Tko zna koliko manje važnih detalja o kardinalu Stepincu još nije poznato ako do sada nije bilo poznato ni koje je rimske crkve trebao biti naslovnikom. Nigdje od biografija i knjiga vezanih za njegov život, pa ni u kauzi za njegovu beatifikaciju i eventualnu kanonizaciju nije napisano koju je rimsku crkvu trebao preuzeti da je došao 12. siječnja 1953. u Rim primiti kardinalska obilježja. Kada je hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Neven Pelicarić počeo istraživati koju je rimsku crkvu papa Pio XII. namijenio Stepincu, dobivao je različite odgovore, od onih da je nepoznata jer nije došao u Rim pa do toga da je zapravo bio proglašen “in pectore”.
To znači da je neki kardinal u prsima ili bolje kazati u srcu pape, ali njegovo ime ne može izreći kako mu ne bi stvorio poteškoće u državi u kojoj nije bio dobro viđen. Takvih slučajeva bilo je više tijekom povijesti, ali to se nije moglo odnositi na Stepinca pošto je Pio XII. obznanio 29. studenoga 1952. imena novih 24 kardinala, a među njima je bio i zagrebački nadbiskup. Zanimljivo je da ni u vatikanskom godišnjaku pokraj imena kardinala Stepinca nije napisano ime crkve koju je trebao preuzeti, odnosno na mjestu titularne crkve bile su samo tri točkice.
Zašto kardinali postaju i naslovnici rimskih crkava? Kardinali biraju novog papu i pripadnici su rimskog klera, a da bi bili u rimskom kleru postaju i naslovnici neke od rimskih crkvi. Zašto je Pio XII. za Stepinca odredio crkvu San Paolo alla Regola? Pravi razlog se ne zna, ali može se s dosta velikom vjerojatnošću kazati da je to učinio kako bi spojio sudbinu svetog Pavla i kardinala Stepinca. Naime, na prostoru na kojem je kasnije izgrađena crkva bilo je mjesto gdje je početkom prvog stoljeća bio zatvoren, pa u kućnom pritvoru sv. Pavao.
Kada je Pio XII. proglašavao Stepinca kardinalom, zagrebački je nadbiskup bio u kućnom pritvoru. Pelicarićevom upornošću, ali i zbog činjenice da je papa Franjo otvorio arhive iz razdoblja pape Pija XII., otkrili smo koje je crkve Stepinac trebao biti titular. Činjenica da se to sada otkrilo, a da su i prethodno mnogi hrvatski znanstvenici kopali po vatikanskom arhivu i nisu vjerojatno ni tražili taj detalj, pokazuje i koliko se stvari ne zna o Stepincu.
>> Pogledajte i ovaj video: Župnik slavi misu u kapelici, a vjernici je prate u grijanim autobusima ispred nje
O blazenom Alojziju koji je za Hrvate katolike vec odavno svetac, zna se o njegovom zivotu u Hrvatskoj sve. Problem o neznanju detalja koji se ticu Vatikana lezi u tome, da su se dosada Vatikanski arhivi uglavnom istrazivali od raznihih povjesnicara, povjesnicara Yugokomunista i u stvari falsifikatora novije povijesti Hrvatske poput Jakovine, Klasica i Markovine. Ovima nije nikad bilo stalo, da se povijest o blazenom Alojziju istinito pise. U protivnom sva ta tri "bisera" medju povjesnicarima Hrvatske rade sve, da se blazeni Alojzije ne proglasi svetim. Medju hrvatskim ljevicarima u koje spada i 97" novinara u Hrvatskoj ima procentualno vise pritivnika proglasenju blazenog Alojzija svetim, nego medju Srbima. I to je stvarnost radi koje su puno detalja iz vatkanskog arhiva nepoznati.