Naslovnica Premium

Iz jednostavnog testa doznat ćemo kakve nas bolesti čekaju i lako ćemo ih spriječiti

Terapije se ubuduće neće početi primjenjivati kad pacijent oboli, već znatno prije, što će povećati učinkovitost liječenja i produžiti život
16. rujna 2015. u 16:12 0 komentara 1975 prikaza
krv
Foto: Davor Javorović/Pixsell

Iako se starost neke osobe danas mjeri u godinama, ovaj bi model uskoro mogao biti nadiđen. Naime, dva sedamdesetogodišnjaka mogu biti u potpuno različitoj formi i zdravstvenom stanju, što uvelike ovisi o njihovu načinu života, ali i o genetskim predispozicijama. Upravo zbog toga novi model određivanja "biološke starosti" neke osobe, koji su razvili znanstvenici s londonskog King's Collegea, mogao bi označiti revoluciju u našem poimanju starosti, ali i sprečavanju bolesti koje se razvijaju u poodmakloj dobi ljudskoga života. Tijekom sedmogodišnjeg istraživanja biolozi i liječnici okupljeni oko profesora Jamesa Timmonsa uspjeli su identificirati oko 150 gena u ljudskom tijelu koji predstavljaju svojevrsne biomarkere za biološko starenje. Relativno jednostavnim krvnim testom moći će se, kada ova metoda uđe u redovitu uporabu, relativno brzo i jednostavno ustanoviti koliko je određena osoba stara u biološkom smislu, ne uzimajući u obzir njezine stvarne godine.

"Znate onu izreku, ima trideset godina, a već kao da je pedesetogodišnjak? Ili ono, ima sedamdeset godina, a osjeća se trideset godina mlađi? Ovom metodom upravo to znanstveno definiramo. Jer jedna je stvar kronološka starost, godine koje imamo i koje smo prošli od rođenja. Potpuno je druga stvar kako svako pojedino ljudsko tijelo podnosi prolaženje vremena i koje posljedice vrijeme na njega ostavlja", kaže profesor Timmons.

Teorije starenja

Inače, sam proces starenja jedna je od većih nepoznanica u biologiji. Iako je starenje proces koji smo svi prihvatili, još nisu poznati njegovi uzroci. Starenje zapravo ne predstavlja broj godina koje je osoba navršila od svoga rođenja, već je starenje pojam koji označava nakupljanje promjena koje se odvijaju u određenom organizmu. Promjene mogu biti fizičke, psihološke i socijalne prirode. Dvije su osnovne teorije razloga biološkog starenja koje su danas prihvaćene u znanosti. Jedna je teorija programiranog starenja, dok je druga teorija oštećenja. Teorija programiranog starenja tvrdi da ovaj proces slijedi već unaprijed zacrtani raspored koji je zadan rođenjem i koji je u skladu s procesom odrastanja ljudskog organizma tijekom mladosti. Druga pak teorija, teorija oštećenja, drži kako je starenje uzrokovano oštećenjima ljudskog tkiva na razini stanice koje se događa zbog utjecaja okoline tijekom života.

"Koja god teorija bila ispravna, jasno je da određivanje nečije biološke dobi na temelju godina koje je osoba proživjela od rođenja nije ni približno točna. Uzimajući u obzir složenost procesa starenja, do sada nije bilo jasnih i pouzdanih načina mjerenja koliko neka osoba brzo ili sporo stari u odnosu na svoje vršnjake. Fizički kapaciteti pojedine osobe, poput njegove tjelesne jačine ili otpornosti na bolesti, često se koriste kako bi se opisalo "zdravo starenje", no sada imamo mogućnost prilično jasnog mjerenja starenja prije nego što dođe do slabljenja organizma ili razvoja nekih bolesti", kažu znanstvenici s King's Collegea koji su svoj rad objavili u znanstvenom časopisu Genome Biology.

Stotinu i pedeset gena na kojima se zasniva ova nova metoda nalazi se u mozgu, krvi i mišićnom tkivu svakog čovjeka, a oni predstavljaju izvrstan pokazatelj koliko je proces starenja uzeo maha u svakom pojedinom organizmu. Tijekom sedmogodišnjeg istraživanja analizirani su ovi geni kod više od tisuću osoba koje su sve bile iste kronološke starosti. Svi su imali točno 65 godina, no razlike u stvarnoj, biološkoj starosti bile su zaprepašćujuće.

"Dio ispitanika bio je u izrazito dobrom stanju, odnosno bili su 'mlađi' od svojih godina. S druge strane, geni drugog dijela ispitanika bili su toliko loši kao da se radi o dvadesetak godina starijim ljudima. Bez obzira na životni stil, živjeli ti ljudi zdravo ili ne, hranili se dobro ili loše, bili bogati i siromašni, biološka starost pokazuje neke sasvim drugačije znakove nego što to pokazuje vanjština pojedine osobe. Pokazuje to kako se s dobrim genima može i u siromaštvu dugovječno živjeti, bez obzira na to imali ljudi novca za skupe tretmane ili kvalitetnu prehranu", kaže prof. Timmons.

