Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Kolumne

Kadroviranje ili dobit: Koji je smisao državne energetske kompanije? Uplata dobiti u proračun?

Smisao državne energetske kompanije trebao bi, uz osiguranje energetske sigurnosti i neovisnosti zemlje, sigurno biti i ostvarenje što veće dobiti, ali onda tu dobit treba investirati
31. kolovoza 2020. u 09:45 8 komentara 1783 prikaza
hep
Foto: Grgur Zucko/PIXSELL

Čitam ovih dana kako je HEP prošle godine poslovao dobro. Dobit u 2019. godini, izvijestili su, iznosila je više od 1,1 milijardu kuna. Koliko je to stvarno dobar rezultat za energetsku kompaniju čiji su prihodi viši od 15 milijardi kuna, drugo je pitanje i teško ćemo na njega odgovoriti u jednoj ovakvoj kolumni. Samo za usporedbu, u 2016. godini, tzv. konsolidirana neto dobit iznosila je 2,045 milijardi kuna, a tamo već davne 2014., čak oko 2,465 milijardi kuna, dakle više nego dvostruko. Dobit HEP-a naravno ovisi o puno čimbenika – o gospodarskim kretanjima i o vremenskim okolnostima kao što su temperature u zimskim i ljetnim mjesecima te o količini kiše koja padne u slivnim područjima hrvatskih rijeka. Nećemo dakle, o iznosu same dobiti, ali mene muči što će se s tom dobiti dogoditi. Naime, prema odluci glavne skupštine, najveći dio lanjske dobiti ili iznos od nekih 664 milijuna kuna bit će isplaćen u državni proračun. Ta je odluka opet samo posljedica odluke Vlade od 30. srpnja kojom su trgovačka društva u državnom vlasništvu obvezana da u državni proračun uplate 60 posto dobiti nakon oporezivanja za 2019. godinu, ostvarene na temelju udjela u temeljnom kapitalu koji pripada Republici Hrvatskoj. Nije tu, očito, uprava HEP-a imala izbora niti ju se puno pitalo, ali ja se pitam – koji je smisao državne energetske kompanije? Uplata dobiti u proračun?

hep odluka glavne skupštine HEP će 60 posto lanjske dobiti ili 664 milijuna kuna uplatiti u proračun

Smisao državne energetske kompanije trebao bi, uz osiguranje energetske sigurnosti i neovisnosti zemlje, sigurno biti i ostvarenje što veće dobiti, ali onda tu dobit treba investirati, investirati i opet investirati jednostavno zato jer bi iz pametnih investicija prihod za državni proračun mogao bi biti puno veći. I dugotrajniji, odnosno održiviji. Energetske investicije uključuju cijeli lanac izvođača i dobavljača, od projektanata do građevinaraca i tada svi oni ostvaruju dobit, plaćaju porez, zapošljavaju ljude pa i sami investiraju. Državna energetska kompanija pametnim investicijama može smanjivati uvoz energenata što također donosi i makroekonomske dobiti i prihode u proračun. Pametnim investiranjem može se smanjivati onečišćenje što smanjuje zdravstvene troškove građana koji se opet plaćaju iz državnog proračuna. Pametnim investiranjem mogu se financirati i inovativni i tehnološki napredni projekti što će onda otvoriti radna mjesta za mlade i obrazovane stručnjake koji će tada možda i ostati u Hrvatskoj. Da, oni će onda ovdje i plaćati poreze, a ne po europskim državama i tako ponovo donositi prihod u državni proračun. I ono što uvijek volim naglasiti, financijski jaka (i pametna) državna energetska tvrtka može i treba biti najjači nositelj energetske tranzicije u Hrvatskoj, o tome bi svaka Vlada trebala voditi računa. Za INA-u je ova prilika propuštena, za HEP još postoji. I sve je opet povezano s novcem, jer troškovi klimatskih šteta i prilagodbe klimatskim promjenama opet će se u dobroj mjeri plaćati upravo iz državnog proračuna.

Inače, u HEP-u ovih dana očekujemo i imenovanja nove uprave, početak je mandata nove Vlade i to je normalno i uobičajeno. To su ljudi koji bi se trebali izboriti za investicije i nametnuti ulogu HEP-a kao predvodnika energetske tranzicije. Nažalost, sve što smo do sada iz medija saznali jest samo koji se politički moćnici bore kako bi imenovali 'svoje ljude'. Bez politike teško ide, ali političko kadroviranje nikada nam u prošlih trideset godina samostalnosti nije donijelo ništa dobro. Poznato je da energetski projekti traju i trebaju trajati više od jednog političkog mandata i zato projekata nema (ili ih nema dovoljno), a dobit se na kraju uplaćuje u proračun. Negativna povratna veza, rekao bi jedan moj stari profesor. I da se razumijemo – političkim kadroviranjem bavila se svaka hrvatska vlada do sada, ali to ne mijenja činjenicu da je to naprosto loša praksa. Uz politiku treba ići i struka, znanje i vizija – bez toga nema ni pametnih investicija, nema ni dobiti, a prihodi u državni proračun se mogu samo smanjivati. Tu leži i jedan o ključnih hrvatskih izazova – hoćemo li dočekati da se uprave hrvatskih državnih (energetskih) tvrtki imenuju po sposobnosti, a ne po podobnosti?

U isto vrijeme, europske elektroprivrede nikad nisu više investirale upravo u obnovljive izvore energije. Tako španjolska Iberdrola ove godine razvija preko 1.800 MW kapaciteta za proizvodnju energije iz vjetra i sunčanih elektrana za što će se osigurati ulaganja veća od 1,3 milijarde eura. Ali ne samo to, Iberdrola će ove godine ulagati u pametne mreže i održivu mobilnost, ali i programe obuke i stvaranja tzv. Građanske inovacijske platforme za poticanje poduzetništva u regiji Kastilja i León. Eto pravog primjera i prave uloge za državnu energetsku kompaniju, tako treba raditi. Bez obzira što možda nije najispravnije uspoređivati multinacionalnu Iberdrolu i naš HEP, ideja ove kolumne je da državno vlasništvo ne smije utjecati na poslovne odluke i na kvalitetu menadžmenta. Zaista bi bilo lijepo vidjeti HEP da umjesto uplate u državni proračun, ulaže više u projekte širom Hrvatske. Još bolje bi bilo da to čini u suradnji s građanima, otvarajući tako mogućnosti da baš hrvatski građani ostvaruju prihode od korištenja hrvatskih obnovljivih izvora energije… Zbog takvih ideja i takvih mogućnosti tvrdim da energetska tranzicija ne može biti samo priča o udjelu obnovljivih izvora energije i novim tehnologijama, nego i priča o pravednosti, jednakosti i domoljublju.

Sunčane elektrane Investicija od 750 milijuna kuna u obnovljive izvore energije

A kako je energetska tranzicija postala realnost, a ne samo želja, pokazuju i podaci o potrošnji energije na području Europske unije u prvih šest mjeseci ovih godine. Iz obnovljivih izvora proizvedeno je po prvi puta više energije nego iz fosilnih izvora, čak 40 posto električne energije. U nekim članicama EU, taj je udio čak i veći pa je tako Danska iz energije sunca i vjetra proizvela čak 64 posto svoje električne energije, Irska 49 posto, a Njemačka 42 posto.

Znate li kada ćemo takve trendove viđati i u Hrvatskoj? Onda kada odgovor na pitanje iz dva odlomka prije postane pozitivan. Za informaciju – elektrane koje generiraju dobit HEP-a s početka ove kolumne i koje su u najvećoj mjeri i zaslužne za visoki udio obnovljivih izvora energije u energetskoj bilanci Hrvatske, gradili su uglavnom naši djedovi. Izazov je pred nama i nadam se da možemo uspjeti.

objavio na Instagramu
Šprajca šefovi snimali kako dolazi na posao, njegova reakcija je urnebesna
Samo na Večernji TV-u
Financijski stručnjak Igor Škrgatić otkriva kako se riješiti ovrha i ostalih financijskih problema
  • ares2020:

    HEP neće nigdje, on je potreban likovima kao što je onaj Bašić. Takvi dobivaju poticaje koje od građana ubire HEP preko računa za struju. HEP je, odlukom političara, postao prikupljač novca za tu "poticajnu" mafiju.

  • slavenZadravec:

    U obnovljive izvore energije treba investira prvenstveno na teret potrošača fosilnih goriva. Cilj treba biti da zagađivanje / emisiija CO2 postane što skuplja i neisplativija - tj općenitije: odvraćanje ljudi od praksi / ponašanja koja su štetna za ostale građane.

  • penellopea12:

    Niste vi Svicarska da mozete investirati puste miliarde dobiti od drzavnih kompanija, vi i nemate nego tu jednu drzavnu kompaniju koja vam je ostala, sve ostalo ste prodali. Tako da tu sicu od HEP-a pokradu HDZ-evci za svoje potrepstine u ... prikaži još! stranci, a narod je preglup da bi se zapitao di su pare i di im je uopce drzava koja i ne postoji osim na papiru.