Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 125
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Franjo Habulin

Možda je u Brezovici, uz Milanovića, bio i netko tko će se tek kandidirati za predsjednika

Franjo Habulin
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
1/16
30.06.2019.
u 11:31

NDH nije nastala plebiscitom hrvatskih građana, već voljom i dogovorom talijanskih fašista i njemačkih nacista, a ustaški režim bio je u službi okupatora

U današnjoj Hrvatskoj aktualna je vlast na državnoj razini pretvorila antifašizam u privlačno upakiran proizvod izložen u izlogu namijenjenom svijetu, a iz dana u dan suočeni smo sa sve agresivnijom propagandom povijesnih revizionista koji sve uvjeravaju da su pravi zločinci bili Titovi partizani, a da je federativna Jugoslavija bila tamnica hrvatskog naroda, poručio je prošlog vikenda u Brezovici na obilježavanju Dana antifašističke borbe Hrvatske predsjednik Saveza antifašističkih boraca RH Franjo Habulin.

Ta svečanost prošla je opet bez državnog vrha, s pokojim izaslanikom, a predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković organizatore je optužio da ga nisu ni zvali u Brezovicu unatoč sredstvima koje Sabor za njih osigurava. Habulin je tvrdio da je poziv upućen svima, a razočarenje odnosom predsjednika Sabora prema Savezu pojačao je, kako Habulin kaže, praktički ignorantski Jandrokovićev odnos prema obilježavanju 76. obljetnice bitke na Sutjesci na koje je, na iznenađenje mnogih, predsjednik Vlade poslao izaslanika, ministra branitelja Tomislava Ivića.

Jeste li zadovoljni odnosom države prema antifašizmu?

Odnos države prema antifašizmu dvojak je. S jedne strane priznaje tekovine antifašističke borbe i velik udio u toj borbi. S druge strane podilazi ekstremnoj desnici tolerirajući njihove ispade.

Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL (ilustracija)

Što onda očekujete od aktualne vlasti?

Aktualna vlast trebala bi sustavno širiti antifašističke ideje, vrijednosti i tekovine antifašističke borbe. Te ideje i vrijednosti temelj su hrvatske države, današnje Europe i konačno Ujedinjenih naroda. To se može postići odgojno-obrazovnim sustavom, svakodnevnim djelovanjem na političkom planu i poduzimanjem mjera protiv mržnje i neistina, zaštitom spomeničke baštine te obilježavanjem važnih događaja, ličnosti i vremena Narodnooslobodilačke borbe.

Mislite li da država pokazuje jednak odnos prema svim žrtvama iz Drugog svjetskog rata?

Stječe se dojam da aktualna vlast ipak poklanja pozornost žrtvama ustaškog režima Nezavisne Države Hrvatske u Jasenovcu, kao simbolu stradanja Srba, Roma, Židova i antifašista u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Činjenica je da je ove godine komemoraciji u Jasenovcu nazočila cijela hrvatska Vlada predvođena premijerom Andrejem Plenkovićem. Ipak, čini mi se da aktualna vlast još nije do kraja zauzela jasan stav u odnosu na komemoraciju u Bleiburgu i da se sve više distancira od ideologije koja se donedavno isticala na toj komemoraciji.

Vi ste tjedan dana prije službene komemoracije imali kontraprosvjed u Bleiburgu, znači li to da mislite da te žrtve ne treba komemorirati?

Cilj kontraskupa bio je da se istakne kako ideje, simboli i poruke s tog skupa nisu prihvatljive, jer veličaju zločine i zločince. Što se tiče samih žrtava, svatko ima pravo žaliti za svojim bližnjima, ali ih nema pravo koristiti u političke svrhe.

Kako je došlo do nesporazuma s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem, on tvrdi da ga niste zvali u Brezovicu, a vi tvrdite da jeste?

