Naslovnica Premium Analize i intervjui

Je li Plenkovićeva diplomatska “oluja” nastavak Tuđmanove Oluje u gradnji europske Hrvatske

Kako to obično biva, Plenkovićev uspjeh više se prepoznaje u Europi i svijetu nego u Hrvatskoj. Proći će još mnogo vremena prije nego što neki hrvatski političar, a poglavito premijer, bude u konkurenciji za novog predsjednika Europske komisije ili uime te najveće političke grupacije u Europskom parlamentu vodi pregovore o raspodjeli ključnih funkcija u EU
06. kolovoza 2019. u 10:21 17 komentara 2075 prikaza
Andrej Plenković
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Hrvatska je jučer proslavila Oluju, a već danas treba biti svjesna da će dani ponosa i slave u budućnosti, u prvome redu, ovisiti o diplomatskoj “oluji”. U globalnome svijetu male države, osobito one koje su izrasle u ratu, jedino se diplomacijom i uljuđenom politikom mogu izboriti za svoju vidljivu poziciju i autoritet europskih i svjetskih razmjera.

Svečanost na kninskoj tvrđavi AKTIVISTI PSOVJEDOVALI 'Zločini u Oluji odgovornost su svih nas. Dosadašnja državnička retorika je licemjerna'

Skoro preuzimanje predsjedanja Europskom unijom bit će prigoda da Hrvatska pokaže koliko je spremna za tu novu “oluju”. Neki vjetrovi već su zapuhali i nije slučajno što to vremenski koincidira s političkim usponom Andreja Plenkovića. Nažalost, kako to obično biva, njegov se uspjeh više prepoznaje u Europi i svijetu nego u Hrvatskoj. Proći će još mnogo vremena prije nego neki hrvatski političar, a poglavito premijer, bude u konkurenciji za novog predsjednika Europske komisije ili uime te najveće političke grupacije u Europskom parlamentu vodi pregovore o raspodjeli ključnih funkcija u EU.

VIDEO Premijer Plenković u Kninu

Naivno je vjerovati kako je Hrvatskoj unaprijed namijenjena liderska uloga u ovom dijelu Europe. To je pozicija za koju se bori kroz međunarodne institucije i forume i ako je RH danas u takvoj ulozi, to umnogome može zahvaliti aktualnom premijeru. Međutim, umjesto valoriziranja njegova rada, u dijelu javnosti stvoreno je ozračje u kojemu se Plenkovića može samo napadati. Pohvale su zabranjene. Dapače, u brojnim medijima izvrgavaju se ruglu. Dopušteno mu je samo tražiti pogreške. Ljevičarima kao predsjednik HDZ-a po automatizmu nije dobar, desničarima je preblag, previše uglađen i “birokratiziran”. Iako nacionalne interese brani žešće nego bilo koji desničar, čak i unutar vlastite stranke za neke nije dobar jer “nije dovoljno radikalan”. On je za njih tek “bruxelleski diplomat”.

Dragan Čović Dragan Čović 'Oluja je bila važna za BiH gdje se Hrvati još bore za svoja prava'

A zapravo su i Hrvatska i HDZ ponajviše za njegove vladavine postali europski. Tako da je RH danas, uz sve svoje slabosti, ipak pravno uređena država koja bilježi gospodarski uspon, održava stabilnost EU-a na njegovoj granici, konstruktivno radi na europeizaciji zapadnog Balkana. Plenkoviću je diplomatsko i političko iskustvo pomoglo obračunati se s nepotizmom, nezakonitostima, rigidnim politikama... Za mandata se uglavnom bavi kosturima koji svako malo iskaču iz ormara. Za mnoge nije znao. Brojni su prognozirali da će Agrokor potopiti ne samo njegovu Vladu nego i cijelu državu. Unatoč skepticizmu i crnim prognozama, uspio ga je staviti u pravne i gospodarske okvire. Rekonstruirao je i Vladu bez većih potresa i tako izbjegao skupe izbore.

Hrvatska se nije oslobodila i neće se zadugo osloboditi prijepora i antagonizama svoje prošlosti. Još će ovim prostorima “ratovati” partizani i ustaše, hranit će se regionalni i tko zna kakvi sve animoziteti. I zbog te “specifičnosti” Hrvatske važno je da iz Banskih dvora uvijek dolaze odmjerene poruke pomirbe i svehrvatskoga zajedništva. Koliko je to bitno, ponajbolje znaju Hrvati u BiH koji su u borbi za jednakopravnost prisiljeni oslanjati se na Zagreb.

