Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

Ide li Europa u smjeru ruskog i kineskog cjepiva? Ovo su izjave moćnih političara koje na to upućuju

Europske države ne mogu zamisliti da se nađu u takvoj situaciji koja ostavlja dojam da služe velikim farmaceutskim multinacionalkama kao poligon za testiranje, a njihovi građani kao pokusni kunići za nikad korišteno cjepivo. Zaštita privatnosti, a ne samo zaštita zdravlja građana, nešto je što je u EU na puno većoj cijeni
12. veljače 2021. u 09:15 27 komentara 3368 prikaza
Cijepljenje protiv gripe
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/9

Kad bismo tražili sportsku usporedbu, mogli bismo reći da se Europska unija u kampanji cijepljenja protiv COVID-19 trenutačno nalazi u poziciji Janice Kostelić koja, u legendarnoj utrci na Sljemenu 2006., na početku druge vožnje ostaje bez desnog štapa i rukavice. Samo što je Janica jedna i neponovljiva, pa je i u prvom prolaznom vremenu u tako hendikepiranim uvjetima bila u prednosti koju je povećavala sve do ciljne razine (na kraju je bila treća). A EU u ovom prvom prolaznom vremenu stoji loše: Izrael je već cijepio prvom dozom nevjerojatnih 60 posto svog pučanstva, Ujedinjeno Kraljevstvo 15,5 posto, Sjedinjene Američke Države 10,1 posto, Srbija 7,5 posto, a EU u prosjeku 3,16 posto, dok pojedinačno najbolje države članice EU bilježe 6,8 posto (Malta) ili 5 posto (Danska).

Bundestag MUTACIJE KORONAVIRUSA Njemačka virologinja: 'Utrka je već izgubljena, virus je dobio raketni pogon'

EU je na početku vakcinacijske “utrke” ostala bez jednog “štapa” u obliku drastično smanjene isporuke doza cjepiva AstraZenece, od kojeg se očekivalo da bude točka preokreta, da promijeni ritam pandemije u Europi, jer je riječ o cjepivu koje je povoljno i cijenom i načinom transporta i skladištenja. I u koje su, slijedom toga, države članice EU polagale najviše nade. Ako je to bio taj gubitak “štapa”, onda je dodatno kao gubitak “rukavice” bio osjećaj da je EU naručio premalo doza, da je prekasno finalizirao predugovore o nabavi, i da ih je ispregovarao na način kojim se nije dovoljno zaštitio od situacija poput ove sa smanjenjem prvih isporuka AstraZenece. Taj se dojam najprije javio u Njemačkoj, ali se u protekla dva-tri tjedna proširio diljem EU. Prvo prolazno vrijeme za EU nije dobro, no može li se zaostatak nadoknaditi u sljedećem prolaznom vremenu i sve do ciljne ravnine?

Ursula Von der Leyen, | Autor : Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL

Može li Ursula von der Leyen, prva Njemica na čelu Europske komisije, koja je vodila zajedničku nabavu cjepiva za čitav EU i koja se od prošlog tjedna našla na meti sve većeg nezadovoljstva zbog propusta i gafova u toj nabavi, odvoziti herojski do kraja poput Janice Kostelić? Sudeći po sučeljavanjima koje su Ursula von der Leyen i njezin tim imali ovoga tjedna u Europskom parlamentu i u Vijeću EU, čini se da je predsjednica Komisije uzdrmana, ali da ima potporu da nastavi dalje i popravi prolazno vrijeme europske kampanje cijepljenja.

SEBASTIAN KURZ Austrija uvodi nove mjere zbog novog soja virusa: Iz Tirola moguće samo s negativnim testom

Nema predaje, to je izgleda zaključak nakon ovog tjedna u Bruxellesu, a neslužbeno doznajemo da je i Hrvatska na sastanku Corepera (Odbora stalnih predstavnika, ključnog tijela u Vijeću EU koje diplomatski i politički priprema sve odluke u EU) bila među desetak država članica koje su u jednoj raspravi u srijedu naglasile da je važno očuvati jedinstvo Europske unije oko problema koji se javljaju na početku kampanje cijepljenja. Jedinstvo, umjesto da se države članice na ovom pitanju počnu razilaziti i raštrkaju svaka na svoju stranu u utrci prema što većem i što bržem postotku procijepljenosti, o kojem u konačnici ovisi i brzina izlaska iz “lockdowna” i brzina oporavka normalnog života i ekonomskih aktivnosti. Jedan od prijedloga Hrvatske o tome kako ubrzati isporuku ugovorenih doza cjepiva bio je, kako neslužbeno doznajemo od izvora upućenog u sastanak iza zatvorenih vrata, poticanje farmaceutskih kompanija koje nisu razvile svoje cjepivo da podijele svoje kapacitete s proizvođačima koji su razvili cjepivo i kojima nedostaje vlastitih kapaciteta da ubrzaju njegovu proizvodnju.

