studenata hrvatskih sveučilišta, uz mene na projektu radi Mario Jurić, također profesor astronomije na sveučilištu Washington, te doktorand Dino Bektešević.

LSST je i vrlo skup projekt, ukupno oko milijardu dolara. Kako se financira?

Ukupni trošak projekta je oko 680 milijuna dolara za zgradnju te još oko 570 milijuna dolara za 10 godina trajanja snimanja neba i obrade fotografija. Za usporedbu, to je oko tri-četiri Pelješka mosta ili dvije-tri eskadrile F16 kakve smo ugovorili s Izraelom, odnosno oko 5000 stanova u Zagrebu.

Richard Branson TURISTIČKI LETOVI Svemirski brod Virgin Galactica uspješno dosegnuo granicu Svemira

Jedna je od velikih zagonetki u području astrofizike zašto se svemir ubrzano širi. Hoće li nam LSST pomoći riješiti tu zagonetku?

Zadnjih dvadesetak godina fizičari i astronomi uspjeli su razviti kozmološki model širenja svemira koji jako precizno objašnjava sva mjerenja i astronomske podatke poput broja galaktika, pozadinskog zračenja i slično. No problem je što normalna materija od koje smo svi mi napravljeni i o kojoj znamo puno čini samo četiri posto sve materije u svemiru. Još oko 20 posto materije u svemiru čini tamna materija za koju ne znamo točno o čemu se radi, samo znamo da stvara gravitacijsku silu, a pri tome ne emitira svjetlost. A onda postoji još 75 posto nečega što zovemo tamnom energijom, jer nemamo baš nikakvog pojma o čemu se radi. Ne postoji nikakvo fizikalno objašnjenje za postojanje toga nečega, ali mjerenja pokazuju da postoji komponenta u svemiru koja je nužna da bi se uspjelo interpretirati rezultate tih mjerenja. To je jedna od najveć́ih zagonetki u modernoj fizici. Dakle, ili je to nešto misteriozno što ćemo naposljetku otkriti ili postoji pogreška u Einsteinovoj teoriji relativnosti za koju pretpostavljamo da je točna kada izvodimo spomenute zaključke. Ako teorija relativnosti nije potpuno točna na svemirskim skalama udaljenosti, moguće je čak da tamna energija uopće ne postoji. Podaci LSST-a trebali bi biti dovoljno dobri da se ta zagonetka riješi.

NASA ima sondu koja će uskoro na Zemlju vratiti uzorke s jednog asteroida. Koliko su bitni resursi rijetkih metala na asteroidima?

U zadnjih nekoliko godina počelo je nekoliko velikih inicijativa za rudarenje asteroida. Najzanimljiviji su rijetki metali, kao zlato, iridij, paladij i platina, koji su u izravnoj tehnološkoj primjeni. Postoji već nekoliko kompanija čiji je cilj rudarenje asteroida (npr. Deep Space Industries i Planetary Resources), a važnu ulogu u tom području ima vlada Luksemburga. Zvuči čudno, no Luksemburg je velesila u području satelitskih komunikacija.

1 / 7
Najvećo gama teleskop

Kolika je vjerojatnost da će neki asteroid doista udariti o Zemlju?

U ovom trenutku nema poznatih asteroida za koje se zna da bi mogli udariti o Zemlju u idućih otprilike tisuću godina, a to je granica nakon koje izračuni orbita postaju nepouzdani. Međutim, postoji oko 100.000 asteroida većih od 100 metara (granica u veličini ispod koje ne dolazi do velikih cunamija, koji su najpogubnija posljedica udara o Zemlju manjih, no najbrojnijih, asteroida) i za većinu tih asteroida nemamo točne orbitalne podatke. LSST-ovi podaci za asteroide bit će dovoljno dobri za određivanje njihovih orbita. S poznatom orbitom može se lako izračunati hoće li se neki asteroid jednog dana sudariti sa Zemljom. Očekujemo da će LSST otkriti oko šest milijuna asteroida, uključujući tih 100.000 potencijalno opasnih s orbitama bliskim orbiti Zemlje. No, nadamo se da nijedan asteroid neće biti stvarno opasan u dogledno vrijeme. Drugim riječima, čak i kada su dvije orbite bliske, ne mora značiti da će se dva nebeska tijela naći na istome mjestu u isto vrijeme.

znanstvenici otkrili Evo što je dovelo do izumiranja mnogo vrsta na Zemlji

Sigurno pozorno pratite znanost u Hrvatskoj. Kakav je vaš dojam?

