Naslovnica Premium Analize i intervjui

Izvoz raste kad izvozimo čak i rabljene automobile i sve one proizvode koje Hrvatska uopće – nema

Struktura glavnih izvoznih proizvoda posljednjih se godina dosta izmijenila. U razdobolju prije krize najznačajniji su bili naftni derivati, brodovi i druge vrste plovila, lijekovi, električni transformatori i drvo...
24. lipnja 2016. u 14:15 0 komentara 457 prikaza
15.06.2012., Koprivnica - Prehrambena kompanija Podravka, proizvodni pogon Vegete.   Photo: Marijan Susenj/PIXSELL
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Izvoz je tema o kojoj se godinama priča kao o ključnom elementu ekonomskog rasta, ali isto tako opet kao da smo na početku saznanja koliko je izvoz važan. Moguće i zato što se opušteno oslanjamo na prihod zarađen od izvoza od turizma. No onaj robni nailazi na niz problema. Razlozi koji se navode različiti su – od prejake kune, premalo ulaganja, loše porezne politike do problema nepostojanja sporazuma o dvostrukom oporezivanju, primjerice sa SAD-om, zbog čega neke tvrtke moraju otvarati predstavništva u drugim zemljama. Zlatni recept za veći izvoz, kako se najavljivalo, trebao je biti ulazak u Europsku uniju. Izvoz i jest veći, no on se velikim dijelom odnosi na izvoz proizvoda koje mi nemamo, nego smo samo prolazna stanica. A istodobno nam je smanjen izvoz na tržišta Cefte, koja su godinama bila najvažnija za naše izvoznike. Da ne stojimo dobro, pokazuje i podatak o udjelu izvoza u BDP-u na razini od samo 20 posto, odnosno jedan od najnižih među zemljama EU. Uspješnih izvoznika ima, onih koji imaju traženi proizvod, ili je tvrtka zbog akvizicije nastavila plasman proizvoda svog vlasnika. No taj je broj još uvijek malen. Pa zato i nije čudno što svi jako žele izlazak na nova tržišta, kao što je ono u Iranu, Rusiji ili Kini.

Roba stranog podrijetla

Robni je izvoz u prva tri mjeseca ove godine iznosio 3,9 posto, dok je lani u istom razdoblju taj rast bio 9,8 posto. Zbog visokih stopa rasta u protekle dvije godine i rasta baze, usporavanje rasta u ovoj godini bilo je očekivano, međutim ono ostvareno u prva tri mjeseca ipak je bilo niže od očekivanog. U prvom kvartalu došlo je i do povećanja iznosa robnog deficita u odnosu na prošlogodišnji za 4,2 posto, te sada iznosi 13,5 milijardi kuna. Gledajući u prošlost, vrijednost robnog izvoza Hrvatske imao je dugogodišnji trend rasta, pa se između 1995. i 2008. godine utrostručio. U 2009. godini je zbog posljedica krize, odnosno pada globalne potražnje i cijena, došlo do pada vrijednosti izvoza 20,1 posto, a nakon toga je trend rasta nastavljen pa je vrijednost izvoza u kunama u 2015. godini bila oko 27 posto veća nego u pretkriznoj 2008. godini. Premda je uz raspoloživu statistiku teško kvantificirati koliki je učinak pristupanja Hrvatske Europskoj uniji na rast izvoza, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, primjetno je da je rast izvoza od trenutka pristupanja dinamiziran pa su u 2014. i 2015. godini zabilježene visoke stope rasta, od 9, odnosno 11 posto.

– Dio tog rasta ipak nije rezultat povećane domaće proizvodnje, već povećane trgovine robom inozemnog podrijetla prije svega potaknute položajem Hrvatske kao rubne i lučke članice EU. Međutim postojali su i drugi faktori koji su poticali trgovinu pa je tako izvoz novih i rabljenih automobila u posljednje dvije godine znatno utjecao na rast vrijednosti ukupnog izvoza – komentiraju u HGK.

Struktura glavnih izvoznih proizvoda posljednjih se godina dosta izmijenila. U razdoblju prije krize najznačajniji izvozni proizvodi bili su naftni derivati, brodovi i druge vrste plovila, lijekovi, električni transformatori i drvo. Međutim, pad inozemne potražnje i restrukturiranje brodogradilišta te pad cijene sirove nafte i veća proizvodnja u regiji znatno su smanjili udio izvoza naftnih derivata i brodova. Tako su u 2015. najznačajnije izvozne industrije bile prehrambena, proizvodnja strojeva i uređaja, na trećem mjestu naftna industrija te proizvodnja gotovih metalnih proizvoda.

drvo, trupci hrvatski apsurd Izvezemo trupce 
jeftino, a potom ih uvozimo kao namještaj? '22.10.2012., Djakovacki Selci - Mljekari u znak prosvjeda zbog cijena nece predavati mlijeko otkupljivacima nego ga besplatno dijele gradjanima.  Photo: Davor Javorovic/PIXSELL' Domaća mliječna industrija Vladi: Spasite nas od uvozne gaude Obama Merkel Studija o TTIP-u Kako bi nam trgovinski sporazum EU-SAD promijenio život

Vrijednost domaćeg izvoza, za razliku od pojedinih bivših tranzicijskih zemalja, poput Mađarske i Slovačke, nije dovoljno potaknuta inozemnim ulaganjima. No, ima i primjera značajnih izvoznika tvrtki u stranom vlasništvu koji su na domaće tržište došli akvizicijom ili greenfield ulaganjem.

Osim nedostatka ulaganja, kao prepreku većem izvozu u Komori izdvajaju i poreznu i tečajnu politiku, nisku tehnološku razinu, visoku cijenu kapitala, odnosno nisku konkurentnost domaćih proizvođača. Iz tih razloga vrijednost izvoza ostala nam je u dugom razdoblju na razini od približno 20 posto BDP-a, što je među najnižim udjelima u usporedbi s ostalim članicama EU. U 2015. ipak je taj udjel u BDP-u povećan na 26,3 posto.

– To je vrlo značajan proces jer je u malim ekonomijama s tržištem ograničenim brojem stanovnika i njihovom kupovnom moći izvoz najlakši način ostvarivanja značajnijeg gospodarskog rasta. Primjetno je da se posljednjih godina u tom smjeru izmijenila i svijest hrvatskih poduzetnika koji se sve više orijentiraju na izvoz, te je još na ekonomskoj politici da više doprinese daljnjem i dinamičnijem rastu izvoza – komentiraju u HGK.

Potrebna jača diplomacija

Problem prejake kune spomenut je i na ovogodišnjoj konvenciji Hrvatskih izvoznika. O tome je govorio predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago. Prema računici, zbog jačanja kune samo od sredine siječnja do sredine travnja za 2,5 posto, izvoznici su izgubili 50 posto svoje dobiti. Zato i postoji prijedlog da u paketu mjera kojima će se potaknuti izvoz bude i ona vezana za postupnu devalvaciju kune. No odgovor na taj problem nije zasad dao nijedan guverner. I sadašnji Boris Vujčić smatra da tečaj nije glavna prepreka većem izvozu.

– U posljednje dvije godine najveći pokretač BDP-a je izvoz. I vidi se da većem izvozu pridonose necjenovni faktori. Odnosno, razlog tomu je prije svega ulazak u EU. A za daljnji rast važno je raditi na povećanju investicijske i poslovne klime. Jer u tome zaostajemo za zemljama konkurentima. Bitno je reći i da raste produktivnost pretežito u malim i srednjim tvrtkama, što je potrebno poduprijeti lakšim financiranjem – komentira guverner Vujčić.

U ovogodišnjoj deklaraciji Hrvatski izvoznici izdvojili su da je potrebno stvaranje uvjeta za veće horizontalno i vertikalno povezivanje proizvoda domaće poljoprivrede, industrije, turizma i trgovine, a radi izvoza s većom dodanom vrijednošću. O tome bi brigu trebale voditi, kažu, ekonomske politike na središnjoj i lokalnoj razini, primjerice, dodjeljivanjem potpora ili subvencioniranjem mogućnosti zaduživanja. Važna je, napominju, i dodatna uloga HBOR-a, HAMAG-a, HNB-a i ukupnog financijskog sustava u pružanju jeftinih izvora financiranja i podrške izvozu poput programa jamstva, (re)osiguranja i kredita za inozemne kupce kakvi su razvijeni u drugim konkurentskim gospodarstvima. Potrebno je i jačanje hrvatske diplomacije u otvaranju novih prilika za plasman na svjetskom tržištu.

