Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium

Kostarika: Zemlja sretnih ljudi i obnovljive energije

Nakon izbacivanja fosilnih goriva žele smanjiti i emisiju ugljikova dioksida
01. travnja 2015. u 17:00 4 komentara 1840 prikaza
kostarika
Foto: Reuters/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Na prvi spomen Kostarike većini ljudi na pamet padaju plantaže kave ili banana, no malo je poznato da je ova srednjoamerička zemlja danas i svojevrsni svjetski lider u zelenoj, ekološki prihvatljivoj energetici. Naime, od početka godine Kostarika je za svoje potrebe proizvela svu električnu energiju koju je potrošila, i to isključivo iz obnovljivih izvora. Od prvog siječnja do danas Kostarika nije potrošila nijednu kap nafte, nijedan kilogram ugljena kako bi potrošačima, bilo domaćinstvima bilo industriji, isporučila električnu energiju.

Krediti Japana i EU

Velika većina ove proizvodnje ostvarena je u hidroelektranama, oko 12 posto struje došlo je iz geotermalnih izvora, te nešto manje iz termalnih izvora, vjetroelektrana i solarnih elektrana. Ovaj fantastičan rezultat, kojim se ne može pohvaliti nijedna druga zemlja na svijetu, posljedica je spleta okolnosti, velikih kiša koje su pogodile zemlju proteklih mjeseci, ali i prilično ambicioznog plana koji je kostarikanska vlada donijela prošle godine. Naime, baš tada, u ljeto 2014., Kostariku je pogodila nezapamćena suša, a akumulacijska jezera o kojima ovise tamošnje hidroelektrane bila su napola suha. Nestašice struje bile su prošlog ljeta svakodnevna pojava, zaredale su redukcije, a tamošnja je elektrodistribucija pokušala na sve načine popuniti opskrbu. Do te mjere da su koristili i male dizel-generatore kako bi u mrežu “upumpali” koji kilovat energije. Kostarikanska vlada procijenila je kako je to kap koja je prevršila mjeru i odlučila se na promjene. Naime, godinama do tada je oko 80 posto električne energije dolazilo iz četiri velike hidroelektrane, a ovaj način dobivanja struje ima velikih prednosti. Hidroelektrane ne zagađuju okoliš, a u odnosu na solarnu energiju proizvodnja struje stalna je bez obzira na doba dana ili noći. Ne ovisi, poput vjetroelektrana, o jačini vjetra i vremenskim prilikama pa je proizvodnja vrlo pouzdana. Osim u slučaju suša kakve su se dogodile prošle godine.

U takvim okolnostima cijeli sustav pada. Kako bi ublažili ovu manjkavost, Kostarikanci su prošle godine ušli u veliki projekt iskorištavanja geotermalne energije vrijedan 958 milijuna dolara. Više od polovice ovog iznosa, oko 550 milijuna dolara, dobili su od Japana u obliku zajma sa 0,6 posto godišnjih kamata na rok otplate od 40 godina. Oko 70 milijuna dolara došlo je iz kredita Europske investicijske banke, dok je ostatak projekta Kostarika financirala iz vlastitih izvora. Ulaganja su se već na samom početku počela vraćati. Prvi blokovi triju geotermalnih elektrana još nisu ni počeli isporučivati električnu energiju u predviđenom kapacitetu, a udio ovih postrojenja u proizvodnji struje već je prešao deset posto. Riječ je o iskorištavanju toplinske energije iz područja Guanacaste gdje se nalazi nekoliko velikih, aktivnih vulkana. Oni nisu erumpirali već godinama, odnosno bar do prije nekoliko tjedana. Tada je erumpirao vulkan Turrialba i zatvorio zračnu luku San Josea, te na više dana poremetio letove. U blizini vulkana nalazi se nekoliko “izvora energije” na kojima iz utrobe planeta toplina i para kuljaju na površinu.

Ukidaju račune za struju

Ostatak struje u Kostariki dolazi iz vjetroelektrana, elektrana na biomasu te solarnih elektrana. Naravno, u Kostariki se i dalje troše fosilna goriva, ponajprije nafta. Svi automobili u Kostariki i dalje koriste benzin i dizelsko gorivo, no nijedan vat struje potrošen u zemlji nije došao izgaranjem ugljena, plina ili mazuta.

