Naslovnica Premium Analize i intervjui

Na putu u Meku oslobodio sam se zagrljaja ovog svijeta. Razlike su izgubile smisao

Iznenada vam postane blizak onaj kojega nikad u životu niste vidjeli, na osobu gledate kao na nekog iznimno bliskog i osjetite to uzajamno
02. rujna 2018. u 21:36 2 komentara 1444 prikaza
Pogledajte galeriju 1/4

Kada je islam u pitanju, vjera se temelji na pet stupova, i to: očitovanju pripadnosti islamu, molitvi (namazu), postu (mjeseca ramazana), zekatu (obveznom davanju od 2,5% na imovinu koju ne koristimo godinu dana i koja premašuje definirani minimalni iznos) te hodočašće ili hadž. Redoslijed stupova, kako je naveden, zapravo ukazuje na obuhvatnost populacije svakog od navedenih stupova, odnosno, koliko je pripadnika obvezom obuhvaćeno.

Blagdan žrtve i hodočašća Bajram u Hrvatskoj: U Zagrebu je bilo rekordnih 600 kurbana

Tako je očitovanje pripadnosti obveza za sve pripadnike, molitva ili namaz je obveza za sve koji su punoljetni i pri svijesti bez obzira jesu li u fizičkoj mogućnosti, post za one koji su punoljetni, pri zdravoj pameti, fizički zdravi i kod kuće, zekat je obveza za one koji imaju imovinu koja im stoji cijelu godinu neiskorištena u vrijednosti 91,6 g zlata ili 641,5 g srebra ili više od toga (trenutačno je to nešto više od 3000 eura) dok za ostale nije, te na kraju hadž koji je obveza samo jednom u životu onima koji su u mogućnosti.

Svaki čovjek na svom životnom putu prolazi kroz mnoga iskušenja, suočava se s različitim preprekama i polako izgrađuje svoju tjelesnu, intelektualnu i duhovnu dimenziju, a vjernici uz to žude za Božjim zadovoljstvom, nagradom i oprostom. Po mom skromnom uvjerenju, sve što čovjeka ne oplemenjuje ili ne potiče na činjenje dobra, odnosno ne izgrađuje ga da bude dio pozitivnog u svom okruženju, ne može biti dobro. Isto je s vjerom.

Neizbježna budućnost

Put koji iskreni vjernik prođe, od očitovanja pripadnosti vjeri do samog hodočašća je dug, izazovan i za mnoge nedostižan. Mnogima materijalna situacija ne dopušta da obave hodočašće unatoč silnoj želji, drugima opet materijalno nije problem, ali im nedostaje vjernička svakodnevica, odnosno življenje očitovanja kroz praktične ibadete/obrede i praktično svjedočenje svoje vjere pa posljedično izostaje snaga svijesti o ozbiljnosti obveze.

Razlika između ove dvije skupine je da prva zbog nemogućnosti i nema grijeha za neodlazak, dok je za drugu skupinu neodlazak sigurno grijeh zbog oglušenja o Božju naredbu. U treću skupinu spadaju oni kojima se ponudi prilika da odu i oni je iskoriste. Među takve sretnike spadam i ja, autor ovih redaka. Za hadž kažu da je kruna kompletnog bogoslužja u islamu. I zaista teško je naći bolji opis za sve ono što vjernik vidi i doživi za svog boravka na svetim mjestima. Nije mi lako odgonetnuti što je razlog tomu. Ta smjesa osjećaja koji obuhvaćaju ushićenje, radost, želju za odlaskom i proživljenje dijela sadašnjice, povijesti i neizbježne budućnosti, spoznaja da se nudi prilika da se od grijeha očistimo kao i mnogi drugi „sastojci“ čine nezamisliv i nezamjenjiv ugođaj kakav čovjek drugdje ne može naći. Makar ga ja nisam našao.

Obitelj se pobrine za goste koji vas ispraćaju, sa svih strana dobivate riječi podrške, molbe da se sjetite nekoga molitvom, odnosno članovi Zajednice s kojima se susrećete halale/oproste za propuste koje ste imali prema njima. Zapravo, prije odlaska na hadž već se na neki način dogodi čišćenje prije potpunog čišćenja, odnosno grješničke dezinfekcije jer jedan od najvažnijih segmenata su međuljudski odnosi. Primjerice, ako niste izmirili svoje obveze, bilo materijalne bilo neke druge prema ljudima, sam odlazak na hadž je vrlo upitan, odnosno vjernička dimenzija izostaje i neke prevelike svrhe, mimo pukog turizma, pitanje je da li uopće ima, s vrlo izvjesnim negativnim odgovorom.

Aziz ef. Hasanović Kurban bajram Muftija Hasanović: Muslimani su danas kurban/žrtva raznih svjetskih igara

Drugo, većina hodočasnika štedi novac godinama da bi otišla na hadž, a pri tome vodi brigu da je novac stečen na dopušten/halal način, što podrazumijeva odsutnost bilo kakvih nepoštenih, kamatnih i drugih nedopuštenih primjesa, što dodatno učvršćuje osjećaj odgovornosti, poštovanja i poštenja te nudi pomoć u prevenciji razvoja međusobnog materijalnog i financijskog eksploatiranja ljudskih jedinki. Jednom kad ste sve pripremili, ili barem mislite da jeste, obitelj vas isprati, obično u zračnoj luci, i tu počinje ono istinsko putovanje. Hadž se obavlja u posljednjem, 12. mjesecu lunarnog hidžretskog kalendara. Točnije: 8., 9., 10., 11. i 12. zu-l-hidžeta kako se dvanaesti mjesec po Hidžri1 naziva. Budući da je lunarni kalendar 10 dana kraći od solarnog jer broji 355 dana, tako se i vrijeme hadža mijenja, tj. pomiče za deset dana i svake godine dolazi ranije. Ove godine hadž se obavljao u razdoblju od 19. do 23. 8., a moje putovanje počelo je 17. 8. navečer. Prva destinacija s kojom se hadžije iz Hrvatske susretnu na putu prema Meki je Istanbul, zbog presjedanja u zračnoj luci, ali i zbog mnogo važnije stvari – oblačenja ihrama. Biti u ihramima jedna je od neizostavnih sastavnica hadža koja se mora ispuniti da bi hadž bio ispravan. Tehnički gledano s pozicije procedura i propisa, ihrami su hadžijska odjeća koja se za muškarce sastoji od dva platna, dok su žene obvezne obući se kao i inače poštujući propise pri oblačenju. Duhovno i odgojno gledajući, ihrami su prvi iskorak u smjeru oprosta.

Ta dva platna koja podsjećaju, a i svakome tko bude na hadžu zaista na kraju života i posluže, na odjeću umrlih, pored tog upozorenja na neizbježno su i najbolje sredstvo za trenutačno vraćanje ljudi u jednakopravan položaj. Ihrami nisu brendirani, pa istu odjeću nose onaj tko ima milijarde i onaj tko je možda jedva skupio za sinoćnju večeru. Također, za vrijeme nošenja ihrama postoje jasno definirana pravila ponašanja u kojima je mnogo toga inače dopuštenog zabranjeno te je stoga nošenje ihrama i velika odgovornost. Drugo, vrlo je važno da se u vrijeme hadža ne može proći mikate, kontrolne točke, i ući u zaštićeni i sveti prostor Meke a da se nije u ihramima. Uzimajući u obzir činjenicu da avion slijeće u Džedu koja se nalazi unutar mikata, hadžije ih obuku već u Istanbulu kako bi se odmah mogli uključiti u obavljanje propisanih obreda. Dolaskom na Arapski poluotok, konkretno u Džedu, zatječete rijeke ljudi koje se slijevaju iz brojnih zemalja. Na jednom mjestu vidite ljude koji su mahom u ihramima, gdje nema nikakve podjele, gdje razlikovni element ne postoji i onaj, ako ga netko ima u primisli, prestaje postojati. Osjećaj da su ljudi nastali od jednog čovjeka i žene, da su svi temeljem toga braća i sestre, odnosno upućeni jedni na druge daje jednu posve novu dimenziju poimanja života i međuljudskih odnosa. Iznenada vam postaje blizak onaj kojeg nikad u životu niste vidjeli, priča o kulturološkim i inim razlikama gubi smisao, na osobu gledate kao na nekog iznimno bliskog i osjetite da je to uzajamno. Put od Džede do Meke je inače pun prijevoznih sredstava, a u vrijeme hadža je posebno opterećen.

Na mnogim kontrolnim točkama naići ćete na rutinske kontrole jer, kako rekoh, o sigurnosti se vodi računa i o tome da osobe koje dolaze u Meku dolaze s namjerom obavljanja hadža. Približavajući se Meki sve se češće izgovara molitva koja se naziva telbija u kojoj se veliča Stvoritelj i naglašava odziv na njegov poziv da se hadž obavi. Osobe koje obavljaju hadž s naših prostora uglavnom obavljaju temetu hadž posljednjih godina što podrazumijeva prvo obavljanje umre, a potom i hadža uz skidanje ihrama u međuvremenu. Umra je obred koji ima sličnosti s hadžom, može se, za razliku od hadža, obaviti cijele godine, a neki je nazivaju i malim hadžom. Umra se obavlja uglavnom prije 8. dana zu-l-hidžeta odnosno najkasnije dva dana prije Bajrama kako biste stigli na vrijeme obaviti obrede hadža.

Zagreb: Svečana večera povodom obilježavanja Ramazanskog bajrama HRVATSKI MODEL Muftija Hasanović: Imamo recept za islam u Europi

Dan kad se opraštaju grijesi

Dolaskom u Harem Kabe prvog dana (područje koje okružuje Kabu – kockastu građevinu prema kojoj se muslimani diljem svijeta okreću za vrijeme molitve i oko koje za vrijeme umre i hadža obilaze) započinjete s obredima umre koji se sastoje od obilaska Kabe sedam puta, namaza/molitve kod mjesta ili u blizini mjesta na kojem je stajao Ibrahim a.s., hodanja između brdašaca Saffe i Merve, a potom, nakon potkraćivanja kose, mogu se skinuti ihrami sve do početka hadžskih obreda. Prizor koji je neizostavan dio svakog posjeta Meki je da u krugu Kabe, osim za vrijeme namaza/molitve, nećete naći da nitko oko nje ne obilazi, odnosno ne obavlja tavaf. Cjelokupan obred umre i hadža podsjeća vjernike muslimane na Božje poslanike koji su prethodili Muhamedu a.s., a posebno na posljednjeg Božjeg poslanika. Unatoč silnoj izgrađenosti zbog infrastrukturnih zahtjeva za prihvat nekoliko milijuna ljudi i modernizaciji, još se uvijek na svakom koraku osjeti prošlost. Od vremena gradnje Kabe u vrijeme Ibrahima a.s./Abrahama postoje otisci njegovih stopala na mjestu gdje je stajao. Hodanje između brdašaca Saffe i Merve podsjeća na utrku Ibrahimove a.s. supruge Hadžere nakon poroda u potrazi za vodom. Prema predanju, današnji izvor u neposrednoj blizini Kabe koji se naziva Zemzem potekao je baš tada, nakon poroda kao oblik Božje milosti da spasi nju i dijete od sigurne smrti. Nakon potkraćivanja kose skidaju se ihrami, što je olakšanje budući da prestaju ihramske zabrane. Osmog dana mjeseca zul-hidže, ujutro, počinju pripreme za obavljanje obreda samog hadža. Obredi hadža mogu se obavljati samo u određene dane kako smo napisali i zbog toga se svaki od budućih hadžija s velikom pažnjom priprema za ispunjenje obreda. Na mjestu na kojem se nalazite oblače se ponovno ihrami i donosi se odluka za obavljanje hadža. Nakon obavljenih priprema hadžije se upućuju prema Mini, mjestu na kojem je pohvalno boraviti 8. dan zul-hidže obavljajući dnevne i noćne molitve. Zapravo Mina je poput zbornog mjesta gdje se većina hadžija okupi kako bi organizirano otišla prema Arefatu gdje su obvezni boraviti 9. dan odnosno na dan koji se još naziva i Dan Arefata.

Ujutro drugi dan obavljanja hadžskih obreda pred hadžijama je drugi od obveznih obreda bez kojeg nema hadža, a to je boravak na Arefatu 9. dana zul-hidže. Arefat je prostor nedaleko od Meke na kojemu se nalazi Brdo milosti, odnosno mjesto gdje su se prema predajama sastali Adem a.s./Adam i Hava/Eva nakon progonstva iz dženeta/raja. Mjesto Arefat nosi posebnu simboliku jer s jedne strane govori o početku cjelokupnog života na zemlji ljudskog roda, a istodobno simbolizira i kraj ljuskog života na Zemlji koji će se okončati polaganjem računa na Danu suda. Kao što će na Danu suda ljudi biti jednaki, bez imovine, položaja, moći i utjecaja, tako se i na Dan Arefata hadžije okupljaju kako bi molili Gospodara za oprost grijeha i Milost.

Zapravo boravak na Arefatu predstavlja mogućnost da se čovjek osvijesti od zagrljaja ovoga svijeta, poroka i prohtjeva te svakog oblika štetnih misli kroz reviziju vlastitih djela počinjenih za svoga dotadašnjeg života. Svi koji smo prisutni taj dan na Arefatu svjesni smo da Bog ni u koji drugi dan ne oprašta grijehe više nego tada, motivira sve prisutne da se posvete molitvi i misli o sebi samomu, ali i rodbini, prijateljima i društvu u cjelini. Nakon što Sunce prijeđe polovinu neba, imam održi hutbu/propovijed karakterističnu za Dan Arefata. Na Arefatu se boravi sve do zalaska Sunca kada se hadžije polako upućuju prema mjestu koje se naziva Muzdelifa. Zajedno obavljaju večernju i noćnu molitvu/namaz i skupljaju kamenčiće koje će sutradan baciti na veliko džemre. Treći dan, odnosno prvi dan Kurban-bajrama, prije izlaska Sunca hadžije se upućuju prema Mini gdje se nalaze mjesta koja podsjećaju na ustrajnost Ibrahima a.s. u izvršenju svojih vjerskih obveza i obećanja koje je dao Gospodaru.

Davor Bernardić Umag Bernardić i Hasanbegović na otvaranju Islamskog centra

Za hadžije, uz navedeno prisjećanje i poticanje na to, znači to i prestanak sa svim lošim navikama koje su imali do tada, posebno s onima koje podrazumijevaju grijeh. Bacanje kamenčića, koje se obavlja tri puta, kao što je to radio i Ibrahim a.s., simbolika je koja bi čovjeka trebala nagnati na razmišljanje o svom odnosu prema dobru i zlu, uz jasno zauzimanje stava o naredbi dobra i odvraćanju od zla. Nakon bacanja kamenčića, hadžije prinose žrtvu te skraćuju kosu, nakon čega obavljaju obvezni tavaf/obilazak oko Kabe i hod između Saffe i Merve. Obredi hadža završavaju 13. dan mjeseca zul hidžea. Nakon završetka hadžskih obreda, hadžije obavljaju oprosni tavaf/obilazak oko Kabe, nakon čega se više ne zadržavaju u Meki nego odlaze ili svojim domovima ili u Medinu gdje obilaze grob Božjeg poslanika Muhameda a.s. Medina je drugi najsvetiji grad za muslimane, a obilazak Božjeg poslanika a.s. nakon njegove smrti je ravno posjetu njemu za njegova života, što posebno motivira vjernike da posjete grad Božjeg poslanika. Završetkom svih hadžskih obreda svaki hadžija započinje jedan novi put, intenzivnije borbe sa samim sobom i griješenjem u želji i nadi da mu Uzvišeni Stvoritelj Alah dž.š. primi hadž, što po automatizmu znači i čišćenje od grijeha koji su prethodno učinjeni.

VIP izdvaja za Vas

  • Avatar zlocinac
    zlocinac:

    Hrvatsko cvijeće.

  • nemanatrag:

    ".... oslobodio sam se zagrljaja ovog svijeta.... " budeš se još temeljitije oslobodio jednom kad zažmiriš...ovo je bila tek kratka pauza.