Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

Naše voćke ubija mraz, slovenske i austrijske čuva znanje

Njihovi su nasadi mladi, moderni, navodnjavani, s tehnologijama koje će im pomoći da puno više ugroženih cvjetova ostane na stablu...
07. travnja 2021. u 20:18 3 komentara 14014 prikaza
Bjelovar: Kasni mraz uništio većinu voćnjaka, a neke vrste pretrpile štetu čak 95 posto
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Ako su se obistinile najave i meteoalarmi za Hrvatsku, velik broj hrvatskih voćara prošlu je (a i iduću će) noć proveo besanu, stražareći pokraj svojih voćaka, braneći ih od mraza orošavanjem, vatrama, ventilatorima, čime god, samo kako bi cvjetovi na njima, bez kojih nema ni plodova – a ni zarade, preživjeli. Prizor je to, čini se, koji je u tvornici pod vedrim nebom u Hrvatskoj, sa sve vidljivijim klimatskim promjenama, blagom zimom i sve ranijim proljećem, sve učestaliji, a s obzirom na to kako sve češće i završava, i sve bolniji. No dojam je kako baš mi svake godine u čitavoj regiji najviše plačemo nad uništenim trudom poslije kojeg slijedi uvoz koji je enorman i sve veći, a građani bi, čuda li, radije jeli domaće jabuke, kruške, marelice... Naravno da bi, no mogu li?

Čagljevi - ilustracija SVE IH ČEŠĆE VIĐAJU Čagljevi na ulazima u gradove – posljedica demografske katastrofe

Jer nije samo mraz taj koji gotovo svake godine prijeti domaćoj proizvodnji koja je mizerna, nedostatna i na klimavim nogama. Tu su i tuča, suša, poplave, neznanje i needuciranost poljoprivrednika, opterećenost lihvarskim kreditima zbog kojih se premalo ulaže i modernizira... A i niz loših poljoprivrednih politika s potporama s kojima se i davno prije nego smo ušli u EU zaboravilo na poticanje produktivnosti i prinosa, a danas nam se to obija o glavu kroz uvoz samo voća u vrijednosti od 209 milijuna eura ili 1,55 milijardi kuna te povrća za 1,1 milijardu kuna u lanjskoj godini.

Dok drugi vape za zemljom ne bi li na njoj proizvodili, sretnici koji su u zakup dobili državnu na 25.000 hektara “proizvode” ugar. Nije im ni za zamjeriti. Sve je legalno i po pravilima EU, dok se čekaju i iznova pišu zakoni kako da se stotine tisuća hektara još uvijek neraspodijeljene državne poljoprivredne zemlje konačno stavi u proizvodnju umjesto u “berbu” potpora bez pokrića. Mraza će ovih dana biti i u Austriji, Sloveniji i drugim zemljama iz našeg okruženja, no ondje će manje zdvajati jer su njihovi nasadi mladi, moderni, navodnjavani, s tehnologijama koje će im pomoći da puno više ugroženih cvjetova ostane na stablu, a prinosi kao i u godinama bez mraza stabilni.

OPG Drazen Bakonji Plan za idućih deset godina Donosimo detalje nove poljoprivredne strategije: Kako povećati proizvodnju hrane na 30 milijardi kuna

U nas pak, u očekivanju konačne dugoročne strategije poljoprivrede te politika koje će ih osnažiti i ohrabriti na veća ulaganja, pomlađivanje i modernizaciju prastarih i slabo rodnih nasada te suzbiti nepoštene trgovačke prakse, poljoprivrednicima ne preostaje ništa drugo nego da gledaju u nebo i mole se da ih vremenske nepogode barem ovoga puta preskoče i snađu nekoga drugoga.

Maja Milan
život na vagi
Kakva razlika! U showu je izgubila 41 kilogram, a evo kako sada izgleda: 'Nema više pekare'
Ivanić-Grad
Grad po svačijoj mjeri
Ivanić-Grad: Moderna sredina pogodna za svakoga
  • Tigarrr:

    Ovo je članak potpuno nestručan. Par nabacanih podataka bez pojašnjavanja,objašnjenja. Agronomija je znanost,a ovakvo kolokvijalno objašnjenje neće nikome pomoći osim što nastavlja trend pesimizma. Pitajte radije koga stručnog da nešto napiše na tu temu. Ima dovoljno pametnih i uspješnih ljudi iz struke kod nas.

  • Grabovćeva:

    Grabovćeva: Mogu izjaviti da ovdje oko Malinovca kod Donjeg Miholjca nije bilo ni potresa ni oluje niti oštrog mraza ni snijega ovih dana. Samo onako da ne pukne drvo od ploda kasnije. Čovjek ako oštro posti i pokušava ništa ne ... prikaži još! zlostavljati ni zlorabiti, dobiti će nagradu sa strane klime i svakake sud-bine, pa i to je vrsta Bog-atstva Ja ne koristim ni otrov protiv miševe, već hranim mačke...niti napadam nikakve komarce, tako da skratimo, već koristim dobru moskito mrežu...probam biodinamičku permakulturu...koristim alate koji čuvaju prirodu...ja sam samo neki mini-vrtlar, ali vidim kako mi stiže neka lokalna nagrada za to, pa i zato što stvarno i strogo postim...zahvaljujem se Bogu i živim bez onog pesimizma, jer vidim također malo nešto pravde u ovoj lokalnoj nagradi ovdje, i puno više nego što bih očekivala. Ne ubijem ni puževe...gušter ih zna pojesti...pa i za njega mjesto gdje da živi.. i tako dalje...iz Njemačke sam došla, kao mlađi reimport, tako da sam to prije nekoliko mjeseci mogla objasniti u jednoj privatnoj knjizi austrijskim seljacima. Izgleda da je stigla, i ne samo oni skupi aparati... jednostavno nije ih kaznijo Božiji "mrz" ove godine... još ne... ODGOVORI

  • Sorghum44:

    A što sad...završila Agronomski fakultet i radim totalno drugo. Nema posla u struci. Nitko te ne treba nit cijeni tvoje znanje. Rad u poljoapoteci se nudi...to nije agronomija, to je robija...