Premijer Plenković UNUTARSTRANAČKO VODSTVO Plenković o Karamarkovoj kandidaturi: 'Svatko ima pravo na svoje ambicije'

Hrvati iz BiH čak su strahovali da Plenković sa svojim političkim backgroundom neće biti dovoljno senzibiliziran za njihove probleme i potrebe. Naprotiv, upravo za njegova mandata dobili su najveću potporu. Povećana im je financijska pomoć, prepoznati njihovi ključni projekti, a nadasve politički problemi ustrajno se stavljaju na dnevni red bruxelleskih i drugih svjetskih foruma. S Draganom Čovićem i predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović internacionalizirao je hrvatsko pitanje u BiH.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u Kninu | Autor : Duško Jaramaz/Pixsell Foto: Duško Jaramaz/Pixsell

Diplomatska “oluja” iz Hrvatske važna je i za odnose s drugim narodima i državama u okružju. I tu Plenković pokazuje mirnoću i sustavan pristup kakvog je počesto nedostajalo iz Zagreba. Na provokacije, pa i govor mržnje, iz Sarajeva on odgovara državnički – činjenicama o ulaganjima, trgovinskoj suradnji, zalaganju za integracije BiH u EU i NATO. Slično je i sa Srbijom. Mnogo bi lakše, pa i za unutarnje političke potrebe isplativije, bilo razmjenjivati otrovne strjelice s Beogradom, pothranjivati rane iz prošlosti, ucjenjivati Srbiju pozicijom u EU. On ne koristi ništa od toga pokazujući kako se diplomacijom jačaju vlastita država i njezina međunarodna pozicija. Kada bi bio jeftini populist, radio bi suprotno. Davao bi zapaljive izjave i tada bi se mnogima svidio. Ali tada ne bi bio državnik, nego samo osrednji političar. Kojega bi od Bruxellesa pa nadalje svi zaobilazili.

Davor Božinović NIJE ZABRINUT Božinović: Plenković nije u opasnosti zbog Karamarkove kandidature

Kao i iza vojne, tako i iza diplomatske “oluje” moraju stajati odlučni državnici. Samo takvi dobivaju velike ratove, nekada na bojnom, a danas na diplomatskom polju. Kako je Tuđman Olujom oslobodio domovinu tako Plenković diplomatskom “olujom” ratuje za modernu državu. Želi da Hrvatska bude ponos EU-a. Usto stvara ozračje da se EU obitelji pridruži i njezino susjedstvo. Europska BiH Plenkovićeva je formula za stabilno okružje i spas sunarodnjaka s druge strane granice.

Ugostitelji
DRAMATIČNE BROJKE
Anketa: Čak 80,5 posto radnika u ugostiteljstvu smatra da je za njih bolja opcija selidba u inozemstvo

A1 izdvaja za Vas

  • Agricola:

    Plenković je nakon Tuđmana prvi pravi hrvatski državnik. Samo ću nabrojati imena onih koji su bili između njega i Tuđmana: Račan, Mesić, Sanader, Jadranka Kosor, Milanović, Josipović, Orešković i Kolinda. Da čujem, tko je to od nabrojanih boljih od Plenkovića,. ... prikaži još!Plenkovića,. tko je napravio više posla, tko je imao državni proračun u suficitu, tko se od nabrojanih razduživao a ne zaduiživao, tko je za dvije stepenice digao kreditni rejting, tko stalno ima rast BDP-a, tko je vratio HV u Vukovar i Ploče, tko je u Bruxellesu izlistao probleme Hrvata u BiH i objasnio način na koji Muslimani tamošnjim Hrvatima otimaju ljudska, građanska i politička prava itd. I otkad je to ugled u Bruxellesu minus a ne plus? Mogli su Poljska i Mađarska do sudnjeg dana izražavati protivljenje tome da Timmermans dođe na čelo EU-komisije, ali Plenković je bio taj koji je toj komunjari zapriječio put. I dobro je rekao Vučić kad je Plenković postai predsjednik vlade: "Sada će da bude mnogo teže". I teže je. Kao što je teže migrantu ući u Hrvatsku nego kad su Miloja i Ostoja bili na vlasti...

  • burza:

    Zasto ga cjene vise vani nego tu zato jer kod nas vlada jal medu ljudima po tome smo poznati utopili bi jedni druge u zlici vode pogledajte srbe bosance oni jedni drugima stite leda a mi nasima zabijamo noz u leda

  • Avatar Django
    Django:

    Nije dobar onaj koji se trudi da Hrvatska bude “lider regiona” nego onaj koji nas konačno uspije iščupati iz tog regiona.