Naslovnica Premium Kolumne

Nema radnika na izbor kao prije, već sad svaki je četvrti stariji od 50

U deset godina udvostručio se broj zaposlenih koji imaju od 60 do 64 godine, 2008. bilo ih je 37 tisuća, ove godine 72 tisuće. Kad nema dovoljno mladih, dobro dođu i 'sijede glave'
19. rujna 2018. u 13:15 1 komentara 2137 prikaza
Konobari
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Imate 60 godina? Nema problema, samo dođite! – prepričao nam je vozač autobusa razgovor koji je nedavno vodio s direktorom jednog zagrebačkog prijevozničkog poduzeća! Takav odgovor donedavno je bio nezamisliv u Hrvatskoj, no u nedostatku mlađih radnika koji su otišli na zapad tvrtke počinju zapošljavati radnike srednje i starije životne dobi i na poslovima koji su dosad bili rezervirani većinom za mlađe.

posao Ponuda poslova Želite raditi u Facebooku? Traže Hrvata za posao u Dublinu

Službena statistika pokazuje da je prije deset godina u Hrvatskoj bilo zaposleno oko 37 tisuća radnika koji imaju između 60 i 64 godine, a danas populacija te životne dobi čini pet posto zaposlenih u Hrvatskoj – odnosno broji 72 tisuće ljudi!

Starijih od 65 koji su i dalje u radnom odnosu je oko 12 tisuća! Osobe mlađe od 35 godina čine trećinu zaposlenih u državi, četiri od deset radnika u srednjoj je životnoj dobi, a točan broj starijih od 50 godina u ukupnoj zaposlenosti kreće se oko 430.000 (podaci HZMO-a) i oni čine 27 posto svih zaposlenih. Tržište rada prigrlilo je i oko pet tisuća umirovljenika, korisnika starosnih mirovina, koji su zaposleni na četiri sata. Od iduće godine pravo na rad, uz zadržavanje mirovine, proširit će se i na ostale skupine umirovljenika, koji bi trebali popuniti sve brojnije praznine.

HEP Poslovna prilika HEP zapošljava diljem Hrvatske, traže od inženjera i poslovođa do tajnica i referenata

Hrvatska, inače, ima nisku stopu aktivnosti starijeg stanovništva koja je, prema Anketi radne snage za dobnu skupinu od 50 do 64 godine, svega 50 posto – te je među najnižima u Europi.

No, treba reći da Anketa radne snage među zaposlene uvrštava sve koji nešto rade, primjerice domaćice koje okopavaju vrt, čuvaju unuke ili vade krumpire. Prema sličnoj statističkoj metodologiji, u Češkoj je zaposleno 64 posto osoba u dobi od 55 do 64 godine, u Njemačkoj 71 posto, na Islandu 80 posto, dok su na drugom kraju Francuska sa stopom od 52 posto, Italija s 53 posto, Slovenija s 48 posto.

Marko Pavić MIROVINSKA REFORMA Od 2031. rad do 67. godine. Sindikati prijete prosvjedom

Vrijedi pravilo gdje je ekonomija propulzivnija, više je mogućnosti i za radni angažman starijih, koji se podupire na razne načine jer Europa zbog bijele kuge i produljenja životne dobi politički propagira rad u starijoj dobi.

Odlazak od 300.000 do 400.000 osoba u najboljoj radnoj dobi otvorio je prostor da stariji nađu ili zadrže posao i u Hrvatskoj, a njihovo pojačano zapošljavanje došlo je do izražaja tek posljednjih mjeseci kad je nastupila “stani-pani” situacija, odnosno kad su se poslodavci našli pred zidom – ili da uzmu starije ili ključ u bravu vlastitih biznisa.

Irska HRVAT U IRSKOJ 'Tjedno zaradim 500 eura, svatko tko je nesretan u Hrvatskoj trebao bi doći ovdje'

Veći sustavi probleme s manjkom radnika rješavaju tako što masovnije zapošljavaju strance, a kako mali nemaju ni resursa ni znanja da skupljaju ljude po susjednim državama ili na Dalekom istoku, okreću se starijima. Tržišne su okolnosti učinile više od ijedne političke proklamacije i, ako se iseljavanje nastavi, “sijede glave” dodatno će dobivati na cijeni. Dosad su stariji od 65 godina ostajali raditi na fakultetima, u bolnicama, u sudnicama, no u privatnom su se sektoru tvrtke rješavale radnika čim ovi navrše prve uvjete za mirovinu.

Preokret na tržištu rada povoljna je okolnost za sve koji žele i mogu raditi, no ovdje dolazimo do pitanja što s ljudima koji ne mogu. Hrvatska je ušla u proces povećanja radnog vijeka na 67 godina, koji radničkim sindikatima nije po volji jer postoje brojne profesije u kojima je teško raditi u sedmom desetljeću života. Istodobno s povećanjem radnog vijeka zaoštravaju se uvjeti za odlazak u prijevremenu mirovinu pa postoji realna bojazan da će tvrtke i dalje gurati starije prema vratima gdje god im to tržišne okolnosti dopuste te će se mnogi naći ni na nebu ni na zemlji, bez posla koji bi im jamčio egzistenciju, a daleko od mirovine.

Nial Ring Gradonačelnik Dublina Hrvati, dobrodošli ste u Irsku, kod nas niste stranci

Vlada procjenjuje da će u sljedećih dvadeset godina pozitivni efekti najavljenih promjena u mirovinskom osiguranju koji su vezani uz produljenje radnog vijeka biti oko 14 milijardi kuna, što će reći da će toliko novca država uštedjeti na tome što će mirovine početi isplaćivati dvije godine kasnije. Nikakva šteta za radnike koji će za to vrijeme biti zaposleni, no nema države koja može jamčiti da će svakome tko želi raditi osigurati posao!

Nezaposlenost se u Hrvatskoj spustila na rekordno niske razine, kao što je bila sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća, a među ljudima koji su bez posla dominiraju dugotrajno nezaposlene osobe srednje i starije životne dobi u čije zapošljavanje država mora dodatno uložiti.

Ilustracija Milan A. Račić S pravim poslom Hrvatska ima neusporedive prednosti pred drugima

Hrvatska doista ima problema s radnom snagom u mnogim područjima i djelatnostima, no naši poslodavci i dalje vuku razmaženost iz razdoblja masovne nezaposlenosti kad su mogli birati koga su i kako htjeli pa očekuju da im se sve servira. U četvrt stoljeća divljeg kapitalizma tvrtke su se naučile boriti za poslove, ali ne i za radnike koji će te poslove odraditi. Zahvaljujući novcu koji dolazi iz europskih fondova, Hrvatska doista raspolaže rekordnim sredstvima za nezaposlene, koja su u prvom valu većim dijelom bila namijenjena mladima.

No, kako su mladi svoje probleme s poslom riješili tako što su napustili zemlju, za očekivati je da će u programima koji će se nuditi nakon 2020. godine stariji imati veću prisutnost. Ove je godine, primjerice, država osigurala polovicu plaće za zapošljavanje devet tisuća mladih pripravnika, a za koju godinu taj bi se novac mogao dijeliti tvrtkama koje zaposle ili zadrže u radnom odnosu radnika koji je zagazio u sedmo desetljeće života.

Brojke

1. U deset godina udvostručio se broj zaposlenih koji imaju od 60 do 64 godine, 2008. bilo ih je 37 tisuća, ove godine 72 tisuće. Kad nema dovoljno mladih, dobro dođu i “sijede glave”

2. Zadnjeg dana srpnja pet tisuća umirovljenika bilo je zaposleno na četiri sata, od iduće godine taj će broj biti i veći jer se miču ograničenja za rad ljudi u prijevremenoj mirovini

3. Produljenje radnog vijeka na 67 godina istodobno prati zaoštravanje uvjeta za prijevremenu mirovinu, mnogima koji ostanu bez posla to će stvarati egzistencijalni problem

 

>> Pogledajte Slavonca koji je napisao pjesmu o iseljavanju mladih iz Hrvatske

[video: 26676 / ]

 

 

ČUDOTVORNA METODA
Kim Kardashian svoju mladolikost duguje tretmanima kisikom

A1 izdvaja za Vas