Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium

'Liječnici zaslužuju veće plaće, ali štrajkati samo radi njih je sebično'

Specijalist koji bi trebao imati sedam do deset pacijenata na dan, primi ih i do pedeset, ističe dr. Dražen Gorjanski uoči štrajka liječnika
16. rujna 2013. u 17:00 0 komentara 16 prikaza
'12.09.2013., Osijek - Drazen Gorjanski, strucnjak za javno zdravstvo.  Photo: Marko Mrkonjic/PIXSELL'
Foto: 'Marko Mrkonjic/PIXSELL'

Zar nam doista ne smetaju ambulante u zagušljivim podrumima, beskonačne liste čekanja? Specijalist koji bi trebao imati sedam do deset pacijenata na dan, primi ih i do pedeset, ističe dr. Dražen Gorjanski uoči štrajka liječnika

Liječnici trebaju, slaže se on, imati veće plaće. No, dok su klinike u barakama od iverice, pacijenti tumaraju po zagušljivim podrumima, a liječnici ih primaju kao na traci, tražiti više novca smatra promašenim, neprimjerenim, pa čak i sebičnim. Stav je to stručnjaka za javno zdravstvo dr. Dražena Gorjanskog iz Osijeka. Jasno, glasno i odrješito ga je izrekao u nedavnom otvorenom pismu Glavnom štrajkaškom odboru Hrvatskog liječničkog sindikata. Pet je do 12, slikovit je dr. Gorjanski, krajnje je vrijeme za borbu za javno zdravstvo. Štrajk je liječnika za dva tjedna, treba ga, apelira on, iskoristiti za više ciljeve. Kolege, stoga, poziva da prošire svoje zahtjeve.

– U specifičnom se i važnom trenutku nalazimo. Nije ovo \"običan\" štrajk u stabilnoj zemlji u kojoj raste bruto nacionalni prihod, a ekonomija napreduje pa tražimo veće plaće u uređenom sustavu. Zdravstvo je kaotično i u kroničnoj agoniji, od njegovih dugova posrće cijela zemlja – ističe dr. Gorjanski.

Turizam liječnika je korupcija

Dugovi, za koje je ove godine plaćeno pet i pol milijardi kuna, nastavlja, nisu problem samo zdravstva.

– Cijela se Hrvatska zadužuje da bi podmirila dugove rasipnog sustava, što znači da ostaje manje novca za školstvo, poticaje u poljoprivredi ili ulaganje u razvoj.

Iza našeg je sugovornika 28 godina staža, autor je triju knjiga o reformi i problemima u zdravstvu. Utemeljitelj je Fonda Hipokrat, nevladine udruge za pomoć osobama koje stradavaju zbog raskrinkavanja korupcije u zdravstvu. Radno mu je mjesto u HZZO-u u Osijeku, ali stavovi koje iznosi isključivo su njegovi.

Javno zdravstvo tone kao Titanic, a bitka za njega vodit će se, prognozira, u idućih godinu dana. Raste glad prema privatizaciji i američkom modelu, kako u liječničkim, tako i u političkim krugovima. Interesni su lobiji, upozorava, iznimno jaki, prije svega su to osiguravateljske kuće koje sve više zaposjedaju tržište.

– Predstavnik HDZ-a jednom je otvoreno rekao da ne mogu istu razinu liječenja imati spremačica i bogataš – podsjeća.

No, uređenje zdravstva, smatra dr. Gorjanski, nije pitanje humanosti, nego – znanja.

– Imamo američki model kao živi primjer, znamo da je to kaotičan, izuzetno nehuman i skup sustav. Amerikanci najviše na svijetu izdvajaju za zdravstvo. Najviše troše lijekova, a istodobno imaju najniži životni vijek, u usporedbi s drugim razvijenim zemljama. Dulje od njih žive Kubanci, koji odvajaju dvadeset puta manje novca – uspoređuje. Enorman je to, dodaje, stroj koji guta sve pred sobom i na prvom je mjestu profit, a ne zdravlje građana.

