Dok je policija u slučaju župana Ive Žinića ekskluzivno intervenirala u njegovu korist, u slučaju ministrice Gabrijele Žalac ipak nije. Štoviše, analiza priopćenja Policijske uprave vukovarsko-srijemske pokazuje da oni u pravilu o prometnim nesrećama izvještavaju dan poslije, dok su o ovoj nesreći prvu obavijest odaslali već nakon sat vremena.
Recimo o nesreći u kojoj je u Ivankovu lani 5. prosinca oko 12.30 sati također teško ozlijeđeno 10-godišnje dijete izvijestili su sutradan. Jedina nesreća s ozlijeđenim pješakom o kojoj su unatrag godinu dana izvijestili istoga dana dogodila se lani 20. rujna u 16.25 sati kad je teško ozlijeđen 7-godišnjak u Boškovićevoj ulici u Vinkovcima. I u tom su slučaju izvijestili da je dijete “neoprezno prelazilo kolnik”, a u slučaju iz Ivankova da je dječak “iz odvodnog kanala istrčao na kolnik”.
Dakle, to što su priopćili da je u slučaju ministrice dijete “neoprezno pretrčavalo kolnik” standard je u policijskom izvještavanju, kao i naznaka da je dijete to učinilo “izvan obilježenog pješačkog prijelaza” iako su neki mediji problematizirali što u toj ulici prijelaza uopće nema. U nesrećama s pješacima policija uvijek izvještava je li se nesreća dogodila na, u blizini ili izvan pješačkog prijelaza.
U slučaju župana Žinića, MUP i Ravnateljstvo policije priopćili su nakon stručnog sastanka, što se tiče mogućnosti “blažeg” postupanja radi identifikacije novinarke Đurđice Klancir (umjesto legitimiranja na radnom mjestu), kako “prema postojećim pravnim propisima, u navedenom slučaju, to nije bilo moguće”. Iako, priznaju, a na što je tražeći ostavku ravnatelja policije upozorio i Sindikat policijskih službenika, za to postoje tehničke mogućnosti kroz informacijski sustav MUP-a još od 2009. Ali, tumače kako to nije i zakonski propisano već će to biti učinjeno tek s novim zakonom o čijem je nacrtu 4. ožujka okončano javno savjetovanje.
Zar se svaka mogućnost uporabe blaže mjere mora propisati!? Pa “prekomjerna uporaba sile” je koncept s kojim se policajci susreću gotovo pri svakoj intervenciji te im je temeljni pristup da ne koriste teža sredstva prisile ako isti učinak mogu postići i s blažima. Princip razmjernosti vrijedi općenito u pravu, te za njim uvijek poseže i Europski sud za ljudska prava kad procjenjuje postupanje državnih tijela.
Štoviše, troje ustavnopravnih znanstvenika, doajen Branko Smerdel, Sanja Barić i Mato Palić složili su kako je policija prekršila Ustav jer su identitet novinarke umjesto na radnom mjestu u redakciji portala mogli provjeriti i na blaži, primjereniji način. Na to ih obvezuje ustavna odredba koju su trebali neposredno primijeniti, a za što im nisu bili potrebni dodatni zakoni ili pravilnici u kojima to doslovno piše. Štoviše, prema Ustavu, ograničenja slobode ili prava moraju biti propisana zakonom, dok za svako takvo ograničenje vrijedi princip da “mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju”.
Prema tomu, zagrebačka je policija trebala zaključiti kako je pretjerano u povodu privatnog zahtjeva odvjetnika građanina Ive Žinića zadirati u slobodu i prava Đurđice Klancir na njezinu radnom mjestu jer joj je identitet moguće provjeriti i uvidom u njezinu fotografiju u informacijskom sustavu MUP-a.
I Vijeće za prošlost je u svom zaključku, u dijelu gdje se prepoznaje rukopis bivše predsjednice Ustavnog suda Jasne Omejec, na državna tijela adresiralo važno upozorenje o tomu da “u hrvatskom pravnom prostoru zapaža ozbiljan problem vezan uz odnos državnih i javnih vlasti, osobito sudstva i uprave, prema Ustavu.
Ustav se u političkoj sferi uglavnom shvaća instrumentalno, dok sudovi i uprava još uvijek ne prihvaćaju činjenicu da je Ustav (i) normativni akt koji su dužni primjenjivati kad tumače pozitivno pravo presuđujući, odnosno rješavajući o pojedinačnim slučajevima”. MUP očito taj problem još ne uočava.
A što se HDZ-ova sisačko-moslavačkog župana Ive Žinića tiče, njegovo je privatno pravo braniti svoju čast, dostojanstvo i ugled od novinarke i portala, te inzistirati na kažnjavanju i odšteti. Dakako, pri tomu ne može koristiti javne resurse. Međutim, na upite o njegovoj tužbi protiv novinarke i medija, odgovore smo dobili s e-mail adrese i na memorandumu županije i s potpisom “Ureda župana”.
Dok recimo potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić svu komunikaciju vezano za svoju čast i dostojanstvo odrađuje isključivo preko ureda svoga odvjetnika. I Žinić je angažirao odvjetnika, vidljivo je iz odgovora pisanog odvjetničkim stilom, koji ipak potpisuje “Ured župana”!? S obzirom na takvo ispreplitanje javnog i privatnog možda tu ima posla i za Povjerenstvo koje odlučuje o sukobu interesa.
Naime, eventualna odšteta za duševne boli neće sjesti na račun županije, već na županov privatan račun.
Na Trgu potpisivana peticija "Stop poskupljenju cijena komunalnog otpada"
"Dijete neoprezno pretrčavalo kolnik" ---- kako je to policijskim djelatnicima poznato da je, eventualno prelaženje kolnika, bilo "neoprezno" i kako znaju da se radilo o "pretrčavanju" ? . Nikako - točka. O ponašanju pješakinje mogu svjedočiti samo svjedoci, pješakinja i vozačica, a u sudskom postupku (pa i prethodnom postupku DORH-a, moguće i policije) o tomu će svoje nalaze i mišljenja dati stalni sudski vještaci. Dakle, abeceda. Pa ne stoje tvrdnje novinarove o kvaliteti policijskog posla.