Nova metoda koju su razvili britanski znanstvenici i za koju se vjeruje da će u vrlo kratko vrijeme ući na popis redovitih postupaka ima i vrlo konkretnu primjenu u zdravstvu. Naime, njome se ne samo određuje točna biološka starost svake pojedine osobe nego se otvara mogućnost i predviđanja razvoja pojedinih oboljenja kojima je posebno izložena starija populacija. Jedna od bolesti čiji će razvoj u organizmu pacijenta ova metoda moći predvidjeti jest Alzheimerova bolest.

Pomoć pri transplantaciji

"Alzheimerova bolest i općenito bolesti koje uzrokuju demenciju vrlo su velik problem za osobe treće životne dobi. Sada će relativno jednostavnim testovima, analizom nekoliko kapljica krvi, biti moguće predvidjeti budućnost. Znat ćemo što se sprema za nekoliko godina, a u skladu s tim postojat će mogućnost brzog djelovanja. Terapije i liječenja neće se primjenjivati kada pacijent oboli, već znatno prije toga, što će zasigurno povećati učinkovitost liječenja i prevencije bolesti", tvrdi znanstveni tim. Prema najavama, ova bi se metoda mogla pokazati i vrlo korisnom pri još jednom medicinskom zahvatu – transplantaciji organa. Biološka starost donora i biološka starost primatelja organa mogle bi, ako su usklađene, znatno olakšati presađivanje i smanjiti rizik od odbacivanja implantata. Cijeli je niz područja u medicini, liječenju i prevenciji bolesti, u kojima bi poznavanje stvarne, biološke starosti tijela bilo od iznimnog značaja. Utjecalo bi to ne samo na kvalitetu života starijih osoba i na uspješnost njihova liječenja nego i na ekonomiju samog društva.

"Potpuno je normalno da naša tijela i naš mozak usporavaju kako stare, no prerano starenje znači veliki gubitak fizičkih i kognitivnih funkcija koje mogu imati razoran učinak na pojedinca, ali i na njegovu obitelj. To se sve odražava na društvo u cjelini, kao i na ekonomiju zajednice. Ovaj novi postupak ima velik potencijal i može poboljšati razvoj procedura liječenja koje će produljiti zdravlje i u starijoj dobi. Zamislite samo koliko može društvo uštedjeti ako se smanji broj bolesnika s Alzheimerovom ili Parkinsonovom bolesti koje bi se mogle početi liječiti znatno prije nego što se uopće pojave prvi simptomi", kaže dr. Neha Issar-Brown, voditeljica programa pri britanskom Medical Research Counsilu, tijelu koje je financiralo rad grupe znanstvenika s King's Collegea.

Upravo je razumijevanje procesa starenja, ali i razvoj metoda kojima bi se spriječio ili barem ublažio razvoj bolesti koje starenje sa sobom nosi, jedan od glavnih ciljeva znanosti. Deseci timova znanstvenika na institutima diljem svijeta pokušavaju proniknuti u ovaj "sveti gral" medicine, a rezultati su prilično šaroliki. Tako je grupa znanstvenika s laboratorija Tatonetti na sveučilišnom medicinskom centru Columbia u SAD-u ustvrdila prije nekoliko dana da datum rođenja ima znatne veze s nastankom pojedinih bolesti. Pojednostavljeno, na temelju 1668 slučajeva bolesti koje su dijagnosticirane kod različitih pacijenata pokazalo se da pojedini "horoskopski znakovi" imaju veće predispozicije za razvoj bolesti od drugih. Utvrđena je veza sa 16 bolesti koje nitko do sada nije povezivao s mjesecima u godini, a među njima je i veliki broj oboljenja koje se odnose na zdravlje srca.

"Ovo nema veze s astrologijom koja se temelji na mjesecu rođenja. Ona šteti ovakvim istraživanjima koja su potvrđena znanstvenim metodama", tvrde u laboratoriju Tatonetti.

Ipak, nova metoda koju su razvili britanski znanstvenici znatan je iskorak u odnosu na rad gotovo svih ostalih znanstvenih timova koji se bave ovom problematikom. Već sada je jasno, na temelju prvih, preliminarnih istraživanja koja su provedena po objavi metode, da tri četvrtine zapadnjaka, pogotovo Amerikanaca, ima srce biološki starije od kronološke dobi, što uvjetuje sve češću pojavu kardiovaskularnih bolesti. Upravo će prevencija bolesti srca, zajedno s prevencijom bolesti vezanih uz demenciju, biti jedan od prvih ciljeva sustava zdravstva postavljenog na temelju precizno određene biološke starosti.

"Kardiovaskularne bolesti u velikom su zamahu već desetljećima, ali tek sada imati ćemo alat koji nam omogućuje stvaran uvid u stanje koronarnog sustava svakog pacijenta. Tako ćemo moći odrediti pravilne procedure liječenja i prije svega prevencije bolesti kardiovaskularnog sustava. Može se očekivati da će se tako cijelim generacijama ljudi produljiti životni vijek, ali i smanjiti troškovi zdravstva. Jer uvijek je učinkovitije, ali i znatno jeftinije, preventivno djelovati nego liječiti kada bolest kod pacijenta već nastupi", kaže dr. James Timmons.

>> Geni su zapis predispozicije čovjeka, a ne sudbina koju ne može izbjeći

Grijanje
UŠTEDA
Sezona grijanja nije gotova: Evo kako uštedjeti

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.