– Bez obzira na to koliko mi vikali na HZZO, on je neprofitan, a na Zapadu to nije tako. Tamo privatna osiguravateljska kuća funkcionira kao autokuća, dio novca zadrži sebi kao proviziju. A zdravstvo najviše proizvodi kada je neprofitno. No, to je ljudska pohlepa. Liječnici tamo dobro žive – govori.

Hrvatskoj su od javnih ustanova ostale praktično samo bolnice, HZZO i \"atrofični dijelovi Domova zdravlja\". Pogrešno je mišljenje, tvrdi dr. Gorjanski, kako je ono što je skupo ujedno i kvalitetnije, a socijalno i jeftino je lošije.

– Upravo je obratno! Nije ovo sukob stvarnosti i utopije pa da možemo reći kako je privatno zdravstvo kruta zbilja, a javno utopija. Analiza životnog vijeka, smrtnosti dojenčadi, učestalosti bolovanja i sličnog pokazuje kako je neprofitni sustav usmjeren zdravlju pacijenata – učinkovitiji. Proizvodi se manje novca, a više zdravlja. Što je sustav otuđeniji, a cilj mu je zarada, životni vijek je kraći – navodi.

Odlučiti se za model koji je skup i neučinkovit, prepun korupcije i nepotrebnog troška znači, smatra, neznanje pa gotovo i glupost.

– Nitko za sebe to ne bi napravio! Nije više stvar jesmo li opredijeljeni lijevo ili desno, već znamo li ili ne. Amerikanci izdvajaju 6000 dolara za zdravstvo po stanovniku, a Kubanci 280. Ovi prvi žive kraće i bolesniji su. Morate biti ili potpuna neznalica ili korumpirani da se između jeftinog i dobrog te skupog i lošeg odlučite za ovo posljednje – napominje.

Ne postoji područje, nastavlja, u kojem se može toliko zaraditi kao u zdravstvu. Hrvatska troši 20-ak milijardi kuna godišnje na to ime.

– Pretvorite li to u privatluk, jako ćete puno zaraditi – kaže.

Privatno je zdravstvo, upozorava, skupo čak i bogatima.

– Ako ste jako bolesni, i ne možete se osigurati kod privatnog osiguravatelja jer ste mu neisplativi – pojašnjava.

U takvoj situaciji, nije trenutak, smatra dr. Gorjanski, za borbu za osobne interese od kojih nikakve koristi neće imati ni pacijenti ni zdravstvo kao takvo.

– Liječnici moraju imati širu sliku, a do štrajka se ona može urediti i racionalizirati. Mi znamo što se zbiva i gdje smo, građani su možda manje upućeni. Postaviti se onako, smatram, skučeno je i moralno neprimjereno – direktan je.

Kolege je u otvorenom pismu zapitao jesu li veća primanja zaista jedino što im treba.

– Zar nam doista ne smetaju ambulante u zagušljivim podrumima, beskonačne liste čekanja? Specijalist koji bi trebao imati sedam do deset pacijenata na dan, primi ih i do pedeset. Osječka klinika za psihijatriju smještena je u baraci od iverice – nabraja.

Zabrinuti nas trebaju, naglašava, i nemoralni brakovi liječnika s tvornicama lijekova, ortopedskim kućama i privatnim ustanovama, brakovi koji su na rubu, a često i preko ruba korupcijskog djelovanja.

– Postoji službeni ugovor po kojem se to što farmaceuti plaćaju liječnicima kongrese ili skijanje karakterizira kao poklon i sugerira se da nije mito. Očita se korupcija ne percipira tako. Kada biste to htjeli prijaviti, ne znam bi li to uopće bilo moguće. Kompletan je turizam liječnika korupcija – govori.

O tim je gorućim problemima govorio dr. Gorjanski i u Saboru u travnju, na poziv Antikorupcijskog vijeća.

– Računa se da oko pet posto sredstava koje u Europi uđu u sustav, nestanu korupcijom. Jedan je naš ministar rekao kako je to kod nas između 10 i 15 posto, dakle oko dvije do dvije i pol milijarde kuna godišnje.

