Naslovnica Premium Analize i intervjui

Kod nas hara virus žalbi, što remeti rokove planirane za projekte

Investicije su pogurale rast hrvatskog BDP-a u prvom tromjesečju, a najveći dio njih ostvaruje se u prometnoj infrastrukturi, kaže ministar Butković
09. lipnja 2019. u 07:10 42 komentara 5332 prikaza
Oleg Butković
Foto: Miranda Čikotić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Hrvatski BDP u prvom tromjesečju ove godine rastao je 3,9 posto, što je iznad svih očekivanja. Najveći doprinos tom rastu dale su investicije, pogotovo one u prometnoj infrastrukturi. S ministrom mora prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem razgovarali smo o projektima koji se realiziraju u njegovu resoru, ali i o stanju u HDZ-u.

"veličanstven skup" Butković smatra da Thomsonova pjesma nije ukazala nepoštovanje prema Merkel

Kolika je trenutačna vrijednost ugovorenih projekata u prometnoj infrastrukturi koji se realiziraju? Iz kojih se izvora financiraju ti projekti?
Gospodarski rast od 3,9 posto rezultat je rada Vlade koji nas je jako obradovao. Drago mi je da su na taj rast najviše utjecale upravo velike investicije u infrastrukturu koje se provode najvećim dijelom preko Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Investicijski ciklus u prometnu infrastrukturu vrijedan je gotovo 20 milijardi kuna i rezultat je rada u posljednjih nekoliko godina. Kad se tome doda da najveći dio tih projekata financiramo iz fondova EU, još smo zadovoljniji. Oni su nam upravo i omogućili takav zamah investicija u prometu.

Kolika je iskorištenost sredstava iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija i CEF-a (Instrument za povezivanje Europe)?
Početkom 2017. imali smo ugovoren jedan projekt iz OP-a Konkurentnost i kohezija, a danas ih imamo 50, što je 85 posto ugovorenosti iz ukupne alokacije, odnosno 7,5 milijardi kuna. Tome još treba dodati i CEF u kojem smo ugovorili 35 projekata, što je 93 posto ugovorenosti iz tog instrumenta. Alokacija CEF-a za Hrvatsku iznosila je 3,4 milijarde kuna. Dakle, imamo ukupno 85 prometnih projekata koji se financiraju iz fondova EU ukupne vrijednosti 15,5 milijardi kuna. Ostatak od 4,5 milijardi kuna ulaganja su u Istarski ipsilon, koridor 5c, obnovu i gradnju državnih cesta u cijeloj Hrvatskoj, obnovu željezničke infrastrukture, obnovu lučke infrastrukture, što se financira iz redovitih i kreditnih sredstava. Od početka provedbe do početka svibnja korisnicima OP KK isplaćeno je oko tri milijarde kuna, što je oko 30 posto ugovorena novca.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa PREKRŠIO ZAKON Povjerenstvo: Butković u sukobu interesa, no nema sankcija

Koliko će Hrvatska u sljedećem proračunskom razdoblju imati na raspolaganju novca iz fondova EU za prometnu infrastrukturu?
Većina ključnih dokumenata kojima se definira višegodišnji financijski okvir i pravila financiranja iz fondova EU za buduće programsko razdoblje 2021.-2027. još je u fazi izrade pa još nije donesena konačna odluka koliko će ukupno novca biti dodijeljeno Hrvatskoj, a time i prometnom sektoru. Prema prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća koja obuhvaća pravila trošenja novca EU u programskom razdoblju 2021.-2027. za svih sedam fondova EU, Hrvatskoj je za provođenje kohezijske politike dodijeljeno ukupno 9,8 milijardi eura. Još ne znamo koliko će tog novca biti dodijeljeno prometnom sektoru, ali očekujemo da ćemo imati manji proračun nego u prošlom financijskom razdoblju, i to zbog Brexita. No, očekujemo da će, kao i u trenutačnom programskom razdoblju, sredstva iz Kohezijskog fonda, kojem bi trebalo biti dodijeljeno 1,69 milijardi eura, u cijelosti biti usmjerena na financiranje projekata iz sektora zaštite okoliša i prometa dok će novac iz Europskog fonda za regionalni razvoj, 5,77 milijardi eura, biti raspodijeljen na više sektora pa tako i na prometni. Vjerujem da će sredstva dostupna unutar CEF-a, tj. 411 milijuna eura, potpuno biti namijenjena prometnim projektima.