Bio sam uvjeren da je pozivnica za svečanost uručena predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću. Naknadnom provjerom utvrdili smo da pozivnica greškom nije uručena. Žao mi je zbog toga i predsjedniku Hrvatskog sabora upućujem ispriku.

Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL (ilustracija)

Ovih se dana često čuje da je antifašizam floskula – što kažete na to?

Da je antifašizam floskula mogu tvrditi samo ljudi izgubljeni u vremenu i prostoru. Antifašizam je civilizacijska tekovina protiv nacizma i fašizma. Antifašizam kao civilizacijsko opredjeljenje ne poznaje granice, rasu, vjeru, naciju, on je utemeljen na najširim demokratskim osnovama.

Ako je suditi po komentarima nekih političara, ali i dijela građana na društvenim mrežama i portalima, kod nas se antifašizam veže isključivo za komunizam. Može li se antifašizam odvojiti od komunizma u Hrvatskoj?

To je jedna nebuloza povijesnih revizionista. Izjednačavanje totalitarnih režima, fašizma i komunizma, pri čemu je komunizam jednak antifašizmu. Prije svega glupost je govoriti o komunizmu, jer on kao ideja ili kao društveno-ekonomska funkcija nije postojao nigdje u svijetu. Osim toga, mi smo do 1990. živjeli u samoupravnom socijalizmu, a ne u nekakvom komunizmu. Točno je da je komunistička partija Jugoslavije jedina politička snaga koja je pozvala narod na oružani ustanak 1941. godine, ali su glavninu Narodnooslobodilačke vojske i Partizanskih odreda činili borci koji nisu bili članovi SKJ.

Ustaše i partizani stalno su glavna tema u Hrvatskoj – kako smanjiti te podjele?

Povijesni revizionizam ide dalje. Nastoji se revitalizirati ustaški režim Nezavisne Države Hrvatske, relativizirati njihove zločine, a ustaše prikazati kao istinske borce za samostalnu Hrvatsku, kao ispunjenje vjekovne težnje hrvatskog naroda za samostalnom državom. To je potpuna laž, jer Nezavisna država Hrvatska nije nastala plebiscitom hrvatskih građana, već voljom i dogovorom talijanskih fašista i njemačkih nacista, a ustaški režim NDH bio je u službi okupatora i za njihove potrebe i politiku činio zločine u više od pedeset koncentracijskih logora na prostoru NDH od samog početka 1941. Partizani su se borili za oslobođenje od nacističkih okupatora i njihovih kvislinških sluga svih nacionalnih boja. Partizani su oslobodili zemlju, svrstali Jugoslaviju, a potom i Hrvatsku na stranu zemalja antifašističke koalicije i u toj borbi za oslobođenje iznjedrili najviše demokratske vrijednosti koje su aktualne i danas: slobodu, jednakost, ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalnu pravdu i ljudska prava. Dok ta povijesna istina ne prevlada, u Republici Hrvatskoj vladat će podjela u društvu. U tome odlučujuću ulogu imaju aktualne vlasti.

Govorili ste o otvorenoj fašizaciji Hrvatske, na što ste točno mislili?

Fašizacija Hrvatske postoji kao i u mnogim drugim europskim zemaljama. No to nije utješno. Isticanje fašističkih simbola, znakovlja i pozdrava u suprotnosti je s Ustavom Republike Hrvatske. Povijesni revizionizam maskiran narodnom željom da se napokon iznesu činjenice, zapljuskuje nas notornim lažima i poluistinama svakodnevno sa stranica novina, društvenih mreža i kroz programe javne televizije koja je početkom tjedna, upravo u razdoblju obilježavanja Antifašističke borbe, sve obilježila repriziranjem prve epizode serije o komunističkim zločinima u Hrvatskoj. To je ogledni primjer prikrivanja povijesti i serviranja nepobitnih laži. Reakcije vlasti na to nema.

Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL (ilustracija)

Surađujete s Miloradom Pupovcem, koji također često govori o fašizaciji Hrvatske, no istodobno podržava vlast koja to, kako i sami kažete, dopušta. Kako to komentirate?

Surađujemo s profesorom Miloradom Pupovcem, odnosno sa Srpskim narodnim vijećem, ali i sa Zajednicom židovskih općina i romskom udrugom “Kali Sara“. Ta suradnja odnosi se na zajedničke aktivnosti, ali i razgovore i suradnju s aktualnom vlašću u interesu da zajednički riješimo probleme koji su se gomilali gotovo trideset godina.

Bivši šef SDP-a i bivši premijer Zoran Milanović koji je nedavno objavio svoju kandidaturu za predsjednika države na neki je način počeo svoju kampanju u Brezovici. Kako gledate na to?

Mi na svečanosti obilježavanja važnih događaja i komemoracija pozivamo i ljude koji su obnašali i važne dužnosti u Republici Hrvatskoj u svojim mandatima. Zoran Milanović pozvan je kao bivši predsjednik Vlade RH, drago mi je što se odazvao i mislim da je dobro što je bio u Brezovici. Je li njegov dolazak i početak njegove kampanje, nisam siguran.

Možda je u Brezovici bio i netko tko će tek istaknuti svoju kandidaturu?

I dalje imate Titove slike i biste u uredu. Za mnoge je on zločinac, kako vi danas gledate na njega?

Mi na Tita gledamo kao i čitav svijet. Tito je čovjek koji je svojom pojavom obilježio drugu polovicu 20. stoljeća. On je vojskovođa, državnik, lider, političar, jedan od osnivača i vođa Pokreta nesvrstanih, pokreta koji je odigrao značajnu ulogu u smirivanju napetosti u vrijeme hladnog rata. Bez nesvrstanih zemalja nije bilo moguće donijeti nijednu odluku u vijeću Ujedinjenih naroda. Zbog toga su se mnogi svjetski državnici konzultirali s Josipom Brozom. Tito može biti zločinac jedino prema mišljenju njegovih neprijatelja, simpatizera talijanskog fašizma, njemačkog nacizma, kao i simpatizera ustaškog režima Nezavisne Države Hrvatske, četnika, belogardejaca, balista i ostalih davno poraženih u Drugom svjetskom ratu. Svi oni svojim lažima i obmanama ne mogu izopćiti Josipa Broza Tita iz hrvatske i svjetske povijesti.

Koliko Savez danas ima članova, pristupaju li vam mlađi ljudi – zanima li ih to?

Savez danas okuplja 23.000 članova. Organizirani smo kroz općinske i gradske udruge, županijske zajednice i Savez RH kao krovni dio naše udruge. Zalaganjem našeg članstva pristupaju nam i mladi ljudi, ali ne podjednako u svim regijama. Mlade zanimaju teme vezane uz antifašističku borbu, oslobođenje zemlje, formiranje narodne vlasti, ulogu i značaj Josipa Broza Tita…

To su teme iz novije povijesti koje se ne obrađuju u školama ili se ne obrađuju u dovoljnoj mjeri. 

Komentara 31

Avatar Mabolimekrac
Mabolimekrac
11:48 30.06.2019.

Ahahah!! Trebali bi vise vrednovati tekovine antifasizma?!? Pa 45 godina ste vladali i niste bastinili NITI JEDNU OD TIH TEKOVINA! Umjesto bratstva dobili smo srbizaciju, umjestvo pravde dobili nacionalizaciju i logore, umjesto prava dobili smo masovne grobnice, umjesto slobode dobilii tamnicu naroda. I SAD TI PRICAS O TEKOVINAMA ANTIFASIZMA???

KA
Kantarusa
11:46 30.06.2019.

Ovaj je tezak bolesnik psihopata

DI
dirižabl
11:52 30.06.2019.

Dajte mu boračku pemziju, nema veze što je rodjen deset godina iza rata

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije