U ponedjeljak, na blagdan Velike Gospe 15. kolovoza, dok su ga s propovjedaonica i u intervjuima pogrdno krstili “bogom novog idolopoklonstva”, “novim idolom” i “materijalom za crnu kroniku”, hrvatski katolički svećenici nisu ni znali da je suvremenom novcu upravo 45. rođendan.
Vrijedi istaknuti tu godišnjicu jer se ljudima čini da je novac oduvijek tu i da je uvijek bio isti, a zapravo je (u cjelokupnoj povijesti čovječanstva) sasvim nova pojava, čak su i “Zvjezdane staze” od novca starije pet godina.
Kad se podsjetimo kako novcu nema ni pet desetljeća, postaje jasnije zašto ljudi s njim još ne znaju postupati i upravljati. Zašto mu kupovna moć često i jako oscilira, zašto se u njegovu sustavu gomilaju drastične neravnoteže i zašto su tako česti financijski slomovi i panike. Zadnju smo i mi u Hrvatskoj doživjeli prije samo sedam-osam godina.
Petnaestog kolovoza 1971. američki predsjednik Richard Nixon “zatvorio je zlatni prozor”, odlučio da SAD prestaje za 35 dolara isplaćivati jednu uncu zlata (31,1 gram) i tako stvorio “fiat novac” (lat. neka bude) ili “novac ex nihilo” (ni iz čega) kakvim se danas ljudi koriste. Novac je prestao biti zlato ili zlato je prestalo biti novac. Kaže se i da je novac izgubio “zlatnu podlogu”.
Globalni sustav novca sa zlatnom podlogom stvoren je na konferenciji u američkom odmaralištu Bretton Woodsu potkraj Drugog svjetskog rata, kada su sve države svijeta odlučile da će dolar biti čvrsto vezan za zlato u omjeru jedna unca zlata jednako 35 dolara, a sve ostale valute u svijetu čvrsto vezane za dolar.
Računalo se da je zlato vrijednost koju vlade i vladari ne mogu proizvoditi po volji niti krivotvoriti pa može poslužiti kao temelj i jamac konstantne vrijednosti sveg novca na svijetu. A da bi svojim pričuvama pomagao u održavanju tog sustava čvrstih međuvalutnih tečajeva u međudržavnom plaćanju, stvoren je Međunarodni monetarni fond.
No s vremenom je količina dolara u optjecaju rasla puno brže nego što su mogle rasti američke zlatne rezerve. Pa kad su se potkraj 60-ih godina nagomilali zahtjevi drugih država Americi da im za dolare isplati zlato, Amerikanci su shvatili da će ubrzo ostati bez svojega zlata pohranjenog u Fort Knoxu pa su ga odlučili sačuvati.
A kad je dolar ostao bez nje, bez “zlatne podloge” ostale su i sve druge svjetske valute. “Prelazak na monetu bez fiksirane protuvrijednosti u zlatu predstavljao je tektonski pomak u našoj financijskoj arhitekturi”, napisao je George Cooper u knjizi “Porijeklo financijskih kriza”.
“Dolazak fiat novca stvorio je posve novi mehanizam nastanka novca. Vlade su si dale pravo da stvaraju svoj vlastiti novac bez ikakve protučinidbe.” Hrvati ni nakon 45 godina od njegova nastanka nisu svladali vještinu stvaranja i korištenja fiat novca. Hrvatska se kuna još uvijek temelji na “zlatnoj podlozi”, odnosno fiksnoj vrijednosti prema “zlatu”, samo što sada kao zlato služi njemački novac, donedavno njemačka marka, a zadnjih godina euro, u formi njemačkih 10-godišnjih državnih obveznica..
>> Hrvatski euro u europskoj lisnici
A kakvu to ekonomiju uče naši ekonomisti? Uz neefikasne političare su im rame uz rame naši ekonomisti i pravnici! Katastrofalna politika, katastrofalna ekonomija, katastrofalno pravo! Svi oni enormno zarađuju, a enormno su loši! S druge strane gledam brojne vrhunske stručnjakee i sportaše koji su na rubu egzistencije! Ovo pišem nakon olimpijskog zlata sjajne Kolakice! Djevojka je posramila sve gore rečene koji određuju sudbine sviju nas a ispod su svake razine!