Još neke države članice su na tragu te ideje. Italija, primjerice, nudi farmaceutskoj kompaniji Johnson&Johnson, koja očekuje prvo (američko) regulatorno odobrenje za svoje cjepivo, da finalni dio proizvodnje, tzv. fill and finish (proces punjenja i dovršetka bočica), preseli u Italiju. Johnson&Johnson sada taj dio planira obavljati u SAD-u, odnosno planira tekućinu proizvedenu u EU slati na finalno punjenje i pakiranje u SAD, pa od tamo isporučivati u obliku gotovog proizvoda natrag u EU. Ali sada postoji bojazan nekih u Europi da bi moglo biti problema s tim loptanjem preko Atlantika, jer SAD ima zabranu izvoza cjepiva protiv COVID-19. Istu zabranu već mjesecima ima i Velika Britanija. A nešto slično od prošlog vikenda ima i Europska unija, premda ne klasičnu zabranu, nego “mehanizam transparentnosti”, kontrole, u kojem proizvođač cjepiva treba unaprijed najaviti izvoz, koji države članice potom odobravaju ili ne odobravaju. Čitava kriza sa smanjenjem isporuke ugovorenih doza cjepiva preokrenula je percepciju Europske unije od nekoga tko se bori protiv tzv. vakcinacijskog nacionalizma u nekoga tko se, čim zagusti, okreće svom obliku takvog ponašanja, EU-nacionalizmu. U Bruxellesu i u glavnim gradovima država članica odbacuju takvo tumačenje i takav dojam.

hospitaliziran u kb dubrava Psihijatar Vukušić poručio Berošu: 'Na ovu svoju vojsku možeš biti ponosan'

Biljana Borzan, SDP-ova zastupnica u Europskom parlamentu, sudjelovala je na jednom od tih zatvorenih sastanaka koje je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen ovoga tjedna imala s europarlamentarcima u potrazi za odgovorom kako ide strategija cijepljenja, gdje se griješilo i što treba popraviti. Borzan u izjavi za Večernji list također zvuči puna razumijevanja za to kako se EU našla u ovoj situaciji u kakvoj je danas.

– Ursula von der Leyen oslanja se na institucije, stručnjake koji rade u EU institucijama, a znamo da je to pomalo inertan sustav koji je napravljen za dobra vremena, a ne za frku i za ovakve krizne situacije. Donesene su odluke kakve su donesene, one jesu možda bile ziheraške, a sada je ispalo da su bolje prošli ovi drugi, koji su išli pokeraški. No, ulozi su bili ogromni, zaista su mogli ljudski životi ovisiti o tome ide li se ziheraški ili pokeraški i u Europskoj komisiji nitko nije mogao preuzeti odgovornost za takvu vrstu riskiranja. Srbija je, primjerice, svakako uspješnija od nas, ali njihovo odlučivanje moglo se pretvoriti i u katastrofu. Moglo se pokazati drukčijim, ali sada se pokazuje da je to za njih bilo dobro – kaže Biljana Borzan. Dodaje i primjer ruskog cjepiva, koje je pušteno na tržište (najprije rusko, poslije i srpsko i još neka tržišta u svijetu) bez provedene treće faze kliničkog testiranja, što je, dodaje Borzan, “zapravo bio jedan veliki eksperiment na ljudima kao pokusnim kunićima”. Ali ovaj tjedan se, na temelju studije objavljene u uglednom znanstvenom časopisu Lancet, pokazuje da rusko cjepivo ima vrlo veliku učinkovitost. Europska unija, međutim, nije skrojena da se kocka životima svojih građana na takav način da donosi rizične odluke u trenutku u kojem današnja jasnija slika o ruskom cjepivu jednostavno nije postojala. U trenutku kad učinkovitost i sigurnost jednostavno nisu bile jasne. U Srbiji, s druge strane, likuju: – Onaj tko se oslonio na sebe i svoje diplomatske veze bolje je prošao od onoga tko je čekao na pomoć i solidarnost drugih. Iskreno se nadam da će to biti lekcija za ubuduće – rekao je ovih dana ministar zdravstva Srbije Zlatibor Lončar u razgovoru za BBC. Dodao je kako se na ovom primjeru vidi da zemlje koje su ulagale u dobre odnose s Rusijom i Kinom sada dobivaju njihovo cjepivo brže i više nego one zemlje koje nisu.

