Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Kolumne

Može li K. Grabar Kitarović izgubiti 
u prvom krugu?

To što Miroslav Škoro ugrožava drugu poziciju Zorana Milanovića, moglo bi usmjeriti birače ljevice prema njemu, jer bi sve drugo bilo katastrofa za ljevicu
10. prosinca 2019. u 18:30 13 komentara 3674 prikaza
Kolinda Grabar-Kitarović u sklopu kampanje obišla Benkovac
Foto: Marko Dimić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Kolinda Grabar Kitarović po izbornim anketama predsjedničke izbore bi mogla izgubiti eventualno u drugom krugu. U prvome krugu dosad ih nije izgubio niti jedan hrvatski predsjednik, pa ni Ivo Josipović nije bio kažnjen neulaskom u drugi krug, a i tada je vrlo tijesno izgubio. Što pokazuje da su hrvatski birači u većini ipak ziheraši, skloni su birati one za koje znaju što mogu od njih očekivati. I prikupljanje kandidacijskih potpisa nekakav je pokazatelj, pa s daleko najuvjerljivijih 230.000 potpisa, neulazak predsjednice u drugi krug, bilo bi veliko iznenađenje.

emisija Skoko i Macan: 'Na svim izborima ima krađe, pa i u Hrvatskoj, samo to treba dokazati'

Predsjednička kandidatkinja HDZ-a prikupila je potpisa gotovo koliko je HDZ-ov kandidat Andrija Hebrang osvojio glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora 2009. godine kad je bila dotad najjača konkurencija te je stoga Milan Bandić uspio osvojiti drugi krug sa “samo” 293.068 glasova ili 14,84 % u konkurenciji 12 kandidata. Na ostalih pet izbora trebalo je barem više od 450.000 glasova za drugi krug pa i 2005. godine kad je Jadranka Kosor za drugi krug dobila 452.218 glasova. Je li Grabar Kitarović danas na razini, ispod ili iznad Jadranke Kosor iz 2000. godine, odgovorit će birači.

VIDEO Davor Ivanković o Škorinom skupu: U tijeku je neprijateljsko preuzimanje glasača HDZ-a

Predsjednica je na svojim prvim izborima osvojila 665.379 glasova, ali u konkurenciji još samo troje kandidata. Više glasova od nje osvajali su prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman (1,5 i 1,3 milijuna glasova), Stjepan Mesić (oba puta gotovo 1,1 milijun), Dražen Budiša (738.506) i prof. dr. sc. Ivo Josipović (687.678 glasova 2014.).

Za predsjednicu je ključno pitanje je li joj aktualni mandat donio nove glasove, odnosno koliko je birača izgubila. Na kandidacijskim potpisima izgubila ih je gotovo trećinu, jer je prikupila 100.000 potpisa manje, pa ako se to prenese na osvojeni broj glasova u prvom krugu 2014., to bi značilo da bi sada mogla osvojiti 463.000 glasova. Što je na razini broja glasova koje joj daju ankete uz izlaznost od oko 1,7 milijuna birača. To ne jamči prolaz u slučaju ravnomjerne podjele glasova između troje kandidata, ali može biti dovoljno za drugi krug.

Zoran Milanović i Kolinda Grabar-Kitarović IVA PULJIĆ-ŠEGO Izbori za Pantovčak važni za HDZ i SDP, ostali love 'slavu'

To znači da bi Miroslav Škoro i Zoran Milanović morali osvojiti približno jednako, ukupno gotovo milijun glasova, pa bi uz izlaznost kao na prošlim izborima, ostalim kandidatima preostalo najviše oko 250.000 glasova, ili više samo ako se na biralištu pojave novi birači. Kolike su šanse za takav izborni rasplet? Vrlo male. Te preostale glasove može osvojiti i sam Mislav Kolakušić.

Od 2000. godine stalno opada interes za predsjedničke izbore od 2,6 do 1,7 milijuna glasača. Ipak, daljni pad, i zbog puno veće konkurencije, a i zbog tijesnih anketnih rezultata ne treba očekivati, ali ni da će na birališta izaći više birača nego 2009. (1,9 milijuna) kad je u ponudi bio kandidat više, ali i puno više političkih kapitalaca.

VIDEO Ankica Mamić o predsjedničkim izborima

U strahu da bi nijanse mogle odlučivati, HDZ radi na unutarstranačkoj disciplini. Veći broj kandidata i manja izlaznost idu u prilog velikih stranačkih organizacija u čemu HDZ nema premca, osobito u slučaju ravnomjerne apstinencije birača. Čak i ako HDZ ima famozni problem protestnih birača nezadovljnih kako Andrej Plenković vodi stranku, pitanje je može li se staviti znak jednakosti između onih koji bi rušili Plenkovića, i onih koji bi radi postizanja tog cilja učinili sve za loš izborni rezultat HDZ-ove kandidatkinje, i to ne biračkom apstinencijom već i davanjem glasa njezinom izravnom konkurentu.

Kolinda Grabar-Kitarović, Zoran Milanović, Miroslav Škoro, Mislav Kolakušić, Ivan Pernar, Dario Juričan PREDANI POTPISI ANKETA Za koga biste glasovali na predsjedničkim izborima?

Za neke od predsjedničkih kandidata pitanje je hoće li dobiti i onaj broj glasova koji im je trebao za kandidaturu, odnosno za dio njih je domet i nekoliko desetaka tisuća glasova. Neka zvučna imena na ranijim izborima nisu dobila ni 1 % glasova. Ivan Vilibor Sinčić osvojio je 2014. godine 293.000 glasova, ali kada je Živi zid bio na vrhuncu i u utakmici sa samo četiri kandidata. Ivan Pernar taj rezultat ne može ni približno ponoviti. Anto Đapić je 2000. godine osvojio 48721 glas u konkurenciji devet kandidata, s tim da 19 godina kasnije njegovo ime više nije što je bilo.

Sudeći po glasovima koje je Ivo Josipović dobio, maksimalan doseg Zorana Milanovića je 650.000 glasova, s tim da on ima svoj premijerski mandat, veliku poslovnu tajnu pa i svoj “karakter” kao terete. Ipak, loši anketni rezultati protukandidata na ljevici, mogu preusmjeriti birače prema njemu, a osobito jer mu po anketama Miroslav Škoro opasno ugrožava ulazak u drugi krug, što bi bila katastrofa za ljevicu. Taj strah birača, Zoranu Milanoviću može donijeti i prvu poziciju. 

Leon Lučić vrijeđao i pljuvao prilikom privođenja
ISPITIVANJE ZA IZNUDU
Mrzovoljni Leon Lučić vrijeđao i pljuvao prilikom privođenja: 'Gdje ste, bando destruktivna!'
Plin
SMANJENJE CO2
Perspektive plina kao alternativnog goriva u prometu u Hrvatskoj
  • Lui:

    "reka san ne moze" -Vojko V

  • duda.dudica:

    Zoran Ljencina Milanovic je 2016 izgubio parlamentarne izbore i time se pokazao kao rodjeni gubitnik, a na ovim prijedsjednickim izborima ce to i potvrditi

  • Avatar Nonstop Poštovani
    Nonstop Poštovani:

    Da kageka-ica ne uđe u 2.krug, ja bi se od tuge i šoka bacio pod podmornicu!