Uintervjuu za Večernji list zastupnik HDZ-a i predsjednik Odbora za vanjsku politiku te odnedavno i predsjednik Pododbora za NATO partnerstva Parlamentarne skupštine NATO-a Miro Kovač demantira tvrdnje ministrice vanjskih i europskih poslova Marije Pejčinović Burić da je s predsjednicom RH sudjelovao u izradi globalnog kompakta. Između ostalog, govori i o stanju u HDZ-u, aferama SMS i Hotmail, kao i izboru Željka Komšića za predstavnika Hrvata u Predsjedništvu BiH.
U intervjuu za Večernji list ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić prošli je tjedan kazala da ste vi i predsjednica još 2016. počeli raditi na globalnom kompaktu kada su u New Yorku 193 države članice UN-a, među kojima i Republika Hrvatska, donijele Newyoršku deklaraciju kojom su pozvane sve države članice Ujedinjenih naroda da pristupe izradi Globalnog kompakta o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama.
Jeste li uistinu sudjelovali u izradi tog kompakta?
Nisam, a nisam ni mogao. Naime, izrada tog “globalnog kompakta” odnosno svjetskog dogovora o međunarodnom seljenju, tako ga zovem jer o tome je i riječ, započela je na proljeće 2017. i trajala do srpnja ove godine. A ministar sam bio do 19. listopada 2016. U tom svojstvu sam s predsjednicom Republike sudjelovao na Općoj skupštini UN-a u rujnu 2016. Tada su sve države članice te organizacije, njih 193, među kojima i Hrvatska, usvojile Newyoršku deklaraciju o izbjeglicama i migrantima. Time su se obvezale sudjelovati u izradi dvaju “globalnih kompakta”, jednom posvećenom izbjeglicama i drugom o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama. Na izradi ovoga “globalnog kompakta” o migracijama radilo se, dakle, nakon moga “ministrovanja”. Bili su to uglavnom eksperti, ne političari iz država članica UN-a. Tako i u slučaju Hrvatske. Političari u svijetu su se kasno “probudili”. Budući da sam saborski zastupnik i predsjednik Odbora za vanjsku politiku, a parlamentarna smo demokracija, raspravit ćemo sam dokument ovih dana u Hrvatskom saboru.
Iva Boban Valečić - videokomentar Marakeška deklaracija
Kakav je vaš stav u vezi s Marakeškim dokumentom?
Namjeru smatram plemenitom, riječ je o pokušaju svjetskog pothvata boljeg upravljanja legalnim migracijama. Međutim, činjenica je da su u međuvremenu neke države odlučile zasad ne pristupiti tom dogovoru, među inima SAD, Australija, Izrael, Austrija, Češka, Mađarska, Bugarska, Izrael, pa i Švicarska koja je s Meksikom u ime svih država članica UN-a predvodila proces izrade dogovora. Zanimljivo je da savezno vijeće odnosno vlada i dalje smatra “globalni kompakt” dobrim za Švicarsku, ali uvažava da trenutačno postoje otpori u parlamentu. Čuli smo prije toga i mišljenje predsjednika vlade Austrije Sebastiana Kurza, koji je bio moj kolega ministar u vrijeme usvajanja spomenute Newyorške deklaracije. On je kasnije, za razliku od mene, posredno sudjelovao u izradi tog “globalnog kompakta” da bi na kraju objavio da Austrija iz njega izlazi. Kao što znamo, Austrija do kraja godine predsjeda Europskom unijom.
Uglavnom, kritičari kažu da se u “globalnom kompaktu”, koji nije pravno obvezujući i poštuje suverenitet država, ne razlikuju jasno legalne i ilegalne migracije, da je riječ o tzv. mekanom zakonodavstvu koje stvara moralne i političke obveze, da je tendenciozno “promigrantski” sročen i time potiče migracije. Uvjeren sam da u Hrvatskoj trebamo razgovarati o tome bez strahova kako bi se spriječilo širenje dezinformacija. I naravno da se kao država politički obvezujete kada pristupate takvom dogovoru. To treba reći. Najbolje bi bilo da se u Hrvatskom saboru jasno odredimo prema dokumentu i kažemo što je u njemu pozitivno i prihvatljivo. I ima li eventualno nečega što nije prihvatljivo. Navest ću jedan naizgled benigan primjer. U tekstu se tvrdi da su migracije “izvor napretka, inovacije i održivog razvoja u našem globaliziranom svijetu”. Smatram da to može, ali i ne mora biti točno. Naime, migracije mogu biti izvor i destabilizacije. U svakom slučaju, u Hrvatskoj moramo o tome otvoreno raspravljati. Ne trebamo se ničega bojati.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je da ne želi sudjelovati na skupu u Marrakechu, dok je premijer donio odluku o sudjelovanju i poslat će ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića da predstavlja Hrvatsku. Treba li Hrvatska sudjelovati na tom skupu?