Vidjevši kako je moguće postići uspjeh s prilično ambicioznim planovima, vlada Kostarike sada je proširila planove. Cilj im je do 2021. postati i prva zemlja u svijetu s neutralnom emisijom ugljika, čime bi zaštitili okoliš i pridonijeli očuvanju prašuma. Jasno im je kako ne mogu svake godine računati na obilne kiše kao što se dogodilo u proteklih nekoliko mjeseci, ali nemaju namjeru ikada više vratiti se na uporabu fosilnih goriva. Zbog toga sada ubrzano financiraju gradnju malih vjetroelektrana i malih brana na lokalnim rječicama gdje bi svaki gradić imao svoju malu hidroelektranu.

Inače, prema globalnom indeksu zadovoljstva, stanovnici Kostarike slove za najsretnije ljude na svijetu, a činjenica da tamošnja vlada razmatra prijedloge o ukidanju računa za električnu energiju kućanstvima zasigurno će učvrstiti njihovo mjesto na toj ljestvici.

Naravno, razmatrajući činjenicu kako su Kostarikanci sve svoje potrebe za strujom zadovoljili bez fosilnih goriva, u obzir treba uzeti dvije stvari. Prva su obilne kiše koje su se dogodile sada, ali se ne moraju ponoviti još godinama, a druga je broj potrošača. Kostarika je sa 5,7 milijuna stanovnika relativno mala zemlja čiji stanovnici troše relativno malo struje u kućanstvima. Drugo, još bitnije, u Kostariki, ako se izuzmu dvije cementare, gotovo i nema industrije, odnosno velikih potrošača. Količina struje koja zadovoljava potrebe Kostarike ne bi ni približno bila dovoljna da “pokrije” Hrvatsku kao zemlju približno sličnog broja stanovnika, a kamoli da zadovolji isti broj potrošača u nekoj visokorazvijenoj industrijskoj pokrajini Njemačke.

I Island je blizu cilja

Recept za uspjeh koji je pronašla Kostarika na žalost nije primjenjiv svuda. Dapače, samo mali broj zemalja ima iste ili slične predispozicije. Island danas dobiva oko 97 posto energije iz geotermalnih izvora, odnosno iz svojih gejzira. Na obnovljive izvore energije mogu računati i još neke zemlje poput Norveške, Bugarske ili Albanije.

No većina zapadnoeuropskih zemalja nema mogućnost znatnijeg iskorištavanja ovakvog oblika energije.

Prije svega, geotermalni izvori su vrlo rijetki.

Nadalje, vjetar i sunce nisu stalni i pouzdani izvori koji omogućuju neprekinutu proizvodnju električne energije, već ovise o dobu dana i klimatskim prilikama. Najveće mogućnosti na području Europe pružaju se u iskorištavanju hidropotencijala, no i tu je nekoliko prilično velikih prepreka. Prije svega naseljenost. Jer za gradnju hidroelektrane potrebno je načiniti velike akumulacije vode, što je u relativno gusto naseljenom prostoru Europe izuzetno teško izvedivo.

Za samo jedno akumulacijsko jezero trebalo bi preseliti previše ljudi i potopiti previše izgrađenih dobara da bi takav zahvat bio isplativ. I da bi uopće bio pozitivno primljen u javnosti, ma koliko on čiste energije u budućnosti stvarao.

>> Solarni avion na put oko svijeta kreće iz Abu Dhabija

Jelena Dokić
nesalomljiva
Branio je kćeri vezu s Hrvatom: Tukao me remenom, pljuvao, tjerao da stojim gola
PoKRENI
PONOSNO VOLONTIRAMO
Korporativnim volontiranjem do boljih promjena u društvu
  • ruger:

    Da super je tamo zato svaki dan preko meksika bjeze u usa.

  • Avatar EU_afrodita
    EU_afrodita:

    Kostarika je dokaz da ne treba biti super bogat za ove projekte, kako nam to neki stalno lupetaju

  • Avatar cane.....matto
    cane.....matto:

    ..super bogat sigurno ne...al moraš bit dobro potkovan...