Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium

Komunisti su otrovali kardinala Stepinca, za to postoje dokazi

“Nismo prsta stavili na njega”, rekao je Jakov Blažević dr. Batelji, a u njegovim kostima nađene su toksične supstancije kadmija, kroma, olova i arsena koje svjedoče o njegovoj mučeničkoj smrti. Usto, neki dokumenti tek čekaju trenutak kada će izaći na svjetlo dana
13. srpnja 2015. u 13:24 120 komentara 14553 prikaza
Stepinac
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Nakon što je uspješno vodio postulaturu kauze za beatifikaciju kardinala Alojzija Stepinca i nakon što ga je papa Ivan Pavao II. proglasio blaženim u Mariji Bistrici 1998., mons. dr. Juraj Batelja primio se prikupljanja dokumentacije za proglašenje kardinala Stepinca svetim. I taj je posao uspješno priveo kraju. Dr. Batelja najbolji je poznavatelj života, rada i svetačkog lika kardinala Stepinca. Među ostalim, i njegove mučeničke smrti, odnosno očitog ubojstva koje su počinili komunisti.

– Ako kemijski institut jednog sveučilišta nađe u kostima žrtve toksične supstancije kadmija, kroma, olova i arsena, slobodno se može zaključiti da je bilo manipulacije nad zatočenim kardinalom u Lepoglavi. Da je nadbiskupu bilo omogućeno redovito liječenje, redovit život, kakav je zaslužio kao zagrebački nadbiskup i kao nevin čovjek, i tijek njegove bolesti i njegov završetak sigurno bi bili drugačiji – kaže dr. Batelja dodajući kako se danas ne mogu mijenjati povijesne činjenice, ali “kad budu objavljeni svi dokumenti o tome, posebno oni vezani uz obdukciju mrtvog nadbiskupova tijela i ekshumaciju, vidjet će se da je progonitelj ne samo za života svoju žrtvu proganjao, nego i da ju je doista na nehuman način dokrajčio”.

– Vjerujem da će ljudi konačno vidjeti svu dramatičnost situacije, ali i bezočnost jednog sustava. Stepinčev krik za slobodom zapravo je čežnja jednog nevino osuđenog čovjeka koji se propinje prema vječnosti i želi izbjeći svim tim zakulisnim igrama kojima su se predstavnici političke partije, ideologije igrali sudbinom naroda. Htjeli su se poigrati sudbinom Crkve, ali su se ti pokušaji razbili na njegovoj jakoj vjeri i na njegovoj stalnosti i čvrstom stavu o božanstvu Isusa Krista i o Božjoj stalnosti koja mu je davala snagu da izdrži pred svim pogibeljima – kaže dr. Batelja objašnjavajući kako, prije svega, kardinal Stepinac “nije bio odgovarajuće liječen, jer to u uvjetima u kojima je živio u Krašiću nije bilo moguće”.

– Liječnici su bili pod stalnom kontrolom tajne policije, a bilo je čak i manipulacija bočicama lijekova. Ne želim optužiti za zloću ili opakost, ali istina je da je nadbiskup liječen od jedne bolesti, a bolovao je od druge. Ne bih ulazio u kompetenciju liječnika, ali činjenica je da je trpio nesnosne bolove, a Ministarstvo unutarnjih poslova nije mu dopustilo odgovarajuće liječenje i kontrolu u Zagrebu – tumači on.

Na upit na koji je način Stepinac trovan, mons. Batelja kaže kako “toksične supstancije koje su otkrivene on nije mogao uzeti ni hranom ni liječenjem, nego su se našle u njegovu organizmu kao posljedica, vjerujem, zloporabe moći vlasti, rekao bih čak i mržnje koja je išla preko groba”.

O zatočeničkim danima kardinala Stepinca mons. Batelja kaže da su “zatvorili nadbiskupa u kuću, nametnuli župniku Vranekoviću porez tako da ga ne može platiti pa su naredili pljenidbu svega što se nađe u kući, od hrane do pića”.

Uzeli im jedinu kravu

– Uzeli su im i jedinu kravu koja im je davala mlijeka, a u selu od ljudi nisu ništa smjeli primiti. A u kući je živjelo šest ljudi. Je li netko mislio na te ljude? Kako su mislili da će nadbiskup preživjeti? Jednog dana uoči Uskrsa, nakon jedne takve pljenidbe, nadbiskup se obraća župniku koji, gušeći se u boli i suzama, ni žlicu nije mogao primaknuti ustima: „Velečasni, znam da vam je teško, ujeli su vas da mene ponize, ali ja nisam u životu čuo da bi jedan katolički svećenik umro od gladi jer to vjernici ne bi dopustili pa nećemo ni mi”. I kaže velečasni Vraneković: „Ni sam ne znam kojom sam snagom primaknuo žlicu i premostio tu tešku situaciju kušnje” – priča dr. Batelja dodajući kako su “cijelu obitelj Stepinčevu upropastili jer su jedni druge morali špijunirati, prijavljivati što govore, rade, kamo idu, s kime se susreću”.

– Imate situaciju da on vlastitog brata ne može pozdraviti, da u krašićku crkvu policija zabranjuje pristup svećenicima i bogoslovima, a govori se o slobodi. Mislim da bi tu stvar trebalo dobro proučiti i vidjeti tko su naredbodavci takvih akcija i takvih zloporaba. Sve je u arhivu, imate cijele elaborate o tome kako progoniti ljude, imate skice kuća, stanova i sveg namještaja, točno se znalo tko će što raditi, kada i kako.

Do te mjere da su i u pisaći stroj stavili prislušni uređaj. Strašno! Ali on je svjestan da živi u slobodi Božjoj i zato je uspio nadvladati taj trenutak kušnje – kaže dr. Batelja prisjećajući se svojeg susreta sa Stepinčevim tužiteljem Jakovom Blaževićem, kojeg je upitao kako se osjećao u trenutku kada je Crkva Stepinca proglašavala mučenikom.

– On mi je odgovorio malo grubo, nije dostojno da kažem te dvije-tri riječi, ali ovo je bila poanta: „Kako ćete vi to učiniti, mi prsta na njega nismo stavili”. Što to znači „nismo prsta stavili”? Isti oni koji kažu da je u Lepoglavi živio kao u hotelu. Volio bih vidjeti taj hotel, samo mi je žao što se sada od tih soba pravi hotel umjesto da se vrati u ono stanje kad je dr. Anton Ivandija, koji je ušao u ćeliju nakon nadbiskupova odlaska iz Lepoglave, vidio tragove crvenila, da ne kažem krvi, i u kakvom je stanju ta soba bila. Nisu nadbiskupa tukli. Nadbiskup nikad nije rekao da je bio fizički maltretiran, ali druga maltretiranja, koja je on pomno opisao, doista pokazuju da je primio velike žrtve u Lepoglavi, a posebno kad su umorili svećenika Gabrića, mučenika kojemu su prije osude po 24 sata močili glavu u vodi jer nije htio pristati na suradnju s tajnim službama i Komunističkom partijom. Imamo desetke svećenika koji su došli iz zatvora i umrli za dva-tri tjedna, mjesec dana – kaže mons. Batelja.

Tada je gazda bio Staljin

O susretu kardinala Stepinca i Josipa Broza Tita kaže kako su “razgovarali o suživotu između države i Crkve”.

– Nadbiskup nije mogao prihvatiti Titovu želju da se stvori južnoslavenska zajednica naroda u kojoj se očekuje i potpora Crkve, zapravo da se Crkva distancira od Vatikana. Valjda je trebala biti poslušna ropkinja jednoga bezbožnog sistema. Međutim, danas se zaboravlja da je u to vrijeme drug Staljin gazda i da Tito ne vidi ništa drugo osim oca Staljina. A taj je pak htio da sve crkve na područjima kojih se dočepala Crvena armija potpadnu pod vlast moskovskog patrijarhata. Možda će sada biti jasnije zašto su nadbiskup Vyszynski u Varšavi, kardinal Beran u Pragu, Mindszenty u Budimpešti završili u zatvorima. Riječ je, dakle, o pokušaju vlasti da podjarmi Katoličku crkvu, a ta zloćudna geneza počela je ovdje.

Nadbiskup u tom trenutku kaže: „Meni je došla misao bi li se jedna takva crkva uopće više mogla Kristovom zvati” – kaže mons. Batelja, koji je s tužiteljem Blaževićem razgovarao pet puta po četiri sata.

– U mnogim stvarima on nikako nije mogao shvatiti Stepinčevu veličinu; je li to bilo zbog mržnje ili zaslijepljenosti, ne znam. Ali Stepinac, koji je izrazio lojalnost novoj vlasti, jasno je rekao Titu: „O tome pregovarati, o osnivanju nacionalne crkve odvojene od Rima, o tome nisam ja vlast. Neka zakonita vlast povede izravne razgovore sa Svetom Stolicom”.

Međutim, Tito to nije htio, a vidio je da je Stepinac jasnih načela, odrešit i neslomljiv te se odlučio na eliminaciju. Tada počinje otvoreni progon Crkve. Agrarna reforma pokušaj je da se Crkvu osiromaši, počela je laicizacija braka, ukidanje vjeronauka u školama, bacanje križeva iz javnih ustanova i s raskrižja, kipova Majke Božje, paljenje crkava, oduzeti su svi katolički domovi, a katoličke su tiskare i odgojni zavodi zaplijenjeni – objašnjava Batelja dodajući kako se Stepincu ne može predbacivati ni nacionalizam ni ustaštvo.

– Nadbiskup je jasno rekao: „Niti sam bio ustaša niti sam položio ustašku zakletvu”. Nadbiskup je imao toliko hrabrosti da je svim svojim porotnicima mogao gledati u oči. Bio je čist i zato je njegov poziv na čistu savjest krik za slobodom koja mu je nijekana. I taj krik traje do danas – kaže mons. Batelja podsjećajući na Stepinčevu spremnost “ako treba ići na križ, idemo, ako u zatvor, idemo, ako će nam sjeći glavu, stavljamo je na panj, ali izdati Crkvu Božju, to nikada”.

– Da imam, dao bih sto života da živi sveta Crkva Božja. I zato je Stepinčevo ime izazov svim ljudima dobre volje. Stepinac je baština čovječanstva jer je bio krik za pravdom i slobodom kad je ona bila ugnjetavana – kaže dr. Batelja, koji je prikupio golemu dokumentaciju o kardinalu Stepincu.

– Imam 130 volumena po 400 stranica, u dokumentaciji je 42.500 stranica, ima se što čitati i vidjeti. Svojedobno sam zaiskao dokumentaciju iz Lepoglave, u kojoj je bio i njegov liječnički bilten.

>> Ugledni srpski povjesničar: Stepinac nije ustaški vikar, nego antikomunist

DVD i knjižica tekstova po cijeni od 39,90 kuna

S približavanjem proglašenja svetim blaženog kardinala Alojzija Stepinca još uvijek ne jenjavaju brojna pitanja o njegovom liku i djelu.Dio odgovora nudi dokumentarni film “Stepinac – ubojstvo mučenika”, izdavača Večernjeg lista, u produkciji Večernjeg lista i Intermedia grupe.DVD je u prodaji od petka 17. srpnja, po cijeni od 39,90 kuna, a prati ga i bogata knjižica s tekstovima najvećih stručnjaka.

Zadar: Testiranje na Covid-19 u Općoj bolnici
PISMO OBIŠLO HRVATSKU
Prebolio COVID-19 pa otkrio što morate imati doma: 'Korona boli kao sam vrag'
NOVA REVOLUCIJA POLJOPRIVREDE
Star Trek na hrvatskoj njivi: Dronovi snimaju štetnike, AI zbraja kukuruz, traktor sam vozi...