Politička, ekonomska i sigurnosna situacija na jugoistoku Europe u posljednje vrijeme dobiva novu dimenziju. Vjerojatno je za mnoge zauzimanje postaje Gošince na kosovsko-makedonskoj granici od strane naoružane skupine, čiji su se pripadnici predstavili kao članovi navodno Oslobodilačke vojske Kosova, došlo kao iznenađenje.
Četiri makedonska graničara svladana su, ali i puštena, a napadači su se samovoljno povukli. Jasno je da se radi o poruci, ali čijoj? Kosovske vlasti odmah su se ogradile i ponudile pomoć u istrazi, a makedonski vrh žurno je raspravio sigurnosno stanje u području koje je samo 25 km udaljeno od Skoplja, dok je makedonska oporba optužila premijera Gruevskog za inscenaciju kojom želi skrenuti pozornost javnosti zbog najvećih izazova s kojima se upravo susreće u svojoj desetogodišnjoj vladavini. Na tom tragu je i izjava KFOR-a koji nije mogao potvrditi da je bilo neke sumnjive aktivnosti na tom dijelu granice. Doista, što se to zbiva u Makedoniji? Edward Joseph i Janusz Bugajski još su prije godinu dana u Foreign Affairsu upozoravali na rastući nespokoj u toj državi, ostavljenoj pred pragom članstva u NATO-u, koji bi se lako mogao proširiti na susjedno Kosovo.
Tada još nije bilo afere masovnog prisluškivanja za koju se optužuje vladine službe, što je potkrijepljeno objavljivanjem tonskih zapisa, kojih se na nepoznat način dokopao šef socijalističke oporbe Zoran Zaev. Već dva mjeseca Zaev organizira posebne presice i pušta u eter materijale koji na razne načine diskreditiraju vrh makedonske vlade. Premijer sadržaj ne demantira, već cijelu akciju pripisuje stranim agenturama, a Zaevu se kao "njihovom eksponentu" oduzima putovnica. Odgovor europskih institucija u tom slučaju razumljivo je oprezan. Europska komisija zahtijeva neovisnu istragu, Europski parlament šalje emisare, iako je sve jasnije da se radi o dubokoj kompromitaciji aktualne makedonske političke elite.
Država koja je svojedobno bila regionalni šampion integrativnih procesa danas je, ne samo iz zapadne vizure, u najozbiljnijoj krizi od stjecanja neovisnosti. Iz Bruxellesa stižu upozorenja o politizaciji državnih institucija, problemima u pravosuđu i stanju u medijima. Bez pravog učinka. Kad je premijer Gruevski preuzeo vlast 2006. godine, Makedonija je bila na 45. mjestu prema svjetskom indeksu slobode medija. Danas ju ista organizacija svrstava na 117. mjesto. Na ovom primjeru jasno je što se sve može dogoditi ako je država spriječena u ostvarenju svojih proklamiranih ciljeva. Razlozi mogu biti i objektivne i subjektivne prirode. Zapad je vrlo jednostavno fajl spora zbog imena s Grčkom prebacio na stol UN-va izaslanika Mathew Nimitza, čime je sugerirao da mu se nikamo ne žuri. S druge strane Makedonija je svoje nezadovoljstvo pretvorila u rast nacionalizma i provokativne kulturološke projekte znajući da će njima izazvati bijes Grka. Poprilično na svoju štetu. Od krize u Grčkoj, koja je ujedno najveći makedonski trgovinski partner, obećanja većih investicija, poput onih o prolasku trase plinovoda "Turski tok", na dalekom su štapu. Ne samo zbog europske tužbe protiv Gazproma već i zbog protuponude koju će ovih dana SAD izložiti Ateni.
Za to vrijeme, oštra kampanja pobornika i protivnika režima u Skoplju produbljava linije podjela u ionako fragilnom okruženju. Posebno, naravno, zabrinjava razina nepovjerenja prema albanskoj zajednici kakva nije viđena od 2001. godine i tadašnjeg otvorenog međuetničkog sukoba. Ignoriranje etničke zajednice koja čini gotovo trećinu stanovništva sigurno nije put prema stabilnosti. Pogotovo ako se pokaže da je iza "napada na karaulu" stajala namjera etničke homogenizacije. Zaev već najavljuje da je u posjedu snimki koje će demantirati službenu verziju o ubojstvu pet Makedonaca 2012. godine, što je bilo pripisano "islamskim radikalima" i izazvalo prosvjede Albanaca. Očito, ulozi su takvi da su se u Makedoniji zaigrale "opasne igre", a o njezinu eksplozivnom potencijalu najbolje svjedoči što su prve "plave kacige" tijekom 1990-ih nimalo slučajno bile raspoređene upravo tamo. Danas, suočena s rapidnim pogoršanjem situacije iznutra i blokadom izvana, Makedonija bi mogla, ako se u Bruxellesu uskoro ne osvijeste, postati težak regionalni i europski problem.
>> Naoružani Kosovari zauzeli policijsku postaju u Makedoniji: Ovo je naša država
Postoje odredjeni narodi , gdje god dosli, funkcioniraju na principu: daš mu prst, želi cijelu ruku. Pruži mu gostoprimstvo, otjerat će te iz tvoje kuće.