HBOR je zamišljen kao razvojna banka koja će među ostalim poticati i izvoznike. To i čini, no s obzirom na to da nema vlastiti kapital, nema mogućnost praćenja izvoznika na dulje razdoblje, iznad deset godina uz vrlo povoljne kamate. Ni poslovne banke ne daju takve uvjete.

Vegeta, Lino, Dolcela, Belupo za zone Adria, Europa, Rusija i Baltik

Gotovo 60 posto ukupnih prihoda od prodaje Grupa Podravka ostvaruje se na inozemnim tržištima te iz godine u godinu taj udio raste. Protekle godine Podravka je realizirala najveću akviziciju u svojoj povijesti, Žito Ljubljana, i to je snažan iskorak u internacionalizaciji poslovanja za Grupu, pri čemu tržište Slovenije, uz hrvatsko te tržište BiH, postaje jedno od Podravkinih najznačajnijih tržišta. Kada je pak riječ o idućem razdoblju, pored već etablirane Adria regije, najveći doprinos očekuje se od regije Europa, ali jednako tako i regije Rusija, ZND i Baltik koja nakon nedavne političko-gospodarske krize pokazuje znakove oporavka. Podravka će se u idućem razdoblju ponajprije fokusirati na marke proizvoda koje imaju značajnu perspektivu na internacionalnim tržištima i od kojih se očekuje natprosječan rast, a to su Vegeta, Podravka, Lino, Dolcela i Belupo.

Očekuju daljnji rast koji će se približiti četiri milijarde kuna

Pliva je ove godine dobila nagradu Zlatni ključ za najboljeg izvoznika u kategoriji velikih kompanija. Izvozi na više od 60 tržišta, i to aktivne farmaceutske supstancije, gotove oblike lijekova, ali i specifična znanja, a u Istraživačkom institutu razvijaju se složeni projekti za brojna tržišta. Posljednjih godina Pliva bilježi kontinuirani rast prihoda i u protekloj godini dodatno je ojačala izvoz pa su tako na mnoga tržišta, od kojih su najveća SAD i Rusija, izvezli više od 3 milijarde kuna. Uz kontinuirani trend rasta, ovogodišnji prihodi od izvoza su se približili 90-postotnom udjelu u ukupnim prihodima, a prvi pokazatelji u 2016. upućuju na to, kažu u Plivi, da mogu očekivati i daljnji rast izvoza koji bi se mogao približiti vrijednosti od četiri milijarde kuna, što će dodatno učvrstiti Plivinu vodeću poziciju među domaćim farmaceutskim proizvođačima.

Danas Pliva kao članica Teva grupe ima značajne mogućnosti za razvoj u svim segmentima poslovanja – od istraživanja i razvoja, unapređenja proizvodnje, ali i razvoja servisnih centara za druga Tevina tržišta. Primjerice, prošle su godine u istraživanje i razvoj uložili više od pola milijarde kuna, što je više nego ikada u povijesti kompanije.

Kažu da i po trenutačnoj politici tečaja uspješno posluju na brojnim tržištima već dugi niz godina i kao kompanija koja je dio jedne od strateških industrija Hrvatske prostor za daljnji napredak vidi prije svega u stabilnim uvjetima rada, poreznim rasterećenjima, skraćenim i pojednostavnjenim procedurama te dodatnom osnaživanju svijesti da bez podrške realnom gospodarstvu nema napretka ni za druge segmente. Potencijal za daljnji razvoj postoji i vjerujemo da ćemo svojim radom i ulaganjima i dalje biti važan partner hrvatskog gospodarstva i društva.

Nadamo se poreznoj reformi i poticajima proizvođačima

AD Plastik stopostotni je izvoznik, što se sigurno, kaže predsjednik uprave Marinko Došen, u doglednoj budućnosti neće mijenjati s obzirom na činjenicu da u Hrvatskoj ne postoji tvornica automobila.

