Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 141
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
STRAHOVITE POSLJEDICE

Pravna analiza: Mogu li počinitelji kriminalne gradnje na Banovini proći nekažnjeno?

Petrinja: Peti dan nakon razornog potresa saniraju se posljedice
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
1/20
07.01.2021.
u 16:45

Spasonosno rješenje mogla bi biti odredba KZ-a “ako posljedica koja je obilježje kaznenog djela nastupi kasnije, zastara počinje teći od tog trenutka”, dakle od potresa

Potres je otkrio nedvojbeno bezakonje na dijelu kuća izgrađenih u poslijeratnoj obnovi nakon 1995. na Banovini. Ne samo radi kažnjavanja građevinskog kriminala već i kvalitete i poštenja predstojeće izgradnje na Banovini nužno je što prije utvrditi postoji li i čija kaznena odgovornost.

Na kući Tomislava Stanića u Strašniku, koju mu je država izgradila, potres je izbio cigle na uglu pri temelju otkrivši da nema armiranobetonskih stupova.

Neki vlasnici svjedoče da su i temelji rađeni bez armature, a snimke otkrivaju i da se kriminalno štedjelo na cementu. Naravno, stručnjaci građevinske struke prvo će trebati u svakom pojedinom slučaju utvrditi postoji li nedvojbena uzročno-posljedična veza između utvrđenih propusta i razaranja u potresu, kao i postoji li pri tomu sistem, odnosno organizirani kriminal u odnosu na iste izvođače, nadzornike, pa i projektante.

VIDEO Novi jako potres zatresao Petrinju i okolicu

Valja pri tomu razlikovati popravke na postojećim objektima od kuća koje je država gradila od temelja. Tek kad se stručno dokumentiraju te okolnosti (zato je važno prije intervencija na oštećenom ili razrušenom objektu to prijaviti policiji) bitka se prebacuje na pravno bojno polje.

Riječ je o vrlo složenom procesu s građevinsko-seizmološkim vještačenjima, koliko god se u političko-medijskim komentarima činilo da je sve lako utvrditi čak i ako je uistinu dostupna sva dokumentacija o obnovljenim kućama. Tako je predsjednik Reformista i varaždinski župan Radimir Čačić na N1 lakonski ustvrdio “tu se nema raditi što dulje od dva sata (...), u dva sata ćete točno vidjeti tko je tu tko i tko je za što odgovoran”, pa je dodao: “Radi se o ratnom profiterstvu, tu nema zastare.”

‘Opasno izvođenje radova’

Laički gledano, mnogi ćemo se složiti s Čačićem. Ali, pravno se ratnim profiterstvom mogu kvalificirati kaznena djela počinjena do 15. siječnja 1998. kad je završen proces mirne reintegracije. Taj je datum do kojeg se može primijeniti Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva u svojoj odluci naveo Ustavni sud. Dakle, sav kriminal u gradnji počinjen nakon toga ne može se tretirati kao ratno profiterstvo.

Pri tomu nije bitno kad je kuća završena, već kad je počinjen sporni građevinski propust. Na temelju odluke Ustavnog suda u slučaju Ive Sanadera, ako je po propisima koji su vrijedili za obnove, otprilike do 1999. godine, nastupila zastara kaznenog progona, na te se slučajeve ne može primijeniti ustavna odredba i zakon o nezastarijevanju ratnog profiterstva. Kako DORH nakon slučaja Sanader loše prolazi s ratnim profiterstvom, DORH će na tu kvalifikaciju ići isključivo ako im je to jedina preostala mogućnost za progon počinitelja.

04.01.2021., Petrinja - U centru grada ljudi skupljaju svoje stvari koje mogu spasiti. Photo: Marko Lukunic/PIXSELL
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Zato je vjerojatnija odgovornost za “opasno izvođenje građevinskih radova” za što je od 1. siječnja 1998. bila predviđena novčana ili kazna zatvora do tri godine za onoga “tko pri projektiranju, provođenju stručnog nadzora nad građenjem ili građenjem ili izvođenjem pojedinih radova ili pri uklanjanju građevine, postupajući protivno propisima ili opće priznatim pravilima struke, izazove opasnost za život ljudi ili imovinu većeg opsega”.

Ako je pri tomu netko teže ozlijeđen ili je nastala šteta velikih razmjera, kazna je od jedne do 10 godina, a ako je netko smrtno stradao, od 3 do 12 godina. Prema tada važećem Kaznenom zakonu 15 godina nakon počinjenja kaznenog djela ne bi se mogao pokrenuti postupak čak niti za smrtonosnu posljedicu, dok je za kaznena djela do 10 godina zatvora nakon 20 godina nastupila i apsolutna zastara.

Tko je samo doveo u opasnost živote ljudi ili imovinu većeg opsega, relativna zastara progona je nastupila već nakon pet godina, a apsolutna nakon 10 godina. A obnova je trajala do 1999. što znači da više nitko ne bi mogao kazneno odgovarati.

Zastara tek počinje teći

Jedino bi u slučajevima u kojima je netko ozlijeđen ili je nastala šteta “velikih razmjera” spasonosno rješenje mogla biti izmjena KZ-a 2011. kad je odredba o tijeku zastare dopunjena: “Ako posljedica koja je obilježje kaznenog djela nastupi kasnije, zastara počinje teći od tog trenutka.” Dakle, ako je potresom urušena kuća zato što nisu poštovani propisi pri projektiranju, provođenju stručnog nadzora nad građenjem, građenju ili izvođenjem pojedinih radova, onda zastara počinje teći od 29. prosinca 2020. kada je zbog kriminalne gradnje potres razorio kuću.

Ključne riječi

Komentara 49

RO
romobil
17:04 07.01.2021.

Kad korumpiraš sudstvo i suce društvo tada počiva na nepravdi umjesto pravu i pravdi...raj za kriminalni obrt.

XI
xibau
16:52 07.01.2021.

dajte najte, pa nismo tako naivni, moš mislit kako će odgovarati hdz kriminalci, kao i lažni branitelji oni koji se nakrali u privatizaciji, ratni profiteri i sve ostalo, 2021. godine se hdz sjetio istraživati ratno profiterstvo i to još sami sebe, hdz opljačkao, hdz istražuje....najgore od svega ako je netko do sad govorio o toj pljački govorili su da mrzi hrvatsku, a ovi koji se nakrali su gospoda....

HE
Hejterkojimrzisve
17:05 07.01.2021.

A gdje su bili kad su radovi bili u toku ili kad su bili zavrseni? Gdje je onda bila kontrola. Ako ikoga treba kaznjavati onda je to ta 'kontrola' koja nije obavila posao za koji su bili placeni.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije