Naslovnica Premium Kolumne

Kao nekada Kissinger možemo se zapitati 'Koga zovem kada želim nazvati Europu?'

Trideset istaknutih filozofa, povjesničara i nobelovaca početkom ove godine su napisali manifest upozoravajući da se ideja Europe liberalnih vrijednosti i otvorenog društva mijenja alarmantnom brzinom
18. travnja 2019. u 11:12 1 komentara 860 prikaza
Foto: Karl-Josef Hildenbrand/DPA/PIXSELL

Nobelova nagrada za mir 2012. pripala je Europskoj uniji za “više od šest desetljeća doprinosa unapređenju mira i pomirbe, demokracije i ljudskih prava u Europi”. Nagrada koja nerijetko izaziva polemike ovaj put je posebno podijelila javnost, pogotovo jer je u to vrijeme glavna tema bila Grčka, njezini dugovi i involviranost europskih institucija u njezin oporavak.

Mirotvorci godine Nobelova nagrada za mir borcima protiv seksualnog zlostavljanja

Ovo nije bio prvi put da je nagrada dodijeljena očito politički motivirano jer je manje dana na osnovi zasluga (iako su one neosporne), a više zbog nade u projekt Europske unije. Sedam godina kasnije, jasno je da je to bio tek početak duboke krize Unije, ali i europskog identiteta. Trideset istaknutih filozofa, povjesničara i nobelovaca početkom ove godine su napisali manifest upozoravajući da se ideja Europe liberalnih vrijednosti i otvorenog društva mijenja alarmantnom brzinom. Izrazito jaka retorika u dokumentu direktno je upozoravala na problem rasta populizma, desnih pokreta, prolongiranog Brexita i pozivala na promjenu stava u strahu da se Europa “ne raspadne pred našim očima”.

Izbori za Europski parlament u svibnju pod povećalom su cijelog svijeta. Emmanuel Macron, koji se pozicionira kao nasljednik dosadašnje centralne figure proeuropskog razmišljanja, Angele Merkel, sam se vrlo teško bori s unutarnjim problemima u Francuskoj, od vlastite nepopularnosti, nemogućnosti provođenja zakona do kontinuiranih prosvjeda žutih prsluka od prošlog studenog. Istodobno, desnica se sve više organizira i povezuje kroz države te politički analitičari predviđaju veliki porast podrške strankama s anti-imigracijskim, ksenofobnim ili nacionalističkim programom.

Papa Franjo Obraćanje diplomatskom zboru Papa Franjo zabrinut rastom populizama

Nazivajući ove pokrete ekstremizmom više nije stvar mišljenja, dovoljno je pogledati u povijest i vidjeti ponavljanje istih političkih, semantičkih i idejnih obrazaca koji su i doveli do potrebe za stvaranjem otvorenog i demokratičnog društva bez konflikta – što je u temeljima Europske unije.

Upravo povratak osnovnim premisama nastanka i potrebe za zajednicom koja ovaj volatilni kontinent drži u balansu moći i radi na međusobnom povezivanju, sad je najpotrebniji. Turski pisac Orhan Pamuk, jedan od potpisnika manifesta, tako ističe da “bez ideje Europe – slobodu, prava žena, demokraciju, ravnopravnost teško je obraniti u mom dijelu svijeta”.

Helenca Pirnat Dragičević Helenca Pirnat Dragičević Toleriraju se nesnošljivost, nacionalizam, rasizam, a te poruke djeca upijaju

Europa je kolijevka kulture na koju se oslanja cijeli svijet, intelektualno i kulturološki, a Europska unija najveća je civilizacijska tekovina našeg vremena koja upravo liberalne, inkluzivne i progresivne vrijednosti propagira i njeguje već više od pola stoljeća. Ugrožavanje tog bastiona zapadnjačkih vrijednosti dovodi do potencijalnog kaosa, nereda i dodatno polarizira društvo već opterećeno nesigurnosti. U valu oprečnih mišljenja, podijeljenosti i neizvjesnosti oko budućnosti Unije, odzvanja izjava atribuirana Henryju Kissingeru, nekadašnjem američkom državnom tajniku – Koga zovem kada želim nazvati Europu?

Lesnina roštilj
PROLJETNE RADOSTI
Došlo je proljeće, a mi smo se uputili u potragu za novim roštiljem

A1 izdvaja za Vas

  • spusti_loptu:

    Znaci ovi sastavljaci manifesta izgleda se boje bilo kakve opozicije 'liberalizaciji' Europe ili usporavanja iste. Bilo kakvu opoziciju razuzdanom liberalizmu smatraju ne-europskim vrijednostima. Daleko smo stigli. Tesko je ipak takvom jednoumlju prihvacati demokraciju.