Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

'Na sveučilišta u EU šaljemo 50 znanstvenika kako bi naučili ulagati u inovacije'

U novoj financijskoj omotnici plan nam je uključiti ulaganje europskog novca u još sedam gradova – Karlovac, Dubrovnik, Varaždin, Vinkovce, Sisak, Šibenik i Bjelovar
29. veljače 2020. u 10:00 8 komentara 935 prikaza
Marko Pavić, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije
Foto: Josip Regovic/PIXSELL

Marko Pavić u srpnju prošle godine od bivše je ministrice Gabrijele Žalac preuzeo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Ministar dvaju ministarstava u Vladi Andreja Plenkovića novi je resor preuzeo u, kako sam kaže, izuzetno važnom razdoblju. Ne samo da Hrvatska prvi put predsjeda Vijećem EU nego se trenutno odlučuje i o novom višegodišnjem financijskom okviru (VFO), odnosno sedmogodišnjem proračunu Unije od 2021. do 2027.

Andrej Plenković ZAVRŠIO SUMMIT Plenković: Jedinstveni stav je da želimo zadržati odgovarajuća sredstva za koheziju

U kojoj su fazi pregovori za novi proračun EU?

Trenutačno se vode složeni pregovori između zemalja neto uplatiteljica koje žele ulaganje u moderne politike, pametna rješenja i zelene politike te sedamnaest zemalja, prijatelja kohezije, među kojima je i Hrvatska, koje smatraju da još postoje velike razlike u razvijenosti pojedinih regija u EU te da stoga i dalje treba ulagati u infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje, zapošljavanje, socijalnu politiku manje razvijenih zemalja.

Smatrate li da će se konsenzus postići tijekom hrvatskog predsjedanja?

Kao zemlja predsjedateljica mi ćemo dati sve od sebe da se pregovori o VFO-u završe tijekom našeg predsjedanja jer je važno da se višegodišnji financijski okvir donese na vrijeme i da se ne kasni s programiranjem operativnih programa kako bi se s projektima moglo krenuti početkom 2021.

Koliko je važno što Hrvatska predsjeda EU tijekom pregovaranja?

Jako je bitno osvijestiti da prvi put sjedimo za stolom kao punopravna članica, što nam omogućuje da predlažemo i namećemo teme koje su nama važne. Da smo tu priliku prije imali, uvjeren sam da bismo u tekućoj omotnici imali puno više mogućnosti. Koliko je važno biti prisutan u Bruxellesu, vidimo i po tome što je nakon brojnih susreta našeg premijera s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Vijeća EU Charlesom Michelom, u prijedlogu VFO-a prihvaćena hrvatska specifičnost jedine zemlje članice koja se koristila samo jednom financijskom omotnicom. Velik je uspjeh hrvatskog predsjedanja i osobni uspjeh premijera Plenkovića što smo dobili zaseban članak 64. koji jasno govori da sve države koje su europska sredstva koristile kroz samo jednu financijsku omotnicu imaju određene pogodnosti i dobivaju dodatna EU sredstva. Drugi je veliki uspjeh Hrvatske što je tema demografije stavljena u fokus strateškog planiranja Europske komisije i što je portfelj demografije dodijeljen povjerenici iz Hrvatske i potpredsjednici Europske komisije Dubravki Šuici.

Regionalni dani EU fondova u Gradu Imotskom PROMO ‘Naša županija povukla je oko četiri milijarde kuna iz EU fondova’

Koliko novca Hrvatska može očekivati u sljedećem VFO-u, u odnosu na prošlih 10,7 milijardi eura?

U pregovorima se zalažemo da i u novoj omotnici sredstva ostanu na sličnoj razini kao i u ovoj. Znamo da je Velika Britanija izašla iz EU i da neće participirati u budućem proračunu pa će zbog toga on sigurno biti manji, a u ovom su trenutku različiti prijedlozi na stolu, od 1094 do više od 1300 milijardi eura za sljedećih sedam godina. Sada je važno što prije usvojiti višegodišnji okvir i izboriti se za hrvatske interese u Bruxellesu. Najgore što se može dogoditi jest ono što se dogodilo sa sadašnjom omotnicom, da kašnjenje u donošenju zakonodavnog okvira dovede do toga da kasne natječaji iz sljedeće omotnice koji bi trebali početi početkom iduće godine.

Postoji li bojazan da se dobije obveza povećanja nacionalnog sufinanciranja?

O tome još traju pregovori koje vodi predsjednik Vijeća Michel, no zajedno sa zemljama kohezije zastupamo stav da nacionalno sufinanciranje treba zadržati na istoj razini (15%) kao i do sada kako bi se našim lokalnim zajednicama omogućilo da se i dalje uspješno koriste fondovima i u perspektivi te da se njihovi proračuni mogu nositi sa sufinanciranjem projekata.

Planira se ministarski sastanak EU ministara za kohezijsku politiku.

Potkraj ožujka ugostit ću u Zagrebu kolege ministre iz EU zadužene za koheziju kako bismo razmijenili iskustva u korištenju kohezijskih sredstava u prethodnoj omotnici i iznijeli planove za iduću omotnicu te raspravili o mogućnostima korištenja mehanizama pravedne tranzicije za projekte koji potiču razvoj pametnih rješenja s obzirom na to da će dvije trećine kohezije ići na pametne politike i klimatske promjene. Kao zemlja predsjedateljica želimo otvoriti raspravu o tome kako pronaći balans između potrebe da Europa bude i dalje globalno konkurentna zahvaljujući ulaganjima u pametne politike, ali i da kohezijska sredstva trošimo za bolji životni standard naših građana.

spomenik u sloveniji Novac iz europskih fondova povlači i Josip Broz Tito

Koja su vaša očekivanja što se tiče projekata i tema koje će biti prioriteti u novoj omotnici?

U sljedećoj omotnici europskim se sredstvima ponovno želimo koristiti za ravnomjeran regionalni razvoj svih naših krajeva, posebno ruralnih, potpomognutih i brdsko-planinskih područja, ali ćemo projekte morati prilagoditi tzv. tematskim koncentracijama.

Kako je Hrvatska iskoristila sredstva iz prve omotnice? Postoje razmišljanja da Hrvatsku “zaobilazi europski novac”.

Činjenica je da se Hrvatska jedina od 27 članica koristila samo jednom financijskom omotnicom, stoga se i naša očekivanja za novu financijsku omotnicu svakako oslanjaju na to. Tijekom posjeta zemljama EU koje se dulje koriste fondovima kolege su mi rekle da se dobrobit članstva jasnije vidi tek nakon druge financijske omotnice. Dobrobit našeg članstva najbolje se vidi po tome što smo od početka članstva iz europskog proračuna primili 20,9 milijardi kuna više nego što smo uplatili. Treba napomenuti da je našu Vladu dočekalo 9% ugovorenosti, koju smo u tri i pol godine povećali na 87% i 1% isplaćenosti, koju smo povećali na 32%, čime se približavamo europskom prosjeku. Do kraja godine ugovorit ćemo cijelu omotnicu, a da europski fondovi mijenjaju naše općine, gradove i županije i da mijenjaju Hrvatsku, vidljivo je na svakom koraku.

Za što su se najviše koristila europska sredstva?

Ako prođete Hrvatskom od juga do sjevera, vidjet ćete da nam je zemlja postala veliko gradilište, a uz pomoć fondova EU spajamo i hrvatski teritorij gradnjom Pelješkog mosta, uložili smo u zračne luke, prometnice, opremili naše bolnice, sagradili studentske domove, uložili u poduzetništvo, poljoprivredu, zapošljavanje, kulturnu baštinu – pogledajte šibenske tvrđave, u Novskoj smo uložili u gaming industriju... Samo u posljednje tri i pol godine uložili smo 1,7 milijardi kuna u zdravstvo, 6,1 milijardu kuna u poduzetništvo, 10,3 milijarde kuna u prometnu infrastrukturu, 1,1 milijardu kuna u studentske domove, 2,9 milijardi kuna u istraživanje i razvoj i time generirali gospodarski rast i znatno unaprijedili kvalitetu života.

pozitivno mišljenje Nabava novih vlakova za HŽPP može se sufinancirati iz fondova EU

Neki su gradovi, županije i općine ipak uspješniji od drugih u povlačenju novca.

Jedan od važnih mehanizama za jačanje uloge gradova integrirana su teritorijalna ulaganja (ITU) koja jačaju uloge gradova i čine ih pokretačima razvoja. Kroz ITU, gradovi upravljaju sredstvima EU za razvoj poduzetništva, javnog prijevoza, obnavljaju vojarne ili industrijske prostore, ulažu u kulturnu baštinu. Tu su i regionalni koordinatori koji su produžena ruka Ministarstva, a kojima smo osigurali znatna sredstva za razvoj njihovih kapaciteta kako bismo općinama i gradovima pomagali u jačem korištenju europskih fondova. U ovu je omotnicu bilo uključeno sedam najvećih gradova – Zagreb, Osijek, Rijeka, Split, Zadar, Slavonski Brod i Pula – a u novoj financijskoj omotnici plan je uključiti još sedam gradova, i to Karlovac, Dubrovnik, Varaždin, Vinkovce, Sisak, Šibenik i Bjelovar. Usto, kroz ITU ulažemo u regeneraciju malih gradova na ratom pogođenim područjima, a to obuhvaća Knin, Benkovac, Petrinju, Vukovar i Beli Manastir s općinom Darda, što je jedinstven instrument u Europskoj uniji za koji smo se izborili. ITU u ovim gradovima usmjeren je na smanjenje socijalne isključenosti i siromaštva, a u sljedećoj financijskoj perspektivi namjera je uključiti više malih gradova.

Kada je riječ o poticanju ravnomjernog razvoja svih krajeva Hrvatske, na čemu je trenutno fokus Ministarstva?

Kako bismo potaknuli razvoj manje razvijenih područja Hrvatske poput otoka, potpomognutih područja i brdsko-planinskih područja uz europska sredstva u posljednje tri i pol godine smo uložili i više od milijardu i pol kuna nacionalnih sredstava u poduzetništvo, otvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje kvalitete života. Donijeli smo i paket novih zakona te smo tako Zakonom o potpomognutim područjima planirali za njih gotovo 300 milijuna kuna, Zakonom o brdsko-planinskim područjima 117 milijuna kuna, dok su za otoke, u svim resorima, u mandatu ove Vlade izdvojena značajna sredstva.

Ilustracija razdoblje 2021.-2027 EK predlaže raspodjelu novca iz Fonda za pravednu tranziciju, evo koliko ide nama

U kojoj je fazi Projekt Slavonija, Baranja i Srijem. Kada će Slavonci osjetiti rezultate?

Slavonija, Baranja i Srijem projekt je kojim smo za razvoj pet slavonskih županija do sada osigurali 12 milijardi kuna. Tim sredstvima financiramo projekte koji potiču razvoj županija i njihovu demografsku revitalizaciju ulaganjem u infrastrukturu, razvoj poljoprivrede, zapošljavanje i poticanje poduzetništva. S obzirom na okolnosti koje su se dogodile u tom području, od ratnih stradanja do depopulacije, ovaj projekt ostat će prioritet Vlade i u novom financijskom razdoblju. Za područje Slavonije, Baranje i Srijema u planu je izrada teritorijalne strategije, a Vlada je donijela i Zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta te prijenosu osnivačkih prava nad Općom županijskom bolnicom Vukovar na Republiku Hrvatsku. Usto, vode se intenzivni pregovori s Europskom komisijom vezani za zakon o razvoju grada Vukovara. Zahvaljujući ovom projektu omogućili smo opremanje 20 bolnica, 109 domova zdravlja i više od 500 poduzetničkih projekata. Obnavljamo komunalnu i prometnu infrastrukturu, poput tramvajske infrastrukture u Osijeku, sagradili smo i opremili zgradu na sveučilišnom kampusu, obnavljamo kulturnu baštinu poput osječke Tvrđe, Muzeja Vučedolske kulture u Vukovaru ili Kuće tambure u Slavonskom Brodu, zapošljavamo teško zapošljive skupine, poput žena u ruralnim krajevima kroz program Zaželi, pomažemo našim poljoprivrednicima. Svi ti projekti, usudio bih se reći, pokazuju da Slavonci već osjećaju rezultate projekta. Također, posebnu pozornost posvetit ćemo i područjima poput Like, Gorskog kotara, Dalmatinske zagore i otoka.

Utječe li na vaš rad činjenica da slijede izbori te “ubrzava” li to ili “usporava” rad ministarstava?

Na dinamiku rada Ministarstva utječe činjenica da predsjedamo Vijećem EU i pregovaramo o novom proračunu, no to nam i osigurava bolju poziciju u Bruxellesu da se borimo za hrvatske interese.

Koliko na rad ministarstava utječe činjenica da slijede unutarstranački izbori u HDZ-u? Osjećaju li se previranja u stranci i u Vladi te koja su vaša očekivanja?

Vlada je stabilna i čvrsto fokusirana na predsjedanje, pregovaranje o novom proračunu i redovit posao. Što se tiče izbora u HDZ-u, dao sam čvrstu podršku premijeru Plenkoviću, za kojeg očekujem da će biti ponovno izabran za predsjednika HDZ-a i nastaviti voditi zemlju i nakon parlamentarnih izbora.

