Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Kolumne

Iracionalan učiteljski bunt vraća život i boje u sivilo Plenkovićeve racionalnosti

Ako itko ništa ne shvaća o ovom štrajku, to je premijer
30. studenoga 2019. u 22:47 14 komentara 2024 prikaza
Premijer Plenković stao pred prosvjetare
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Jedna je riječ jako prirasla srcu i jeziku gospodina Plenkovića. Ovih je dana često izgovara. I svaki, ali baš svaki put upotrijebi je na pogrešan način, u kontekstu koji nema blage veze s pravim značenjem te riječi. A stara je mudrost da je zbrka u jeziku u vrlo tijesnoj uzročno-posljedičnoj vezi sa zbrkom u mislima i djelima koja izlaze iz tako smućene glave.

Veliki prosvjed Hrvatska mora bolje Nino Raspudić Zašto je štrajk prosvjetara uspio?

Nije bilo izjave o pregovorima s prosvjetarskim sindikatima u kojoj im premijer nije predbacio da su ponude Vlade “lakonski odbili”. Pa bi još pridodao da se važne odluke ne smiju i ne mogu “lakonski donositi”. Nije to gramatička pogreška poput one koja se već poput žvakaće gume u kosi zalijepila za javni govor političara i novinara kada govore i pišu da je, primjerice, Vlada komunicirala svoje ponude sindikatima. Komunicira se s nekim o nečemu, a ne nešto nekomu. To se događa kad se govori hrvatski, a misli engleski.

Međutim, pogreška koju čini premijer pogrešnom upotrebom priloga “lakonski” obično je neznanje što ta riječ zapravo znači. Očito zaveden s nekoliko zajedničkih slova i sličnim zvučanjem, premijer zapravo misli i želi reći da su ponude odbijene olako, lakomisleno. Reći lakonski umjesto olako isto je kao kada netko kaže ili napiše da je neka misao dubiozna i pritom misli da odaje priznanje dubini te misli, dok zapravo tvrdi da je dotična misao sumnjiva, dvojbena, upitne kvalitete i vrijednosti.

Tako i premijer, misleći da je rekao da učitelji u štrajku olako odbijaju prijedloge i ponude Vlade, zapravo kaže da su oni to učinili govoreći kratko i jasno, jezgrovito, štoviše ubitačno precizno.

Zagreb: Okupljanje za veliki prosvjed Hrvatska mora bolje Analiza U zemlji afera vlast može i 6,11% proglasiti službenom tajnom i zabraniti štrajk

Pridjev i prilog lakonski dolaze od imena starogrčke povijesne pokrajine Lakonije kojoj je središte bio grad još slavnijeg imena Sparta. U skladu s njihovim poslovično strogim i asketskim načinom odgoja i života, kakav zato i mi danas zovemo spartanskim, bila je i odlika građana Lakonije da govore malo i da sve najbitnije i najvažnije sažmu u što manje riječi. Kada je Filip II. Makedonski s vojskom krenuo na Spartu, pred njim su išli glasnici s prijetnjom: “Ako pobijedim, spalit ću vam grad, žene učiniti udovicama i odvesti u roblje”. Odgovor Lakonaca stao je u jednu riječ: “Ako”.

Na obavijest da prema njima nadiru Perzijanci u tolikom broju da će im svojim strijelama zamračiti sunce, odgovorili su: “Barem ćemo se boriti u hladu”. Na upozorenje o premoći neprijatelja zaključili su: “Utoliko će naša slava biti veća”. Naposljetku, lakonske su majke sinove u rat ispraćale s riječima: “Sa štitom, ili na njemu”. Prema tome, lakonski ne znači olako i lakomisleno, nego naprotiv, promišljeno i nadasve odlučno. Ništa u ovoj usporedbi, koju je sam olako i lakomisleno zazvao, ne ide u prilog premijeru i njegovoj službadiji. Jer jasno je tko je u toj priči bahati agresor uvjeren u svoju moć i premoć, a tko su skromni, ali vrlinama, časti i dostojanstvu svoga zvanja više nego bilo kojim drugim materijalnim vrijednostima posvećeni i odani Spartanci.

Jednako je tako više dubiozna nego duboko promišljena premijerova tvrdnja da on i njegova Vlada sa svojim ponudama predstavljaju racionalnost, a da je tvrdoglava ustrajnost učitelja u njihovim zahtjevima iracionalna. Politička i profiterski grabežljiva racionalnost koju zastupa premijer zavila je ovu zemlju u sivilo, u besperspektivno tavorenje na rubu egzistencije uz mahanje otrcanim krpama itekako iracionalnih i šupljih floskula koje ostavljaju ljude bez kruha, doma i nade. S druge strane učiteljski bunt, koji premijer naziva iracionalnim, u to sivilo vraća boje, na blijeda i umorna lica ljudi zdravo crvenilo, dajući im osjećaj da su opet živi i vrijedni, da mogu nešto sami svojom voljom i odlučnošću promijeniti, ako ništa drugo, onda barem to da se više ne srame svog odraza u ogledalu i u očima svojih učenika.