Usporedite li to s Fimi medijom i sličnim aferama, one su više kao krađa lizalica – slikovit je. Slušao ga je u Saboru i šef USKOK-a, čestitali su mu, no nitko ga više nije nazvao.

– To samo govori koliko ozbiljno shvaćamo korupciju u zdravstvu – ističe.

Fond Hipokrat, kojemu je utemeljitelj, zamišljen je kao pomoć građanima ili medicinarima koji ukažu na korupciju jer često budu šikanirani, pa čak i otpušteni. Trebala je ta ideja imati i veliku novčanu podlogu, a u konačnici bi o takvim osobama skrb preuzela država. No, nije bilo razumijevanja pa je sve ostalo samo na lijepoj riječi i dodjelama diploma.

Pomislit će da smo pohlepni

Nužno je, smatra nadalje, preustrojiti sustav kako bi se smanjio prazan hod i gubici.

– Suvišnog je medicinskog kadra od 8000 do 10.000, primjerice, parketara, tapetara, zidara, ekonomista, pravnika, vozača, savjetnika, automehaničara. Zaposleni su uglavnom po političkim linijama, a uzimaju novac koji nije namijenjen njima – ističe.

Prvi cilj nadolazećeg štrajka treba biti, smatra, borba za osmosatno radno vrijeme. Tko će, pita se, ići na stol kirurgu koji je operirao 16 sati? Rješenje vidi u uvozu liječnika.

– Tri tisuće ljudi nedostaje u bolničkom sustavu. S druge strane, imamo masu bolnica koje nemaju ni medicinsko ni ekonomsko opravdanje. Vukovarska i vinkovačka bolnica udaljene su 16 kilometara, a varaždinska i čakovečka 11. Kada bismo ih pretvorili u poliklinike s dnevnim bolnicama i rasporedili liječnike, taj bi se manjak znatno srezao. Preostali bi kadar trebalo uvesti – predlaže. Cijeli svijet pa tako, primjerice, i Švicarska i Engleska, uvozi liječnike jer ih nema.

– Ne znam po čemu smo mi posebni! Jako smo tašti kada je riječ o našim sposobnostima – kaže.

Za ministra zdravstva Rajka Ostojića ocjenjuje da nije dovoljno odlučan za povlačenje poteza koji se očekuju. A izvanredna situacija, zaključuje, zahtijeva iste takve mjere.

U otvorenom pismu, pak, naglašava i kako su liječnici, a ne političari, ti koji se trebaju boriti za javno zdravstvo.

\"Jer, tko će se boriti za javno zdravstvo ako ne mi? Političari? Pa njima javno zdravstvo ne treba! Oni se i tako liječe u inozemstvu i VIP sobama privatnih bolnica. Građani koji grcaju u nezaposlenosti i siromaštvu? Mladi liječnici?

Oni koji zgranuti i razočarani zdravstvom kakvim smo im ga ostavili svoju budućnost vide u drugim zemljama? Tko, ako ne mi?\", poziva on kolege u javnom apelu. Ne dolikuje im, napisao je, misliti samo na sebe. \"To je i protivno našem kodeksu po kojemu nam je časna obveza životno usmjerenje i struku posvetiti pacijentima, a ne sebi. Nemojmo svesti liječnike samo na novac, netko će pomisliti kako nam je samo do njega stalo, da svoj posao radimo samo zbog zarade te smo sitni i pohlepni\", izražava on svoju bojazan. A vrijeme je za to – upravo sada.

\"Osim plaće, tražimo i znatno više. Zahtijevajmo ono što bi svaki liječnik, a i svaki pacijent želio – uređeno zdravstvo u kojemu je rad zadovoljstvo, u kojemu se uvažava stručnost i sposobnost, zdravstvo koje stvara i zadovoljne, a ne samo bogate liječnike\", poziva u pismu.

>> Propalo mirenje: Bolnice u srijedu kreću u štrajk!

DIVA CIJELI DAN
Jedan dan u životu beauty novinarke – puno više od pisanja o cipelama
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.