Charles Michel PLENKOVIĆ IDE PREGOVARATI I Michel predlaže osjetno rezanje kohezije

Kako biste ocijenili rad Vlade čiji ste član od 2017. godine? Jedno joj je od obilježja svakako bila i smjena velikog broja ministara. Je li to utjecalo na vaš rad i kontinuitet?

Ova je Vlada usmjerena na reforme i gospodarski rast i ima postignuća u svim segmentima. Potkrijepit ću to samo s nekoliko argumenata. Pokazali smo da vodimo konzistentnu fiskalnu politiku, smanjujemo poreze na plaće, podigli smo minimalnu plaću za 100 eura, a prosječna plaća porasla je za više od 800 kuna. Rasteretili smo gospodarstvo i građane kroz četiri vala porezne reforme. Imamo rekordno nisku nezaposlenost, a broj zaposlenih povećali smo za više od 100.000. Hrvatska je 2017. izašla iz procedure prekomjernoga proračunskog manjka, a od prošle godine više ne bilježimo makroekonomske neravnoteže. Drastično smo povećali apsorpciju fondova i iskoristili EU sredstva kako bismo potaknuli razvoj u Hrvatskoj. Prema tome, smatram da Vlada vrlo dobro obavlja svoj posao, kojem je cilj povećanje standarda naših građana i osiguravanje političke i ekonomske stabilnosti u državi.

Uskoro slijedi donošenje Nacionalne razvojne strategije do 2030., dokumenta Vlade čiju izradu koordinira vaše ministarstvo.

Nacrt je Nacionalne razvojne strategije do 2030. pri kraju. Ona je strateški razvojni dokument Vlade koji je u skladu s prioritetima Europske unije i bit će podloga za programiranje novoga financijskog razdoblja nakon što bude donesen novi europski proračun. Nacionalna razvojna strategija pokazuje da je Hrvatska kakvu želimo 2030. godine zemlja koja ulaže u inovacije i ljude. Prijedlog je strategije da se Hrvatska razvija u četiri smjera: kao zemlja koja je konkurentna, inovativna i prepoznatljiva; zemlja koja je učinkovita i sigurna; zemlja koja je održiva, povezana i zelena; zemlja koja je zdrava, solidarna i uključiva. Primjerice, prestižno sveučilište iz SAD-a MIT organizirat će europski bootcamp za startupove na kojem će mladi učiti o upravljanju inovacijama i poduzetništvu. Također, poslat ćemo 50 znanstvenika koji žele komercijalizirati svoje znanstvene rezultate na neko od vodećih europskih sveučilišta na program razvoja poduzetništva i komercijalizacije znanosti. Nakon njihova povratka, iz nove financijske perspektive, dodatno ćemo ulagati i u centre za transfer tehnologija na hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima. To će otvoriti nove mogućnosti, nova radna mjesta i zadržati naše ljude u Hrvatskoj. Dakle, pratit će moderne oblike politika ulaganja u inovacije i pametna rješenja. Stoga nam je cilj da nemamo samo jednog Rimca, jedan Infobit ili Photomath, nego da omogućimo ekosustav kako bi se mladim ljudima osigurale prilike za razvoj, zapošljavanje na poslovima dodane vrijednosti te ih se tako motiviralo za ostanak u Hrvatskoj.

iz školskih dana
Možete li prepoznati koji se poznati Hrvat nalazi na fotografiji iz 1978.?
UHVATI BIORITAM
Koji kronotip posjedujete? Upoznajte se s ovim unutarnjim satom koji trebate slušati
  • Ten-kre:

    A ja mislio kako nama trebaju ljudi koji će napraviti ili izmisliti inovacije. Kad je sve gotovo najlakše je dati novce i zaraditi na nečijem radu.

  • Spezispezi:

    Koliko laži i obmana samo zato jer idu izbori. Umjesto mazanja očiju, uvedite konačno internet u javnu upravu i omogućite ljudima da ulažu normalno, a ne sve čuvati za partijaše sa članskom iskaznicom HDP-SDP-a. Za bilo kakvu investiciju trebaju kilogrami ... prikaži još! dozvola i papira. Da se sutra rodi 10 Nikola Tesla, propali bi u ovakvom sustavu.

  • Avatar freen
    freen:

    taj Pavić se probudio,hahaha