Razgovarao sam s mnogim kolegama ove godine i svi imaju visoko mišljenje o ministrici Divjak i njezinu timu. Ne može se mnogo promijeniti preko noći. Na primjer, rade se odlični pomaci novim zakonima te povlačenjem novca iz EU. Bolna je činjenica da u usporedbi s drugim zemljama EU, udio znanosti u hrvatskom proračunu premalen je za oko faktor dva. Ne možemo očekivati da će hrvatska znanost i znanstvenici biti kompetitivni s kolegama u EU uz takvo financiranje - to je kao da smo naše nogometaše poslali na Svjetsko prvenstvo s jednom kopačkom po igraču! Drugi ključni problem je nedovoljno raširena i prihvaćena spoznaja kako se BDP po stanovniku može bitno povećati (recimo faktor dva, a ne 10-20%) samo razvojem i prihvaćanjem modernih tehnologija u gospodarstvu. Naravno, da bi se to dogodilo moramo imati adekvatno obrazovane ljude, a za to trebamo imati vrhunske stručnjake na sveučilištima koji su izravno vezani uz znanstveni rad i praćenje novih tehnologija.

Kinezi svemir DESET EKSPERIMENATA Kina otvara "novo poglavlje eksploatacije Mjeseca". Pogledajte što će posaditi na tamnoj strani mjeseca.

Čini se da su astrofizika i astronomija u najvećem znanstvenom fokusu posljednjih godina, i mi imamo priličan broj znanstvenika uspješnih u tom polju.

Slažem se da su astrofizika i astronomija u velikom znanstvenom fokusu u razvijenim zemljama. Mislim da su glavni razlozi tome brzi napredak tehnologije (osjetljivih senzora, gradnje velikih zrcala, satelitske tehnologije, a naročito informacijskih tehnologija) te zanimljivost pitanja koje te grane znanosti postavljaju i pokušavaju odgovoriti (ima li drugdje života u svemiru, zašto se svemir ubrzano širi, kako nastaje struktura u svemiru, kao npr. zvijezde i galaktike, ima li svaka galaktika crnu rupu itd). Uz to, u SAD-u se ulažu veliki resursi u popularizaciju astrofizike i astronomije kojima se privlače i motiviraju studenti u STEM područjima. STEM stručnjaka uvijek ima premalo, a napredna gospodarstva, kako primjeri od Azije do EU i SAD-a pokazuju, ne mogu napredovati bez njih.

Zemlja POGLED IZ SVEMIRA Zašto Zemlja sjaji narančasto

Vječna je tema i s ove i s one strane znanosti postojanje izvanzemaljskog života.

Postoji velika razlika između primitivnog i naprednog života (civilizacije koje mogu komunicirati s drugim civilizacijama). Gotovo svi astrobiolozi slažu se da je postojanje primitivnog života, analognog bakterijama na Zemlji, negdje drugdje gotovo sigurno. To uvjerenje je posljedica činjenice da se život pojavio jako brzo nakon što su nastali životni uvjeti na Zemlji prije oko četiri milijarde godina (Sunce, Zemlja i ostali planeti formirali su se prije oko 5 milijardi godina). Tehnologija je dovoljno napredovala tijekom zadnjih desetljeća da se danas rutinski otkrivaju planeti oko drugih zvijezda: u zadnjih tridesetak godina otkriveno je oko četiri tisuće planeta. Još nema potvrde da postoji život na tim planetima, no brzim razvojem tehnologije i teleskopa u orbiti (npr. James Webb Space Telescope, koji će naslijediti Hubble Space Telescope) uskoro ćemo moći provjeravati prisutnost kemijskih spojeva koji ukazuju na život u svjetlu koje nam dolazi sa tih planeta. Nema jakih znanstvenih razloga zašto bi život postojao samo na Zemlji. U stvari, nije potpuno isključeno ni da ima života puno bliže - negdje drugdje u Sunčevu sustavu, npr. na mjesecima Jupitera i Saturna. To bi bilo jako uzbudljivo znanstveno otkriće jer bismo u tom slučaju mogli raditi detaljna istraživanja pomoću robotskih svemirskih letjelica.

Video - Skrivene lokacije na Google mapama

Broj 7
"Magičan broj“
7 razloga zašto smo opčinjeni brojem 7

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.