Rijeka: Na Sušaku počelo cijepljenje protiv koronavirusa zdrastvenih djelatnika KBC Rijeka GDJE SMO POGRIJEŠILI I ŠTO NAS ČEKA Znanstvenici poručili: Slijedi kritično razdoblje, što prije testirajte na nove sojeve!

– Korist od toga sada imaju naši građani, a neki drugi, koji nisu ulagali u te odnose, još nisu vidjeli cjepivo ni na televiziji – zaključuje Lončar za BBC.

Ovoga se tjedna iz niza koordiniranih izjava europskih političara iz ključnih država članica (njemačkih, francuskih, španjolskih kancelara, predsjednika i ministara) mogli naslutiti da je EU sklon tome da u zajedničku nabavu uključi i rusko i kinesko cjepivo ako ih Europska agencija za lijekove odobri, odnosno potvrdi da su učinkoviti i sigurni. Iz Europske komisije neslužbeno poručuju da su spremni sklopiti ugovore za nabavu oba ta cjepiva ako ruski i kineski proizvođači zadovolje kriterije koji su vrijedili i za proizvođače cjepiva sa zapada. Jedan od tih kriterija jest da se ugovoreno cjepivo proizvodi unutar EU. Dakle, i Rusi bi, ako to žele, trebali naći partnera s proizvodnim kapacitetima u EU.

Koronavirus u Austriji | Autor : REUTERS Foto: REUTERS

U Komisiji, Europskom parlamentu i u Vijeću EU (dakle, među državama članicama) ipak i dalje prevladava stav da je važno i u mogućoj nabavi cjepiva od Rusa i Kineza zadržati jedinstveni, zajednički nastup čitavog EU, umjesto soliranja u kakvo se upustila Mađarska. Hrvatska je u tim raspravama u Vijeću EU na tragu razmišljanja da je liderstvo s razine EU poželjno pogotovo za male države članice koje bi najlošije prošle ako ne bi postojala europska solidarnost i koordinacija. To razmišljanje obrazlaže i Tomislav Sokol, HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu, kad ga zovemo za komentar.

Beograd: Ljudi čekaju u redu za testitanje na koronavirus Ugledni slovenski infektolog iz Berlina: 'Zbog novih sojeva vrijeme je za zaoštravanje mjera. Što prije to kažemo, to bolje'

– Zajednička nabava cjepiva izuzetno je dobra odluka Europska unije koja najviše ide u korist manjim državama članicama s ograničenim resursima. Kad bi se države članice krenule natjecati oko toga tko će prije doći do cjepiva i tko će ponuditi višu cijenu za bržu isporuku, tada bi najviše profitirali najbogatiji i najrazvijeniji. Ovako, EU jamči da će svim državama članicama biti podijeljeno ravnopravno, proporcionalno broju stanovnika. Svi smo tretirani jednako – kaže Sokol.

Posebno nas zanima i da od njega čujemo komentar na činjenicu da Hrvati u ovim prvim mjesecima kampanje cijepljenja gledaju kako je susjedna Srbija uspješnija u cijepljenju. I to uspješnija ne usprkos, nego upravo zbog toga što nije u EU.

