Kanada je druga zemlja, nakon Urugvaja, koja je legalizirala rekreativnu upotrebu marihuane. Ova povijesna odluka najveći je eksperiment ove vrste i ako se pokaže uspješnim, poslužit će kao predložak za druge zemlje koje razmatraju legalizaciju kanabisa, što bi Hrvatskoj mogli biti posebno zanimljivo.
Društvene, etičke i legalne implikacije ovog poteza podijelile su svjetsku javnost. Konzervativna struja i dio medicinske struke smatra da će legalizacija dovesti do porasta konzumacije među mladima jer vodi do anksioznih poremećaja i služi kao ulaz u teže droge. Legalizacijom se ne negiraju negativne posljedice za zdravlje, sasvim suprotno, prema riječima kanadskog premijera, upravo se želi zaštititi najranjivije skupine poput mladih. Kontrola prodaje i kvalitete marihuane dostupne javnosti donekle eliminira opasnosti niskokvalitetnih proizvoda, ali i široke dostupnosti na crnom tržištu.
Realno, nabava marihuane za mlade u cijelom zapadnom svijetu, pa i Hrvatskoj, izrazito je laka, dovoljno je proći kraj bilo koje srednje škole ili parka i velike su šanse da ćete namirisati karakterističan miris marihuane. Svaka peta mlada osoba kod nas je konzumirala marihuanu, a s obzirom na to da legalizacijom ona postaje dostupna samo onima iznad 19 (ili 21), neće je biti lakše nabaviti, upravo suprotno, jer se prema dosadašnjim iskustvima Kalifornije ili Colorada broj dilera smanjuje zbog konkurentnosti cijene i kvalitete državno kontroliranih prodavaonica.
U Kanadi je predviđena kazna od 14 godina za prodaju kanabisa maloljetnicima. Iako i Hrvatska ima jasne zakone o prodaji alkohola i duhana mlađima od 18 godina, praksa pokazuje da je provedba takvog zakona gotovo zanemariva. Legalizacijom se ne potiče upotreba marihuane ništa više nego alkohola, cigareta ili šećera, ali se regulira veliko područje koje je dosad bilo izvan kontrole države, dok se edukacijom i striktnom provedbom zakona o prodaji maloljetnicima štiti skupine koje najmanje savjesno konzumiraju slične proizvode. Osim regulacije legalizacija ima i ekonomsku prednost. Stvara se nova mogućnost zarade za poduzetnike koji bi pod državnom kontrolom sadili i prodavali marihuanu. Koristi od poreza imao bi i državni proračun u zemlji koja je prema istraživanja, treća u Europi po konzumaciji trave.
Također, velika sredstva utrošena su na borbu protiv crnog tržišta marihuane koja bi mogla biti preusmjerena na borbu protiv težih droga. Kao turistička zemlja koja zarađuje upravo nudeći aktivnosti u kojima gosti uživaju, realno je za očekivati veći priliv novca. Dok Hrvatska još nije u potpunosti zrela za legalizaciju, poduzimanje konkretnih koraka u zakonima i najviše provedbi postojećih, stvorilo bi klimu za dopuštanje konzumacije trave koja stvara manje ovisnosti od alkohola i cigareta, a od koje država može profitirati, a građani se mogu – slobodno opustiti.
Pogledajte video - Policija zalijenila oko 300 kilograma marihuane na autocesti A1:
nema šanse da se to kod nas ikada dogodi, na žalost. I ne, ne konzumiram istu.