Naslovnica Premium Kolumne

Nestašice nafte nema, hoće li cijena barela ostati oko 60 dolara

Od 1. listopada do danas cijena barela “američke” WTI nafte pala je sa 75 na 64, a “svjetske” Brent nafte s 86 na 74 dolara
08. studenoga 2018. u 13:45 7 komentara 822 prikaza
nafta
Foto: Ron Sachs/DPA/PIXSELL

U ponedjeljak je započela druga runda sankcija Sjedinjenih Američkih Država protiv Irana, ovoga puta na udaru su se našli iranski energetski i financijski sektori. Svim zemljama svijeta (uz iznimku osam država koje jako ovise o iranskoj nafti, na šest mjeseci, da dobiju vremena za prilagodbu) Amerika je, pod prijetnjom kazni, zabranila kupovinu iranske nafte.

Ilustracija Loše vijesti za vozače Cijena pada, ali neće još dugo: čeka nas još skuplje gorivo

Sjedinjene Države postavile su Iranu listu uvjeta za ukidanje sankcija, no najvažniji su potpuna obustava razvoja nuklearnog oružja i balističkih raketa, te prestanak vojnog angažmana u Siriji i Jemenu. I premda nije realno da će Iran i nakon šest mjeseci posve prestati izvoziti naftu, nema sumnje da će ga američke sankcije snažno pogoditi: u 2017. godini prihodi od izvoza nafte činili su deset posto iranskog BDP-a. U takvim okolnostima nije bilo teško procijeniti da bi do kraja ove godine i u prvim mjesecima sljedeće s globalnog tržišta moglo nestati 1,3 do 1,7 milijuna barela iranske nafte na dan pa bi prva posljedica toga mogla biti nestašica i skok cijene nafte, prema nekim prognozama na sto i više dolara za barel.

Ali, događa se suprotno: od prvoga listopada do danas cijena barela “američke” WTI nafte pala je sa 75 na 64 dolara, a “svjetske” Brent nafte s 86 na 74 dolara (pad je, premda manji, i u eurima, sa 75 na oko 73 eura za barel).

Gorivo PDV I TROŠARINE VIDEO Kako se formiraju cijene goriva: Državi ide najveći dio

Kako je to moguće, zašto se to dogodilo i hoće li nafta ostati na razini od oko 60 dolara dulje vrijeme? Po svemu sudeći, nadolazeće sankcije i moguću nestašicu tržišta su uračunala unaprijed u uzlet cijene od proljeća do jeseni ove godine. No, nestašica se nije dogodila pa se ta “premija rizika” sada iz cijene isključuje.

A nije se dogodila jer su zemlje OPEC-a (Alžir, Angola, Ekvador, Ekvatorska Gvineja, Gabon Irak, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela) održale obećanje dano Americi da će vlastitom povećanom proizvodnjom i isporukama na svjetskom tržištu nadoknaditi iransku naftu, pri čemu je i sama Amerika povećala proizvodnju više od očekivanja, sve iz šejla, na rekordnih 11,35 milijuna barela na dan u kolovozu. Ostao je u zraku lebdjeti strah da bi Iran mogao pokušati omesti izvoz bliskoistočne nafte kroz Hormuz, što bi za svijet predstavljalo nesagledivu katastrofu, no to bi bila objava rata Americi i saveznicima u kojoj se Iran sigurno ne bi dobro proveo, a i Saudijska Arabija je jako povećala svoje izvozne kapacitete na Crvenom moru.

Donald Trump objavio da se SAD povlače iz nuklearnog sporazuma s Iranom Istječe rok Trump: Najstrožim sankcijama u povijesti uništit ćemo Iran

Sve to skupa ipak stvara nelagodu iz najmanje dva razloga. Prema procjenama upućenih, da bi vlastitom proizvodnjom nadomjestila iransku naftu Saudijska Arabija je “potrošila” i svoje zadnje pričuvne kapacitete pa bi sad i najmanji poremećaj u opskrbi (sukob oko Hormuza, prirodna ili tehnička katastrofa...) zaista prouzročio nestašicu koju više na svijetu ne bi imao tko nadomjestiti. Kad se isključe SAD-e i OPEC-a, proizvodnja nafte u svijetu za 1,5 milijuna barela ispod je zadnjeg vrhunca iz prosinca 2015. godine.
Pogleda li se šira slika, još je gore: prvih godina desetljeća u svijetu je još otkrivano prosječno po osam milijardi barela novih komercijalnih rezervi nafte, no u zadnje tri godine samo po dvije. A troši se po 36,5 milijardi barela.

Mala škola financija
Edukativni projekt
Učenici, prijavite se na nagradni natječaj i osvojite 15 tisuća kuna za svoju školu

A1 izdvaja za Vas

  • Manu@:

    Nisu svi Hrvati kratkog pamćenja. Dotični gospodin je ne tako davnog 20.9. napisao kolumnu sljedećeg naslova:"Stiže recesija, a kao i onu 2008. izazvat će je – skupa nafta". Barem danas postoje brojne lako dostupne analize koje sežu malo dalje od ... prikaži još! razine onih samozvanih stručnjaka i šminkera sa špice Dekanića i Šterna.

  • Avatar worldwizards
    worldwizards:

    ahahaaa, koji idiot. jednom jedinom rijecju nije spomenuo Rusiju I njenu naftu, ali je zato 50 puta spomenuo ameriku, na koju ti se onako usput poserem…. I ne nisam ni Rus, ni Srbin.

  • Avatar dkoor
    dkoor:

    Da li cijena goriva za krajnjeg korisnika ovisi o cijeni barela na trzistu?