– Mi konačan rezultat još ne znamo. Treba pričekati da cijeli proces odmakne puno dalje, da se u EU riješe problemi s isporukama, a napravljen je napredak u tom rješavanju. Tako da ćemo vidjeti do ljeta ili do jeseni kakav će biti rezultat, koliko će ljudi biti cijepljeno i kakvi će biti učinci. A oko Srbije, gledajte… Može se eksperimentirati s hrpom stvari i možda će se jednom nekom posrećiti. Ali, dugoročno, bolje biti siguran u sustavu koji je provjeren i daje jamstva u svim situacijama, nego se kockati pa ako jednom prođe, onda prođe, a ako ne… Radije ću biti dio sustava kojem možda treba dulje da prođe sva testiranja i analize, ali kad potom dođe do procjene o učinkovitosti i sigurnosti, tada možemo biti sigurni u to, a ne se kockati. Standardi sigurnosti i provjere u EU su sigurno puno viši i stroži nego u drugim državama – dodaje Sokol. To sve stoji, no trenutačno se iz usta mnogih kritičara europske vakcinacijske sporosti čuje jednako valjan argument: Europska agencija za lijekove i EMA na kraju donesu istu odluku kao regulatori i vlade koji su o nekom cjepivu donijeli odluku brže, puno ranije. Ta pedantnost u provjeri zasad nema učinka i izgleda samo kao sporost, ne i kao pametnija odluka. No, to “zasad” je možda ključna riječ. Jer je za konačne sudove još prerano.

građani KORONA NAJVIŠE ZABRINJAVA STARIJE Čak i u pandemiji građani korupciju drže najvećim problemom

Europskoj uniji dosad je isporučeno 18 milijuna doza. U ovom trenutku, nakon svih peripetija sa smanjenjem prvih isporuka, očekuje se da će joj u veljači biti isporučeno 22 milijuna, a u ožujku 55 milijuna doza odobrenih cjepiva. A takvih je, podsjetimo, tri: Pfizer/BioNTechovo cjepivo, koje je prvo odobreno, zatim Modernino cjepivo, i treće odobreno “oxfordsko” cjepivo AstraZenece. I prije službenog početka kampanje cijepljenja u EU neslužbeno se u najupućenijim krugovima u Bruxellesu i ostalim glavnim gradovima govorilo da se najviše problema i neizvjesnosti očekuje u prvom tromjesečju ove godine. Jednostavno zato što je masovna proizvodnja tako novog, revolucionarnog cjepiva ogroman pothvat u kojem se mogu očekivati povremeni problemi i zastoji. Pogotovo kad je potražnja puno veća od ponude, odnosno od proizvodnih kapaciteta u prvim mjesecima nakon odobrenja cjepiva od kojeg se očekuje da bude čarobni štapić za suzbijanje globalne pandemije. Neke od najrazvijenijih država u svijetu – Japan, Južna Koreja i Australija – tek trebaju započeti svoje kampanje cijepljenja. Tako da su ovo još uvijek rani dani…

Rijeka: Na Sušaku počelo cijepljenje protiv koronavirusa zdrastvenih djelatnika KBC Rijeka | Autor : Goran Kovacic/PIXSELL Foto: Goran Kovacic/PIXSELL 28.12.2020., Rijeka - U KBC-u Rijeka, na lokalitetu Susak, pocelo je cijepljenje djelatnika KBC -a protiv koronavirusa. Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

– Morate uzeti u obzir da neki od proizvođača koji su dobili prva odobrenja za svoja cjepiva nisu nikad proizvodili cjepiva u tako ogromnim količinama. Imate neke koji su prijašnjih godina proizvodili 100 tisuća doza cjepiva, a ove godine trebaju proizvesti milijardu doza novog cjepiva protiv COVID-19. Proizvođač kojemu se knjiga narudžbi poveća za 10 tisuća puta može naići, ne svojom krivicom, na puno problema koji će mu usporiti isporuke – objašnjava nam jedan upućeni izvor, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti jer prenosi razmišljanja u EU koja se čuju na povjerljivoj operativnoj razini iza zatvorenih vrata. Isporuke u prvom tromjesečju su se u EU uvijek percipirale kao najslabija karika, ali u drugom tromjesečju Unija očekuje puno bolju situaciju: do kraja lipnja ukupan broj isporučenih doza trebao bi dosegnuti 406 milijuna ako se računaju samo ova tri cjepiva koja su dosad odobrena.

