Hrvatska je od stjecanja nezavisnosti sagradila gotovo 1000 kilometara autocesta i 12,2 kilometra novih željezničkih pruga. U gradnju autocesta uloženo je na desetke milijardi kuna, uglavnom iz kredita, zbog čega su bili zapostavljeni drugi strateški nacionalni infrastrukturni projekti. No stvari su se u međuvremenu promijenile. Sve autoceste, i one koje su bile potrebne i one koje nisu, uglavnom smo sagradili i na red su došli drugi prometni sektori.
Tako će, nakon 52 godine, u prosincu biti otvorena prva pruga sagrađena u Hrvatskoj, Sveti Ivan Žabno, na nju se odnosi već spomenutih 12,2 kilometra novih pruga u samostalnoj Hrvatskoj. No isto je tako bitno da će u isto vrijeme u promet biti pušteno i 20 kilometara pruge između Vrbovca i Križevaca, koja je pretvorena u dvokolosiječnu. I dok je pruga Žabno – Gredec lokalna čije će otvaranje u nacionalnim razmjerima biti više simboličnog značaja, dvokolosiječna pruga između Križevaca i Vrbovca ima puno veće značenje. Naime, radi se o poddionici na hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora, koji povezuje Rijeku s mađarskom granicom.
A Hrvatska je krenula u pretvaranje te pruge u cijeloj njezinoj dužini u dvokolosiječnu. Time bi riječka luka postala puno konkurentnija u odnosu na druge sjevernojadranske luke. Pri tome je bitno i da se gradnja novih pruga i obnova postojećih te gradnja drugih kolosijeka uglavnom većim dijelom sufinancira iz fondova EU. I to je jedna od velikih prednosti hrvatskog članstva u Europskoj uniji. S obzirom na to da smo se zbog autocesta zadužili do grla, teško da bismo si bez fondova EU mogli priuštiti opet ogromna nova ulaganja u druge prometne sektore.
Uz pomoć novca EU gradimo i Pelješki most, obnavljamo luke... S druge strane, priprema i realizacija tih projekata traje dugo, nekad i predugo. Problemi se javljaju zbog potkapacitiranosti, u javnoj nabavi, s izvođačima radova... No, to je neka druga priča...
Josipe nasušno su nam potrebne dobre vijesti.Samo naprijed.Neki nam non- stop serviraju crnilo pun mi ih je kufer.