Hrvatska vlada odlučila je sudjelovati, predsjednica Republike rekla je da neće ići u Marrakech na usvajanje tog “globalnog kompakta”. O dokumentu, koji smo primili na znanje, raspravljat ćemo ovih dana na Odboru za vanjsku politiku prije skupa u Marrakechu. I to unatoč tome što Hrvatski sabor ne potvrđuje “globalni kompakt”. Nije, naime, riječ o međunarodnom ugovoru, u nadležnosti je Vlade.
Koji je vaš stav o migrantima općenito?
Postoje legalne i ilegalne migracije. Protiv ilegalnih migracija Hrvatska se vrlo uspješno bori štiteći svoje granice, a time i vanjske granice EU. Efikasna zaštita hrvatskih granica najbolji je pokazatelj da smo pripravni pristupiti schengenskom prostoru. Hrvatska policija u teškim uvjetima odrađuje odličan posao, posebno na granici s BiH, kojoj moramo pomoći da ne postane “sabirni centar” za migrante na jugoistoku Europe. Što se pak tiče legalnih migracija, poželjni su oni migranti koji mogu biti integrirani na naše tržište rada, koji žele pridonijeti razvoju Hrvatske. Na kraju krajeva, imamo mi jako puno svojih migranata u svijetu. To su hrvatski iseljenici koje bismo trebali znati animirati na povratak.
Je li trebalo doći do svađe i tenzija na relaciji Pantovčak – Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zbog odlaska u Marrakech?
Općenito smatram da od verbalnih duela nitko nema koristi. Ali nije to ništa neuobičajeno. U Hrvatskoj imamo Ustav prema kojem vanjsku politiku oblikuju i provode predsjednica Republike i Vlada. Naravno, ponekad zna doći do različitih stavova. Zanimljivo je da se nešto slično nedavno dogodilo i u Austriji. Nakon što je savezni kancelar Sebastian Kurz donio odluku o izlasku iz “globalnog kompakta”, savezni predsjednik Alexander Van der Bellen bio je vrlo kritičan prema tome na svome Facebook profilu.
Je li predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović bila pod pritiskom desnice i zbog toga odustala od puta u Marrakech?
Ne znam koji je motiv predsjednice Republike i ne želim špekulirati o tome. Rekla je da neće ići u Marrakech, Vlada je nakon toga odlučila poslati svog člana. Time je ta stvar na relaciji Pantovčak – Banski dvori razriješena.
Bili ste u timu koji je radio predizbornu kampanju predsjednice Grabar-Kitarović u vrijeme dok je Tomislav Karamarko bio predsjednik HDZ-a. Smatrate li da bi HDZ trebao podržati predsjednicu ako se odluči za još jedan mandat na Pantovčaku?
Da, bio sam čelnik predsjedničina izbornog stožera, tako je stranka onda bila odlučila. Pobijedili smo jer nismo ni podcijenili ni precijenili tadašnjeg predsjednika Ivu Josipovića. Odluči li se Kolinda Grabar-Kitarović ponovno kandidirati, ne vidim druge mogućnosti nego da bude kandidatkinja HDZ-a.
Kako ocjenjujete rad Vlade?
Svjetske i europske okolnosti idu nam u prilog. Imamo rast od gotovo 3 posto, to odgovara trenutačnoj stopi rasta na svjetskoj razini. Turistička sezona je prošla vrlo dobro, spašena su radna mjesta u Agrokoru. Pred Hrvatskom je puno posla. Imamo imperativ “zahvata” u političkom sustavu, u državnoj upravi, u pravosuđu, u gospodarstvu, u obrazovanju, u zdravstvu. Promjene u ovim segmentima potrebne su kako bismo Hrvatsku pretvorili u dugoročno napredno i uspješno društvo. Kada pogledamo što postižu partneri u srednjoj i istočnoj Europi, ne možemo biti zadovoljni svojim razvojem. Hrvatska može i mora bolje.
