Naslovnica Premium Kolumne

Na biralištima se zapitajte: Da svi drugi glasaju kao ja, kako bi izgledala Europa?

Problem s političkim opcijama koje smatraju da je rješenje za Europu više nacionalizma jest što takvi političari i njihovi birači obično ne razmišljaju o tome u što se Europa pretvara ako se osjećaj nacionalne superiornosti probudi u svim drugim, a ne samo u državi u kojoj živimo
15. svibnja 2019. u 12:13 0 komentara 230 prikaza
Foto: Torsten Sukrow/DPA/PIXSELL

Jean-Claude Juncker, taj stari lisac europske politike koji ove godine dovršava političku karijeru na mjestu predsjednika Europske komisije, dao je prošli tjedan dosta dobar savjet biračima za predstojeće europske izbore.

Panel diskusija: Nezainteresiranost za izbore proizlazi iz osjećaja nemoći na kreiranje politike

Samo se zapitajte, kaže Juncker: “što bi bilo da svi drugi glasaju kao ja”. Da svi glasaju kao vi, kako bi izgledala Europa za par godina?

Problem s političkim opcijama koje smatraju da je rješenje za Europu više nacionalizma – dakle manje otvaranja suradnji i manje potrage za razumijevanjem i konsenzusom među narodima Europe, a više zatvaranja u uske, nacionalne priče – zapravo je u tome što takvi političari i njihovi birači obično gledaju korist koju će imati ako mi, pripadnici jednog naroda, izaberemo takvu opciju. Ali, ako takvu opciju biraju i pripadnici drugih naroda, kakav je ishod toga?

Ishod bio bi povratak manje-više goloj i brutalnoj dominaciji samo nekoliko velikih država i naroda Europe nad svima ostalima, pogotovo najmanjim državama i narodima. Umjesto Europe u kojoj države i narodi teže ravnopravnosti, fer odnosima i solidarnosti, imali biste Europu koja se vraća zakonu džungle, u kojoj veći i jači tlači manjeg i slabijeg.

Zar netko zaista iskreno misli da bi male države, poput Hrvatske, imale većeg utjecaja u takvoj Europi u usporedbi s ovom današnjom? Da bi itko uopće saslušao što naša država ima za reći, ili da bismo bili stabilniji i sigurniji kao država u takvoj Europi u kojoj probuđeni osjećaj nacionalne superiornosti u svakoj pojedinoj državi stvara novu dinamiku nadmetanja umjesto suradnje na Starom kontinentu?

Zagreb: Počelo 58. redovito plenarno zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije Predsjednik HBK Puljić vjernicima uoči euroizbora: 'Birajte ljude sposobne, bogobojazne i pouzdane'

Zar netko zaista može zamisliti da primjerice – isključimo se načas iz stvarnosti i prepustimo se divljem spekuliranju – europarlamentarac Zlatko Hasanbegović (NHR) upada na sastanak kolega nacionalista iz njemačkog AfD-a i talijanske Lige i traži da daju novac svojih nacionalistički raspoloženih poreznih obveznika za gradnju mosta koji je Hrvatskoj neobično važan zbog naših strateških, nacionalnih interesa?

Ili će prije biti da bi hrvatski nacionalist s tog sastanka s talijanskim nacionalistom i njemačkim nacionalistom izašao kratkih rukava, kao što se dogodilo u najtragičnijem dijelu naše prošlostoljetne povijesti?

U tome je sav besmisao i sva naivnost političkih opcija koje jurišaju na ove izbore za Europski parlament na platformi nacionalizma i raspuštanja Europske unije kakvu poznajemo.

Te ekstremističke opcije ne bi smjele, u glavama razumnih ljudi, preživjeti iskren odgovor na pitanje kako bi izgledao naš kontinent i naš svijet kad bi svi na biralištima glasali kao “ja”, odnosno birač koji se možda osjeća sklonim tim opcijama.

Kako bi izgledala Europa u tom slučaju?

Pa kao u većem dijelu svoje povijesti, opterećena konfliktima gospodarske, političke ili bilo koje druge prirode, koji u manje-više redovitim intervalima eskaliraju do otvorenog oružanog sukoba. Ili, za onu generaciju čitatelja i birača, koji lekcije iz Drugog svjetskog rata shvaćaju dosta olako a lekcije iz omiljenih TV serija kao važnije i veće od života: izgledala bi vjerojatno kao Kraljev Grudobran nakon posljednje epizode Igre prijestolja.

tri pitanja Matija Posavec: 'Rastemo i naša strategija za izbore daje rezultat'

U sučeljavanju Dalije Orešković (Start) i Zlatka Hasanbegovića (NHR) u emisiji TNT na televiziji N1 postavljeno je dobro pitanje. Postavila ga je gospođa Orešković gospodinu Hasanbegoviću:

“Na koji je to način kulturni i povijesni identitet Hrvatske narušen u proteklih šest godina. I možete li navesti bilo koju drugu državu čiji je nacionalni identitet poražen ulaskom u Europsku uniju”?

Naravno da nije uslijedio nikakav odgovor. Jer bi odgovor bio negativan.

Ni na koji način hrvatski identitet nije narušen u Europskoj uniji, niti postoji država kojoj se takvo što dogodilo. Sve te priče i tlapnje o tome da Europska unija jede malu djecu, države, nacije i njihove nacionalne i kulturne identitete, s vjerom i tradicijom, sve to služi kao dimna zavjesa za nešto drugo, a ne kao racionalni argumenti u raspravi utemeljenoj na činjenicama.

Europska unija kao projekt dobra je upravo zato što gradi zajedništvo i ravnopravnost među državama i narodima Europe ne u kontraofenzivi protiv nacionalnih država i identiteta, nego u skladu s njima. Nacionalne države su konstruktivni elementi te kuće zvane Europa. Uključujući i Hrvatsku. U kojoj također, kao i svugdje drugdje u EU, birači na ovim izborima mogu slobodno odlučiti i izabrati bilo koga, ali ne bi bilo loše voditi se tim pitanjem: kako bi izgledala Europa kad bi svi glasali kao ja?

dubravka šuica 'Hrvatska je veliko gradilište, čime se standard našeg građana izjednačava s EU standardom'
Dijelovi motora
SRCE AUTOMOBILA
Dijelovi motora i zašto ih je bitno poznavati

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.