Nakon romana “Atlas oblaka”, “Livada crnog labuda” i “Tisuću jeseni Jacoba de Zoeta” naklada Vuković&Runjić objavila je i “Koštane satove” engleskog romanopisca Davida Mitchella, i to u prijevodu Saše Stančina.
Nije bilo lako prevesti ovaj opsežni, ubojito kaleidoskopski roman u kojem se dinamično preplaću stvarnost i mašta, krajnji realizam i ubojita teološka fantastika, a koji je prepun pomalo nategnutih naziva kao što su to Anakoreti Kapele Sutona Slijepog Katara Tomasitskog!? Nije lako ni čitatelju upustiti se u avanturu čitanja ove zavodljive, ali ipak i rastresite priče o borbi Anakoreta i Horologa između kojih se našlo krhko tijelo Holly Sykes, engleske seksualno osviještene tinejdžerice irskog podrijetla (po majci), koja u tipičnom pubertetski kriznom trenutku svog mladog života odluči napustiti razbarušenu krčmarsku obitelj i otići u nepoznato. U provinciju, gdje je čekaju opasna iskušenja i paranormalne, neobjašnjive pojave u kojima ništa nije kako se čini i gotovo nitko nije onakav kakvim se prikazuje.
Mitchel svoje čitatelje strpljivo, poput neumornog pauka uvlači u gustu (a možda i opasnu) mrežu “Koštanih satova” prateći Holly na njezinu čudesnom životnom putu od 1984., pa sve do nimalo optimistične 2043. godine. Radnja mu je krajnje razgranata, likovi mu se rebusno isprepleću, a autor se služi oruđima raznih žanrova, i to ponajprije intelektualističkog trilera i povijesnog romana kako bi držao visoku tenziju priče koja se donekle raspleće tek pred pomalo poterovski, bajkoviti i djetinjasti epilog iza kojega slijedi krajnje jezoviti, dramaturški dobro odmjereni kraj. Očito nijedan roman u kojem se, uvjetno rečeno, bića tame bore s bićima svjetla ne može bez (zlo)sretnih katara, pa i Mitchel pribjegava istom provjerenom receptu te u radnju uvodi stari švicarski polusrušeni samostan sa zlogukim Slijepim Katarom. Pri tome se i uvjerljivo poigrava lutanjem duša iz jednog do drugog ljudskog smrtnog obličja, bavi se temama izdaje, ljubavi, roditeljskim odnosima, psihičkim poremećajima svih mogućih kalibara… Ne boji se ni otmjene ironije, primjerice o mesožderstvu i veganstvu i sličnim trendovskim popudbinama suvremenog života, slikovito opisuje razne dijelove svijeta, od New Yorka i alpskih mondenih skijališta do Iraka i Irske. Na mahove čitate izvrsno napisani obiteljski roman u kojem se ratni izvjestitelj mora odlučiti hoće li izabrati mir zapadnoeuropskog doma ili nemir iračke krvave reporterske i adrenalinske stvarnosti (ponajbolje stranice romana), a na mahove se “Koštani satovi” pretvaraju u neobuzdani SF roman u kojem se teško probijate kroz nedokučive nazive čija sva značenja daleko nadmašuju čak i totalno razigranu maštu. Pa vam uz čitanje treba ne samo rječnik stranih riječi nego i rječnik simbola.
“Koštani satovi” stoga su nevjerojatan spoj žanrovski komercijalne i visoko estetizirane književnosti u kojem se autor krije iza brojnih likova iz čije je perspektive suvereno ispričao priču na koju namjerno nije stavio točku na “i”. Tako Holly Sykes, sada već brižnu baku neopterećenu predrasudama, ostavljamo u svojevrsnom ubogom i opasnom egzilu u Irskoj, koji je smješten u četrdesete godine ovog neizvjesnog kotrljajućeg stoljeća, u vrijeme kada je civilizacija totalno propala i u moralnom i u ekološkom smislu i kada horde nasilnika ubijaju ljudi i kradu imovinu bez ikakve kazne. Jer, tehnologizirano društvo se raspalo ne samo u Africi ili Aziji nego i u Europi. Nije sigurna ni diskretno udaljena Irska, a prema Mitchellu se nekako drži samo Island koji, uz pomoć vojne sile, čak i spašava svoje građane diljem ugroženih zemalja svijeta. Ugroženi su i Horolozi, nisu baš profitirali nakon pobjede Anakoreta, za koju nismo sasvim sigurno je li i konačna. Uostalom, u “Koštanim satovima” nema konačnog rješenja ni konačne istine. Nema konačnih pobjednika ni konačnih poraženih.
>>Nevjerojatan spoj komercijalne i visoko estetizirane književnosti u Mitchellovu kaleidoskopu