– Naša glavna tržišta su zemlje EU i Srbija, gdje bilježimo rast, a situacija je još uvijek nešto lošija u Rusiji iako se i tamo nazire početak stabilizacije tržišta. Naši su ciljevi rast na postojećim tržištima i otvaranje novih poslovnih tržišta. O novim tržištima prerano je govoriti, ali kontinuirano istražujemo i analiziramo mogućnosti i prilike – kaže Došen. Osnovna djelatnost kompanije je razvoj i proizvodnja komponenti za interijere i eksterijere automobila. Proizvode grupe proizvoda za interijere vozila poput instrument-ploče, obloge vrata, obloge stupova, sjenila, puhani kanali za zrak, rukohvati, obloge krova, tapeti putničkog i prtljažnog prostora, polica prtljažnika i slično. Za eksterijere vozila proizvode bojane i nebojane prednje i zadnje branike sa sastavnim dijelovima, poklopce prtljažnika, ukrasne letvice vrata, obloge iznad kotača, razne štitnike podvozja vozila, ekstrudirane profile... Došen smatra da potpora državnih institucija mora postojati.

– Nažalost, u odnosu na zemlje u okruženju i ostale zemlje u kojima poslujemo, cijena rada i troškovi poslovanja u Hrvatskoj znatno su viši. Očekujemo konkretne mjere na transparentnosti tečaja kako bismo mogli kvalitetno konkurirati na inozemnom tržištu. Potrebno je žurno usklađivanje proaktivnih mjera fiskalne i monetarne politike te njihovo provođenje. Nadamo se najavljenoj poreznoj reformi početkom 2017. i izravnim poticajima proizvođačima i izvoznicima u obliku rasterećenja – kaže Došen. U obzir bi više trebalo uzeti, kaže, pozitivne primjere Slovačke i Češke koje su napravile velik iskorak u autoindustriji. Rezultat je iznimno visoka stopa izvoza, zapošljavanje velikog broja ljudi i u konačnici porast BDP-a. – Trebamo se bolje povezati i zajednički, putem gospodarske diplomacije promicati hrvatske gospodarske interese u inozemstvu – zaključuje Došen.

Stručnjake se ovdje kažnjava visokim porezima na plaće

Nanobit je ovogodišnji dobitnik Zlatnog ključa u kategoriji malih tvrtki. Izvozi gotove IT proizvode – računalne igre.

– Razlikujemo se od drugih klasičnih izvoznika ponajprije po tome što se naši proizvodi preuzimaju digitalnim putem, stoga nije potrebno fizički distribuirati proizvod do krajnjeg kupca. Također se razlikujemo od većine IT tvrtki iz Hrvatske po tome što imamo kompletan proizvod koji je interno razvijen i distribuiran krajnjim korisnicima. U Nanobitu ne radimo outsourcing poslove za druge tvrtke, već samostalno razvijamo računalne igre i od njih stvaramo brendove koji su prepoznatljivi na međunarodnom tržištu. Jedna od bitnih razlika jest i to što smo orijentirani na B2C (business to customer) segment tržišta. To ukratko znači da umjesto par velikih kupaca imamo stotine tisuća malih – kažu osnivači Nanobita Alan Sumina i Zoran Vučinić.

Tvrtka je u posljednje četiri godine uprihodila više od 100 milijuna kuna isključivo od izvoza, s time da se najveći rast dogodio u 2015. godini kada su od izvoza uprihodili 50 milijuna kuna. Primarna tržišta od kojih im dolazi većina prihoda su Sjedinjene Američke Države i zemlje engleskog govornog područja, no ionako su njihovi proizvodi globalni i dostupni u gotovo svim zemljama svijeta.

– Što se tiče problema s kojima smo se susretali, oni su uglavnom bili administrativno-porezne prirode. RH nažalost nema potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om (double tax treaty), stoga neke ugovore s američkim tvrtkama nismo mogli potpisati direktno, već smo morali otvarati ured u Mađarskoj. Također, nažalost Google za svoju platformu ne podržava slanje novca tvrtkama u Hrvatskoj, tako da bez tvrtke u Mađarskoj (Budimpešti) ni s Googleom nismo mogli poslovati. Od ostalih problema najveći nam je nalaženje kadra s iskustvom u našem području. Pokušavamo u Hrvatsku dovesti ljude s iskustvom iz Londona, Berlina i Hamburga. Međutim, s obzirom na agresivnu poreznu politiku, jer stručnjake se kažnjava izuzetno visokim porezima na plaće, otvorili smo razvojni centar u Bukureštu. Trenutačno smo u procesu zapošljavanja 7 do 10 ljudi u novootvorenom uredu – kažu Sumina i Vučinić.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.