Unatoč štrajku OŠ Marka Marulića radi OŠ MARKA MARULIĆA Dosta im je štrajka: Škola u Sinju radi, Vladi ipak kažu ne

Ako itko ništa o ovom štrajku ne shvaća, onda je to upravo premijer Plenković. Ne shvaća jer ne zna, ili je zaboravio da su sposobnost iracionalnog maštanja, iracionalno nadanje u mogućnost boljeg, ljepšeg i pravednijeg svijeta, iracionalno traženje vlastitog dostojanstva i neovisnosti o hirovima zemaljskih i nebeskih vlasti i moći, poučavanje o iracionalnim ljepotama i uzvišenim umjetničkim zanosima, dakle, da je sve to iracionalno ne samo u skladu s racionalnim znanostima, nego štoviše nadgradnja i pobjeda ljudskog duha nad materijalnim, ono po čemu se ljudi razlikuju od zvijeri i slobodni od robova, ono što ljudski život uistinu čini vrijednim življenja.

Nepoznavanje jezika nerijetko, a naročito u politici, upućuje na nepoznavanje života, onog što ljude doista tišti i onog što ih i nakon desetljeća strpljivog trpljenja može probuditi iz letargije i vratiti u život. Čini se da premijer doista nema pojma što se sve može dogoditi kada se u ljudima probude racionalnošću njegova birokratskog svijeta zatomljeni iracionalan ljudski duh, požrtvovnost, plemenitost i nadasve solidarnost.

Štrajk MINISTRICA NAJAVILA Zbog štrajka kraći zimski i proljetni praznici za učenike, nastava ulazi u ljeto

Na kraju, premijer je olako i socijalno neinteligentno prešao i preko činjenice da veliku većinu u školskim zbornicama čine žene. Nije me slučajno od svih transparenata prošlog ponedjeljka na Trgu bana Jelačića najviše dirnuo natpis: “Učiteljica Branka je moja druga majka”. Premda će moderna psihologija odbaciti aristotelovsku podjelu svijeta na mušku racionalnost i žensku iracionalnost kao seksizam i mačistički patrijarhalizam, ljepota je riječ i pojam ženskog roda. Ali isto tako i pobuna. I ljutnja koju svaka nova premijerski bahata i muški omalovažavajuća uvreda samo dodatno raspaljuje. Jedna mudra građanka skrenula mi je na samom početku pozornost na tu statističku činjenicu ovog štrajka i posljedice koje bi iz toga mogle nastati. A premijeru je neki dan na Facebooku, u grupi “Podrška roditelja nastavnicima u štrajku”, sličnu poruku uputio jedan otac, pitajući ga što mu bi da ide ponižavati i razjarivati tolike žene. Poruka završava duhovito i ubitačno precizno: “Đe ćeš na Rusiju, bajo”. Lakonski briljantno.

Video: Veliki prosvjed prosvjetara u Zagrebu

KiK prosinac
PROMO
Prolistajte novi KiK katalog i ne propustite super popuste!
  • zlatan456:

    Ne shvaćam kako čovjek može biti toliko načitan i tako veliki znalac, a biti isto tako veliki obožavatelj ideologije koja je iza sebe ostavilo najviše ruševina svakog tipa i desetke milijuna unesrećenih.

  • Avatar brišejado
    brišejado:

    Onom tko stvarno zavrijeđuje i ruganje i prijezir nesmiješ to niti napisati - jer on nije premijer.

  • dosadno:

    Uz svu silu patetike i divljenja, moglo bi se čak reći i zazivanja revolucionarnih prevrata, Gerovac i Pofuk samo su vojnici jednog jednoumlja. Koje se bori protiv drugog jednoumlja. Jer, kada razgrnemo jeftinu patetiku ovakvih tekstova, što ostaje? Ništa. Kao ... prikaži još! što ništa sadržajno ne ostaje nakon riječi suprotne strane (vlade). Jer nitko od njih pojma nema o školstvu (u ovom slučaju). Da ima, ne bi se bavio patetičnim parolama, nego sadržajem. A o sadržaju niti slovca. Jer, budimo realni, zar fokus treba biti na nastavnicima? Ne bi li trebao biti na kvaliteti školovanja djece? A šta u tom smislu nudi ijedna strana? Veliko ništa. Pada mi na pamet davni primjer "bologne". Trebale su proći godine dok jedan profesor/kolumnist nije otvoreno rekao da je to obična "školica" u kojoj moraš jedino sjediti po cijeli dan na predavanju. Zato, uz dužno poštovanje nastavnicima, ipak bi bilo lijepo od novinara čuti poneku i o tome kakvo je i kakvo treba biti školstvo.