Koji se veliki projekti počinju realizirati ove godine? Očekujete li da će oni pridonijeti rastu BDP-a?
Počet će gradnja na koridoru 5c do Belog Manastira. Također, potpisat ćemo ugovor o bespovratnim sredstvima za prugu Hrvatski Leskovac – Karlovac, počinju radovi na pruzi Križevci – Koprivnica – državna granica, potpisat ćemo i ugovor o bespovratnim sredstvima za nabavu 21 novog vlaka, to je projekt vrijedan 1,2 milijarde kuna. Nastavljamo s projektom gradnje i obnove luka na cijelom Jadranu. Više puta spominjao sam da takvi projekti i takve investicije otvaraju radna mjesta i dižu gospodarstvo, pridonose rastu BDP-a, a to se sada i pokazalo.

Zdravko Marić Marić o sukobu interesa: 'Sam sam platio karte za Svjetsko prvenstvo, ja se svojih prijatelja ne odričem'

Zašto priprema projekata u Hrvatskoj tako dugo traje, po pet-šest godina? Kako se to može ubrzati?
Govorimo li o velikim infrastrukturnim projektima u prometu, onda uvijek govorimo o dugotrajnim postupcima realizacije takvih projekata. To je postalo neizbježno iz više razloga. Kada primjerice prijavljujemo velike projekte za financiranje iz fondova EU, onda i za sami početak prijave projekta trebamo imati brojne dokumente poput studije izvodljivosti, analize troškova i koristi, analize utjecaja na okoliš i drugu dokumentaciju ovisno o vrsti projekta. Kad sve te dokumente izradimo, šaljemo ih na odobrenje u JASPERS koji izdaje potvrdu o pripremljenosti projekta, koja se potom šalje Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, nakon čega trebamo ishoditi odobrenje Neovisne kontrole kvalitete velikog projekta (IQR). Nakon što dobijemo odobrenje od IQR-a, dokumentaciju šaljemo na finalno odobrenje u Europsku komisiju.

A kad novac bude odobren, slijedi postupak javne nabave koji kod nas traje unedogled?
Najveći uzrok za dugotrajnu pripremu projekata je postupak javne nabave koji omogućava beskonačne žalbe i na natječajnu dokumentaciju i na odluku o odabiru. Tako tvrtka koja je jučer osnovana s nula zaposlenih može uložiti žalbu na bilo koji natječaj. Zakon o javnoj nabavi usklađen je s europskim direktivama i stanjem na tržištu, no uvijek apeliram kod takvih postupaka na Državnu komisiju za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) da kod velikih infrastrukturnih projekata takve žalbe rješava što prije. Na razini Vlade potaknuli smo raspravu o izmjenama zakona o javnoj nabavi kojim bi se, ne ugrožavajući europske direktive, pokušalo omogućiti kraće postupke ugovaranja projekata.

Oleg Butković Strateški partneri Butković: Postoje zainteresirani za Croatia Airlines

U drugim članicama Europske unije ne događaju se zloupotrebe prava na žalbu?
Vjerojatno ne, a kod nas je taj virus žalbi zavladao i širi se. Imate u svim sektorima neograničen broj žalbi i naravno da onda terminski plan koji ste donijeli za realizaciju projekta dolazi u pitanje.

Radovi na Pelješkom mostu izvode se punom parom, no na pristupnim cestama još nisu počeli. Žalbe su usporile i taj postupak nabave. Avax je podnio i tužbu protiv rješenja DKOM-a kojim je poništena odluka da ta tvrtka gradi dionicu Duboka – Sparagovići. Kad će početi ti radovi i kad će biti gotovi?
Ne treba dizati paniku zbog rokova za dovršetak pristupnih cesta. Hrvatske ceste su i kod Pelješkog mosta i kod pristupnih cesta uračunale moguće produljenje rokova zbog žalbi i tužbi. Sad čekamo odluku suda o tužbi koja bi trebala stići od sredine lipnja i HC će donijeti odluku o odabiru za tu drugu fazu projekta. Ponude za treću i četvrtu fazu su na pregledu. Na sve te postupke mogu se izjaviti žalbe. Očekujem da ćemo uskoro imati odluku o odabiru za drugu fazu i nakon toga potpis ugovora.

robert kopal: 'Dokazi za sabotažu su mi dostavljeni, spreman sam snositi odgovornost za rezultat'

Ipak će biti jedan period kad će most biti završen, a ceste još neće, koliko će dugo biti tako?
Teško mi je sad špekulirati o tome, no projekt ćemo završiti na vrijeme, do kraja 2022. godine. Krajnji rok nam je do kraja 2023. zbog europskog financiranja, ali sve će to biti gotovo puno prije.

Još nije izabran ni izvođač radova na obnovi i gradnji drugog kolosijeka pruge od Križevaca do državne granice, za što smo dobili nepovratnih 241 milijun eura. Hoćemo li uspjeti iskoristiti taj novac za taj projekt ili će on morati biti raspoređen na neke druge projekte?
Taj je projekt naišao na niz komplikacija i produljenja u samoj pripremi, a potom i u javnoj nabavi. On obuhvaća, primjerice, gotovo 3000 čestica i 48 parcelacijskih elaborata od čega se većina čestica odnosi na postupke potpunog izvlaštenja. Javna nabava za taj projekt pokrenuta je potkraj prošle godine, a potom su uslijedile žalbe koje su produljile realizaciju cijelog projekta. Sad očekujemo i konačan odabir izvođača i početak radova u drugoj polovici godine. Svega toga svjesna je i Europska komisija pa smo nedavno imali sastanak s INEA-om na kojem smo još jednom objasnili sve teškoće na koje smo naišli u pripremi tog projekta te smo dobili produljenje roka za njegovu provedbu do kraja 2022. Vjerujem da će radovi teći puno brže pa neće biti bojazni od moguće prenamjene tog novca za neke druge projekte.

Nataša Novaković ODGOĐENA SJEDNICA HDZ ne želi da Sabor odlučuje o Novaković

Kinezi su za nedavnog summita 16 plus jedan u Hrvatskoj iskazali zainteresiranost za gradnju nizinske pruge od Rijeke do Karlovca. Jeste li vodili konkretnije razgovore s njima o tome i pod kojim bi uvjetima oni ušli u taj projekt?
Projekt Pelješkog mosta zaista je otvorio vrata Hrvatske i Europe prema novom valu ulaganja i kapitala s istoka. To su potvrdili i naši susreti s kineskom stranom, kako u Kini tako i na nedavnom summitu 16 plus jedan. Jedna od tema bio je i projekt nizinske pruge. Zaista nam je drago da je kineska strana pokazala izniman interes za cjelokupan riječki pravac uključujući i riječku luku.

Je li moguće graditi nizinsku prugu novcem iz fondova EU? Koja je bolja opcija?
Nizinsku prugu najbolje je graditi europskim novcem jer su to bespovratna sredstva. Iz Europske komisije dolaze pozitivni signali da bismo u sljedećem financijskom razdoblju taj projekt mogli financirati novcem EU. Osim financiranja iz europskih fondova, postoji i opcija gradnje pruge modelom koncesije, točnije, koncesije za građenje i upravljanje, za što su zainteresirani kineski ulagači.

Darinko Dumbović PETRINJA 10 dana nakon izbora HDZ izgubio većinu u Vijeću - napustio ga HNS i desne stranke

Znači, EU financiranje ima prednost unatoč tome što toliko dugo traje priprema projekata?
Gradnja bi po koncesijskom modelu išla brže, ali bi vjerojatno Hrvatsku više i stajala. Treba u tome pronaći mjeru jer iz fondova EU ipak dobivamo bespovratna sredstva, a kad ulazite u model koncesije uvijek morate računati na određeno sudjelovanje države. Način financiranja ovisit će ponajprije o spremnosti HŽ Infrastrukture i pripremljenosti projektne dokumentacije za realizaciju i dovršetak svih dionica nizinske pruge. Mi ćemo u mandatu ove Vlade svakako krenuti s gradnjom pruge od Zagreba prema Rijeci, kao što sam već spomenuo, na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac.

Kineske tvrtke javile su se na natječaj za koncesionara na Zagrebačkoj obali riječke luke. Koliko je to povezano s njihovom zainteresiranošću za nizinsku prugu?
Lučka uprava Rijeka je nakon suglasnosti Vlade raspisala natječaj za dodjelu koncesije na Zagrebačkoj obali u Rijeci. Ugodno smo iznenađeni što je čak sedam svjetskih lučkih operatera iskazalo interes u prvom krugu natječaja. Nakon što je ovih dana završena gradnja terminala, uz pomoć Svjetske banke bilo je potrebno riješiti i pitanje ceste D403 i njezina financiranja, što smo uspjeli pomoću europskih fondova, pa se također i iz CEF Instrumenta financira gradnja infrastrukture i suprastrukture na Zagrebačkoj obali, čime je projekt potpuno zaokružen. Interes koji je iskazan na tom natječaju potvrđuje prednosti riječke luke, njezine potencijale i spremnost Hrvatske da i dalje razvija riječku luku i započne gradnju nizinske pruge.

Renata Rašović Ne sruši li Plenković Brkića, Brkić će rušiti njega

U cestarskom sektoru u tijeku je proces poslovnog restrukturiranja, koliko će u tom sustavu biti zaposlenih na kraju tog procesa?
Nakon što smo uspješno započeli i završili prvu fazu projekta restrukturiranja i refinanciranja duga cijelog cestarskog sektora sve tvrtke u sektoru provode mjere pisma sektorske politike i rezultati su izvanredni. Odluka Vlade da odustane od monetizacije i prodaje autocesta pokazala se ispravnom. U prve dvije godine proveden je niz mjera čiji je cilj bio smanjiti rashode i troškove, s jedne strane, a s druge strane povećati prihode te tvrtke učiniti stabilnima i samoodrživima. Naravno, uz provođenje sigurnosnih mjera na autocestama što nam je uvijek prioritet. U protekle dvije godine dobrovoljno je otišlo oko 300 ljudi, a u 2019. otišla su 64 zaposlenika, što je samo u ovoj godini ušteda od oko osam milijuna kuna. Sve su te mjere cestarskih tvrtki usuglašene i sa socijalnim partnerima.

Pismo sektorske politike za željeznički sektor još nije doneseno. Kad će biti doneseno i što će biti njegovi glavni naglasci?
Nacrt pisma je u završnoj fazi i radimo ga u suradnji sa Svjetskom bankom i tvrtkama u željezničkom sektoru. Pismo će omogućiti cjelokupnu reformu željezničkog sektora i ojačati nadzor i planiranje unutar sektora, povećati operativnu učinkovitost željezničkih tvrtki te poboljšati financijsko stanje sektora. Moramo još uključiti i socijalnu komponentu, sindikate, te krenuti prema Vladi s tim pismom. Njegovim donošenjem počelo bi restrukturiranje željeznica, kao što smo proveli restrukturiranje i refinanciranje dugova u cestarskom sektoru. No, željeznica će biti puno veći zalogaj jer je to puno složeniji sektor, ali vjerujem da ćemo nakon što smo pokrenuli velike investicije u željeznici i sam sustav posložiti da on bude učinkovit i stabilan.

Andrej Plenković otvorio sastanak Komisije UNWTO-a za Europu Klub zastupnika HDZ-a Plenković: Postoji niz indicija za opstrukcije u HDZ-u

Kad bi mogla početi gradnja autoceste od Ploča do Dubrovnika i po kojem modelu financiranja?
Trenutačno pripremamo dokumentaciju koja će nam biti podloga za prijavu projekta cestovnog povezivanja južne Dalmacije na mrežu hrvatskih autocesta za EU sufinanciranje, i to iz budućeg operativnog razdoblja 2021.-2027. Kad budemo imali gotovu dokumentaciju, onda ćemo moći govoriti o tipu poveznice, ali i o rokovima. Ta dionica jedna je od najzahtjevnijih u cijeloj mreži hrvatskih autocesta i tu očekujemo financiranje iz fondova EU.

Kad bi Croatia Airlines mogla dobiti strateškog partnera?
U ovom trenutku to je teško prognozirati. Povjerenstvo za provedbu postupka i predlaganje odabira strateškog partnera počelo je s radom, a odabran je i financijski savjetnik za razradu modela dokapitalizacije i pronalaženja strateškog partnera Croatia Airlinesa.

Prijevoznici prijete blokadom granice i Zagreba zbog ograničenja prometa na graničnim prijelazima sa Slovenijom za teške kamione. Kako riješiti taj problem?
Nema razloga za blokade, odluku nije donijela hrvatska Vlada, nego slovenska. Njihovi razlozi su u jednom dijelu razumljivi jer ne žele da im veliki kamioni u tranzitu idu državnim cestama kroz manja mjesta. Sve to stvara opravdano nezadovoljstvo među lokalnim stanovništvom, kao što je to slučaj i u Hrvatskoj. Uputu koju je donijelo slovensko ministarstvo kojom se cijeli tranzit prebacuje na autoceste odluka je koja Hrvatskoj nije neprihvatljiva. Naš je prijedlog da tranzit ide na autoceste, a da hrvatski i slovenski prijevoznici mogu ići na manje granične prijelaze. Razgovori su sa slovenskom stranom počeli, mi smo iznijeli svoj prijedlog i sad čekamo odgovor slovenske strane.

Zvonimir Despot EU izbori postigli su najvažniji rezultat – novo miješanje karata na domaćoj političkoj sceni

Je li netko sabotirao HDZ na netom održanim euroizborima, zašto stranka nije na njima prošla onako kako se očekivalo?
Činjenica je da HDZ nije ostvario svoj cilj od pet mandata na euroizborima. Još se analizira zašto je do toga došlo, svi županijski odbori dostavili su u središnjicu stranke svoju analizu i pogled na te izbore. Idućih dana o tome će se vjerojatno raspravljati na sastancima tijela stranke.

Smatrate li vi da se HDZ-u dogodio tzv. crni labud?
To morate pitati eksperte koji se bave “crnim labudovima”, a ne mene. HDZ je relativni pobjednik izbora i to nemojmo zanemariti. Sve uzroke koji su se dogodili da HDZ nije ostvario cilj od pet mandata treba dobro analizirati, izvući pouke iz pogrešaka, ako ih je bilo, i pripremiti stranku za nove izazove. HDZ je pobjednička stranka i to će i ostati.

Oleg Butković pelješki most Butković: BiH nas može tužiti, ali mi smo otvoreni za razgovor

Ima li sukoba unutar HDZ-a?
Ja ih ne vidim, stranačka tijela se sastaju, donose se odluke, sve je to medijski predimenzionirano. Da ima različitih mišljenja i pogleda na određene stvari, ima, ali to je i dobro. U svakom slučaju, slijede nam predsjednički izbori, HDZ ima pobjedničkog kandidata kojem stranka mora dati punu potporu.

Mislite li na predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović?
Tako je.

VIDEO Pogledajte video o tome kako će se u Hrvatskoj plaćati cestarina

Putokaz za najljepše plaže na Pagu
Najljepše plaže na Pagu
Istražite koje su najljepše plaže i pronađite one koje će vam najbolje odgovarati

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar milelican
    milelican:

    Zamisli, ti daš rodijaku posao od milijun dva i neki tamo levat se žali. Ne može taj napraviti bolje za manje love, a nije niti kum, niti rodijak a niti član partije. K nozi!

  • Đubre:

    Svi se imaju pravo žaliti, a vi kao administracija sve organizirane u zadnji čas.

  • ivica gracin:

    Ne virus nego epidemija jer nista ne znate postaviti ni ostvariti...nego kao papagaji zagovarate borgovce u politici...