Kakva je situacija danas u HDZ-u? Vi i gospodin Stier smijenjeni ste zbog protivljenja Istanbulskoj konvenciji. Smatrate li da je to bilo demokratski?
Na saboru stranke rekao sam nešto što se podrazumijeva, a to je da u parlamentarnim demokracijama ključne političke procese predvode ljudi s demokratskim legitimitetom, dakle oni koje je narod izabrao. Tko može dovesti u pitanje takvu zapravo banalnu konstataciju? “Platio” sam zbog svoga govora razrješenjem s dužnosti međunarodnog tajnika i člana Predsjedništva stranke. Ali svatko ima savjest, imam i ja svoju. Zato sam to i primio sportski. Predsjednik stranke ima pravo predlagati s kime želi privilegirano surađivati. Naravno da će za svoje postupke polagati račune članstvu na sljedećim unutarstranačkim izborima. Sebe vidim kao lojalnog i konstruktivnog člana stranke koji želi snažan, demokratski i uspješan HDZ, a to znači i snažnu, demokratsku i uspješnu Hrvatsku.
Je li vam sada žao što ste glasali protiv Istanbulske konvencije s obzirom na to da je ona usvojena i ništa se nije drastično promijenilo?
Zalažem se za borbu protiv nasilja nad ženama, ali odbacujem rodnu ideologiju kao hokus-pokus i to na temelju spoznaja evolucijske biologije. Vrlo je važno da smo se u HDZ-u za to izborili da naši zastupnici kojima Konvencija svjetonazorski nije bila prihvatljiva smiju glasati protiv, a da za to ne snose ikakve posljedice. Bio je to doprinos jačanju unutarstranačke demokracije. Još uvijek se u našem društvu, jer mlada smo demokracija, a slično je i drugdje u srednjoj i istočnoj Europi, osjeća refleks komunističkog sustava koji smo u svome Ustavu odbacili. Kada se čuje nešto kritično unutar jedne stranke, onda je “javnost” ta koja “čeka” sankcije. Trebat će naravno vremena da se to promijeni.
Kakvi su vaši odnosi s premijerom Plenkovićem?
Korektni. Kao član HDZ-a poštujem legalno izabranog predsjednika stranke.
Kako gledate na afere Hotmail i SMS? Jesu li naštetile HDZ-u? Mnogo se špekulira da je to zapravo sukob unutar HDZ-a...
Pustimo špekulacije. Sada je na potezu Državno odvjetništvo. Čekamo rezultate istrage. Mi smo država utemeljena na načelu vladavine prava, što implicira postojanje pretpostavke nevinosti.
Video - Okršaj u Saboru: Krešo Beljak i Andrej Plenković
Što se događalo u Samoboru? Navodno se nekome u centrali nije dopalo što prognani Stier saziva stranačko okupljanje u vrijeme Martinja.
Pa to su očito nečije igrice u medijima i s medijima. Ne znam bih li plakao ili se smijao. Pomisao, barem iz moga kuta gledišta, da je tamo bilo ičijih sljedbenika, tragikomična je.
Koliko je istina da je desna struja HDZ-a stajala iza prosvjeda u Vukovaru? Postoje li tendencije desne struje u HDZ-u za rušenjem premijera Plenkovića?
Ne vjerujem u teorije o nekakvim zavjerama. I tko su ti koji definiraju što je to desnica u HDZ-u? Razne se dezinformacije i etikete plasiraju u javni prostor u cilju diskreditacije pojedinih ljudi. I sebe u to ubrajam. Čega sam se već načitao o sebi... Skup u Vukovaru doživio sam kao apel za veću efikasnost na planu procesuiranja ratnih zločina. Prošao je bez ijednog incidenta i za to organizatorima treba odati priznanje. Na kraju krajeva, htio to netko prihvatiti ili ne, uvjeren sam da je skupom ojačana društvena i institucionalna svijest o nužnosti efikasnijeg procesuiranja ratnih zločina. Neću tvrditi da to mora imati veze s održavanjem vukovarskog skupa, ali prije nekoliko tjedana počelo je u Osijeku, doduše u odsutnosti, suđenje generalu Aleksandru Vasiljeviću za ratne zločine protiv civila i ratnih zarobljenika u logorima u Srbiji i BiH. Bude li osuđen, treba od Srbije tražiti njegovo izručenje Hrvatskoj. I silovane žene u Vukovaru i drugdje u Hrvatskoj imaju pravo na zadovoljštinu, na to da njihovi silovatelji budu osuđeni za taj ratni zločin.
Kazali ste da nema ništa sporno u amblemu HOS-a na kojem piše “za dom spremni”?
Moderna Hrvatska ustanovljena je na odbacivanju “vrijednosti” ustaške i komunističke diktature. To kaže hrvatski Ustav, to je svijest ogromne većine hrvatskoga naroda, ljudi u Hrvatskoj. Bivši pripadnici HOS-a, ako su časno otpušteni iz oružanih snaga, imaju status hrvatskih branitelja. Prema pravilniku o vojnim odorama imaju pravo u svečanim prigodama nositi svoju odoru, odoru HOS-a. U tom je kontekstu u Hrvatskoj to legalno. Ako je riječ o veličanju ustaške diktature, onda je to nelegalno i neprihvatljivo.
Kako komentirate odlazak Milorada Pupovca u Vukovar gdje se poklonio žrtvama?
Sjećam se da me je prije 12 godina tadašnji veleposlanik Srbije Radivoj Cvetićanin službeno zamolio da mu pomognem da se uključi u Kolonu sjećanja. I pomogao sam mu logistički. Svatko odlučuje za sebe hoće li ili neće u nečemu sudjelovati. Ja nisam mentor gospodinu Pupovcu. Osobno smatram normalnim potezom za nekoga tko je izabran u Hrvatski sabor, jer kao saborski zastupnik predstavljate sav hrvatski politički narod, ne samo svoje birače, da bude u Koloni sjećanja. Inače, u kontekstu kulture sjećanja, smatram nužnim da pored 18. studenoga u svijesti ljudi u Vukovaru i Hrvatskoj jačamo i važnost 15. siječnja 1998. Na taj dan Podunavlje je mirno vraćeno u ustavnopravni okvir Hrvatske. Bila je to velika pobjeda koju treba koristiti za jačanje jedinstva unutar hrvatskog društva. Obilježavajmo sjećanje na žrtve, ali i na svoja postignuća.
Kako komentirate izbor Željka Komšića za predstavnika Hrvata u BiH?
Kao prijevaru izborne volje goleme većine Hrvata u Bosni Hercegovini. Bošnjaci su izabrali ne samo bošnjačkog nego i hrvatskog člana u tročlanom Predsjedništvu. To je kršenje duha Ustava BiH i time Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, poznatijeg kao Daytonskog sporazuma. Nema stvarne ravnopravnosti ustavotvornih naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba. Ovakva Bosna i Hercegovina nalikuje nefunkcionalnoj i neuspješnoj Kraljevini Jugoslaviji. Bez funkcionalnosti nema ni uključenja u EU. Međutim, postoje u svijetu višenacionalne države koje su funkcionalne, primjerice Belgija, u kojoj su inače smještene institucije EU i NATO-a. Belgija je izvorno bila unitarna država, ali je od 1970. godine doživjela šest državnih reformi. Sastoji se od tri regije, Flandrije, Bruxellesa i Valonije, i tri zajednice, flamanske, francuske i njemačke. Sve tri regije i sve tri zajednice imaju svoje parlamente i svoje vlade, s tim da su Flandrija i flamanska zajednica svoje institucije spojile. Vidite, nitko u svijetu ne govori o etnocentričnom političkom ustrojstvu Belgije. Zašto BiH ne bi mogla imati sličan ustroj? Hrvati bi s takvim modelom bili i uistinu ravnopravni, a država bi bila funkcionalna. Za to se Hrvatska mora zalagati, ona to sada već i čini, i to energično.
Je li vam prihvatljivo da HDZ BiH sklopi koaliciju s Miloradom Dodikom koji negira genocid u Srebrenici, a Oluju naziva zločinačkim pothvatom?
Politički predstavnici u BiH sami biraju svoje partnere, to vrijedi i za HDZ BiH. To je naša sestrinska stranka, ali HDZ Hrvatske nije joj mentor. Zajedno smo i u Europskoj pučkoj stranci. Prioritet je uspostava funkcionalne BiH, čemu je preduvjet faktička ravnopravnost Hrvata koji moraju moći sami izabrati svoje predstavnike. Podrazumijeva se da mora doći do sporazuma između Hrvata i Bošnjaka u entitetu Federacije BiH. To će biti ključ rješenja. Pretpostavljam da je i političkim predstavnicima Bošnjaka imperativ funkcionalna i stabilna BiH. Bez zadovoljnih Hrvata neće je biti.
Ministrica voli slagati. Nista joj ne vjerujem.