Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 188
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
20.03.2020. u 21:57

Hrvatska se iznimno uspješno bori protiv koronavirusa. Čini se da je još jednom na djelu mnogo puta dokazana organizacijska sposobnost Hrvata, po kojoj smo vjerojatno među prvima u svijetu

Premda bi moglo biti prigovora zbog prestrogih mjera, ne može se prešutjeti činjenica da se dosad Hrvatska, zahvaljujući političkim i zdravstvenim vlastima i stručnjacima, iznimno uspješno bori protiv epidemije koronavirusa. Čini se da je još jednom na djelu mnogo puta dokazana organizacijska sposobnost Hrvata, po kojoj smo vjerojatno među prvima u svijetu.

Priznaju to gotovo svi, i lijeva i desna oporba, i mediji, i običan svijet. Posljednjih desetljeća ima obilje primjera koji pokazuju koliko smo sposobni organizirati i život u izvanrednim okolnostima, i velike međunarodne sportske priredbe, skupove, manifestacije... Po tome smo se isticali i u bivšoj državi, u kojoj su, na primjer, u Splitu organizirane 8. Mediteranske igre, u Zagrebu je 1987. godine bila Univerzijada, zatim nekoliko godina poslije, 1990., opet u Splitu Europsko atletsko prvenstvo... U komunističkoj Jugoslaviji velike međunarodne sportske priredbe zaobilazile su Hrvatsku, ali kad bi je ipak dopalo neko veliko natjecanje, organizacija je bila savršena. No ne bez sjene koja bi se nadvila iz Beograda.

VIDEO Navijači Dinama pomažu u iseljavanju Kliničkog centra Dubrava

Mnogo godina poslije Univerzijade kolegica Romana Eibl pisala je kako je u političkoj zabiti, u depresivnom Zagrebu, ta "ipak drugorazredna priredba, iskorištena za urbanistički bum", te kako je Mihailo Švabić, gorljivi mitingaš i Miloševićev jurišnik, potkraj osamdesetih u jugoslavenskoj Skupštini grmio da je novac uzet za Univerzijadu iz saveznog proračuna "pljačka stoljeća". Dakle, i drugorazredna Univerzijada smetala je Beogradu, koji "raste u visinu i širinu, obilato se koristeći organizacijom brojnih prvenstava svijeta u najrazličitijim sportovima, pa novcem iz zajedničke blagajne jugoslavenskih republika i pokrajina podiže ne samo sportske objekte nego rješava i prometnice, stambene blokove..." Iz ovoga se primjera vidi koliko je bila gušena organizacijska sposobnost Hrvata, što dakako, nije bio slučaj samo u sportu nego u svekolikom življenju u bivšoj državi.

A kakvi su organizatori, Hrvati će pokazati kad je ta država na njihovu domovinu izvršila agresiju. Današnja uspješna organizacija suzbijanja koronavirusa u nacionalnom je srodstvu sa sjajnom organizacijom prihvata pola milijuna izbjeglica u vrijeme rata, ali i sudbonosne obrane od Miloševića, Švabića i drugih barbara, obrane koju smo počeli s lovačkim puškama a pobjednički završili s modernom vojskom koja je zadovoljavala najviše standarde.

VIDEO Djelatnici splitske Hitne službe zapjevali i oduševili svijet

U ratu, u sportu, u izvanrednim mirnodopskim okolnostima kao što je epidemija koronavirusa hrvatske elite i narod rese prirodni dar za organizaciju i zrelost u samopomoći na kojoj nam mogu pozavidjeti i mnogo moćniji i poznatiji svjetski narodi. Ta skrb za bližnjega i za zajednicu zacijelo ima izvor u vjeri, u kršćanstvu i nacionalnim tradicijama i vrijednostima koje su iz njega proizišle. U hrvatskim se selima, koliko god su bila siromašna, i koliko god su se razlikovala na jugu i sjeveru, istoku i zapadu shvaćalo kao moralna dužnost pomoći ljudima koji su se iznenada našli u nevoljama.

Taj osjećaj da nismo sami, bespomoćni, da u nepogodama možemo računati na pomoć ili je sami dati, nije danas kao što je bio jučer, ali nije ni iščeznuo niti se pretvorio u strah ili skrb samo za sebe. U okrilju toga osjećaja za druge, za zajednicu, stvara se i inteligencija, organizacijska vještina prijeko potrebna u krizama kao što je sadašnja. I do izražaja dolaze neke u normalnim stanjima skrivene osobine ljudi.

Ministra zdravstva Beroša nitko ne doživljava kao političara, pa ni samoga Andreja Plenkovića, koji napokon može govoriti i humanim jezikom umjesto jezikom samohvale koji njeguje bez osobita razloga. Ljutitost s kojom je Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb, govorio o liječnicima te bolnice koji su se vratili iz Austrije a to nikome nisu prijavili bila je dojmljiva kao da je netko ugrozio njegovu vlastitu obitelj.

Hrvatska dok ovo pišem ima 99 zaraženih osoba. Španjolska je, što ističe i premijer, prije 17 dana imala 84 zaražena a danas ih ima 12 tisuća! Različiti su razlozi zbog kojih je tome tako, ali po onome što vidimo i slušamo povoljno stanje u Hrvatskoj plod je izvanrednog rada i brige u izvanrednim okolnostima. Neka nam Bog i dalje bude na pomoći!

VIDEO Detalji novouvedenih mjera: Nema više druženja, od sada najviše petero ljudi smije biti zajedno na jednom mjestu!

Komentara 6

DU
Deleted user
03:11 21.03.2020.

Prerano je izvoditi bilo kakve zaključke tog tipa odnosno na kraju rata se mrtvi broje, a takva generalska uzrečica se može primijeniti i u ovom slučaju. Iako se slažem da što dobro počne završi loše, a ono što loše započne - završi još i gore. Ogroman dio uspješne kampanje suzbijanja (za sada!) dugujemo našim umnim lap top analitičarima Đikiću i Rudanu koji s odmakom par vrem. zona i na svakodnevnoj bazi se produciraju 7/24, onako von oben, sa strasti šahovskih analitičara kojima smrtnost "pijuna" od 10-20 % nije ništa osobito. Ne zna se točno razdoblje inkubacije, ne zna se da li su i oni koji su preboljeli epizodu i dalje zarazni, ukratko - vodeći centri u svijetu poput am. CDC tapkaju u mraku neznanja i prikupljaju podatke u hodu, ali mi imamo naše lučonoše znanja koji prosipaju pamet i sve znaju.

ŹI
ŹIVAC
07:43 21.03.2020.

Afirmativni komentari gospodinu Ivkošiću bolje idu od onih drugih! U svakom slučaju se slažem s njegovi opservacijama! Ovom narodu treba vratiti samosvijest i samobitnost, koju pokazuje u kriznim vremenima, a onda, kada kriza mine, kada, kao ništa ne trebamo, k’o da je vrag uša’ u nas! 😀

Avatar Observer
Observer
23:44 20.03.2020.

Konacno i od Ivkosica jedan pozitivan i ohrabrujuci clanak. Sloga , hrabrost i zajednistvo , su nam potrebni i u vremenima kad nema krize.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije