Premijer Andrej Plenković kazao je u srijedu da će gradnjom Pelješkog mosta Hrvatska biti ponovno spojena nakon 300 godina.
– Pelješki most ostat će kao trajni spomenik prvih sedam godina članstva u Europskoj uniji. Neće ga nitko moći ignorirati. Spojiti hrvatski teritorij nakon 300 godina – ako vam je nešto zaštita nacionalnog interesa i strateško postignuće, onda je to to – poručio je Plenković u svojem govoru na obilježavanju 29. obljetnice HDZ-a Trnje. No premijerova je tvrdnja o spajanju hrvatskog teritorija nakon 300 godina u najmanju ruku zbunila povjesničare. Jedni, naime, smatraju da teritorij Hrvatske nije bio spojen ni prije tih 300 godina, dok drugi kao zadnji put kad je hrvatski teritorij bio spojen navode neka recentnija razdoblja.
A prije nešto više od 300 godina, točnije 1699. godine, potpisan je mirovni sporazum u Srijemskim Karlovcima kojim je, među ostalim, područje Neuma pripalo Osmanskom Carstvu, i to na zahtjev tadašnje Dubrovačke Republike koja je imala velikih problema s Mlečanima.
Turcima Neum i Sutorina
Tim mirovnim sporazumom okončan je rat Svete lige ili Veliki turski rat koji su 1683. protiv Turaka pokrenuli Habsburška Monarhija, Sveta Stolica, Mletačka Republika i Poljska. Sveta liga uspjela je u tom ratu Osmanlije istjerati s teritorija Mađarske, Slavonije i Transilvanije, a veći dio Dalmacije pripao je Mlecima. Premijer je stoga vjerojatno mislio na te događaje kad je govorio o ponovnom spajanju hrvatskog teritorija nakon 300 godina.
Povjesničar dr. Dragan Markovina, koji je doktorirao na povijesti Dalmacije, objašnjava da je u Srijemskim Karlovcima Dubrovačka Republika tražila da se fizički odvoji od Mletaka i da su tako nastala dva koridora koja su pripala Turcima – u Neumu na sjeveru i u Sutorini na jugu.
– Mislim da premijerove riječi o 300 godina, koliko je hrvatski teritorij bio odvojen, u suštini ne znače ništa. O teritoriju Republike Hrvatske, naime, možemo na moderan način govoriti samo od ZAVNOH-a – objašnjava dr. Markovina.
Taj povjesničar dodaje da je Moše Pijade, kad je crtao granice, zadržao Neum u BiH da bi ta tadašnja jugoslavenska republika dobila izlaz na more. No zbog geografske situacije ondje nije mogla biti luka pa je BiH za te potrebe koristila Luku Ploče. S druge strane BiH sad ima prijepore s Crnom Gorom oko Sutorine jer pripajanje tog teritorija Crnoj Gori, kaže dr. Markovina, nigdje nije formalno pravno zapisano.
– Koncept današnje nacije i teritorija nema nikakva smisla povezivati s vremenom od prije 300 godina. Koncept nacionalne svijesti u tom periodu ne postoji u Dalmaciji i Dubrovačkoj Republici, nego samo lojalnost ili nelojalnost državama koje su u to vrijeme ondje vladale. Nacionalna svijet postoji tek od 19. stoljeća – tumači dr. Markovina.
Banovina Hrvatska
Povjesničar dr. Ivo Lučić, uz napomenu da premijer nema obvezu biti precizan u ovakvim izjavama kaže, pak, da je hrvatski teritorij posljednji put bio kompaktna cjelina za vrijeme Banovine Hrvatske. Dakle prije 80 godina.
– Nakon toga slijedi razdoblje rata i komunističke Jugoslavije kad je hrvatski teritorij ponovno razjedinjen, a to dovoljno govori o odnosu tadašnjih komunističkih elita prema Hrvatskoj – objašnjava Lučić. On smatra da je premijer u pravu kad kaže da je Pelješki most važan infrastrukturni objekt koji će ponovno spojiti Hrvatsku te poručuje da Vladi koja je dovela to realizacije tog projekta treba čestitati na uspjehu.
Lučić poručuje i svima koji se žele detaljnije informirati o granici kod Neuma da pročitaju knjigu “Prijevara ili zabluda? Problem granice na području poluotoka Kleka” koju su napisali Nenad Vekarić, Stjepan Ćosić i Niko Kapetanić.
>>Ploče: Premijer Plenković obišao gradilište Pelješkog mosta
Po ovome ispada da je BiH slijednik Otomanskog carstva???!!