Ako se računaju i cjepiva čije se odobrenje u EU očekuje u sljedećim mjesecima, onda se ta brojka penje na 486 milijuna doza. Od toga bi 55 milijuna doza bilo cjepivo Johnson&Johnsona, koje se daje u samo jednoj dozi, tako da je to dovoljno za 55 milijuna ljudi. Ostala se cjepiva daju u dvije doze. Osim Johnson&Johnsonova, sljedeće cjepivo koje bi moglo dobiti odobrenje je ono koje je razvio njemački CureVac. Te brojke u prijevodu znače da bi do kraja lipnja u EU bilo isporučeno dovoljno doza za cijepljenje 270 milijuna ljudi – 60 posto ukupnog stanovništva EU. Dakle, na razini koju je Izrael dosegnuo prekjučer, premda samo računajući prvu, ne i drugu dozu. Izrael je, inače, posebna priča u brzini cijepljenja protiv COVID-19 ne samo zbog očito veće cijene koju je ponudio u pregovorima s proizvođačem koji se poslije pokazao kao prvi koji je uspio razviti cjepivo do regulatornog odobrenja (Pfizer/BioNTech), nego i zbog toga što je u ugovoru s Pfizerom Izrael pristao “platiti” cjepivo i osobnim podacima cijepljenih građana koji idu toliko duboko i sveobuhvatno da mnogi dužnosnici u EU neslužbeno naglašavaju da na takvu trgovinu nijedna europska vlada ne bi pristala. Zaštita privatnosti, a ne samo zaštita zdravlja građana, nešto je što je u EU na puno većoj cijeni nego negdje drugdje u svijetu. Europske države ne mogu zamisliti da se nađu u takvoj situaciji koja ostavlja dojam da služe velikim farmaceutskim multinacionalkama kao poligon za testiranje, a njihovi građani kao pokusni kunići, za neko novo, nikad prije korišteno cjepivo. Izrael jest. Mogao je ne samo zamisliti nego to i provesti.

Koronavirus u BiH NAJAVLJENO POPUŠTANJE MJERA U BiH otkriven britanski soj koronavirusa

Jesu li Europska unija i njezine države članice pogriješile što nisu na vrijeme prepoznale da sva ustaljena pravila pregovaranja o nabavi prestaju i da izvanredne okolnosti zahtijevaju izvanrednu, nesputanu kreativnost i djelovanje bez ikakvih ograničenja? Postoje danas kritičari koji smatraju da je u tome bila greška. Da Europska komisija, koja je pregovarala uime svih država članica, nije bila na visini potpuno novog zadatka kakav je dobila u ovoj pandemiji. Da je nevična u tome čega se po prvi put primila, preuzevši posao koji inače u EU rade nacionalne vlasti. Komisija ima velike stručnjake za pregovore o tome kako će se neka država kandidatkinja prilagoditi europskoj pravnoj stečevini i ući u Europsku uniju. Ima zatim i velike stručnjake za pregovore o trgovinskim sporazumima s trećim zemljama i čitavim kontinentima.

Ali to su drukčije, sporije vrste pregovora u kojima nema toliko puno nepoznanica i tako malo vremena kao što je bilo sada, u ovim pregovorima o sklapanju predugovora o kupnji cjepiva u trenutku dok to cjepivo niti postoji niti itko sa sigurnošću zna koji će proizvođač biti brži, a koji sporiji u pronalasku i stjecanju odobrenja za svoje cjepivo. Američki, britanski i izraelski pregovarači brinuli su samo o brzini isporuka od trenutka kad se cjepivo pokaže učinkovitim, a europski pregovarači brinuli su i o takvim stvarima kao što je odgovornost u slučaju neželjenih nuspojava. Ovi prvi, koji nisu inzistirali na tome da odgovornost leži na proizvođaču cjepiva, nego su tu odgovornost preuzeli na državu, bili su brži u finaliziranju posla. Ovi drugi su ishodili to da odgovornost ostane na proizvođaču, a ne na državama članicama EU, ali su u pregovaranju o tom detalju izgubili nekoliko tjedana, možda i mjeseci.

Video: U šibenskom Domu zdravlja prvi pacijenti cijepljeni cjepivom AstraZeneca

No, europski pregovarači i političari činili su neke druge stvari kako treba: nisu samo sklapali predugovore o kupnji doza (tada još nepostojećeg) cjepiva, nego su i usmjeravali novac europskih poreznih obveznika u stvaranje proizvodnih kapaciteta za dovoljno masovnu proizvodnju tih doza. Ukupno je EU investirao 2,7 milijardi eura u razvoj kapaciteta proizvođača cjepiva. SAD je, međutim, investirao puno više. Amerikanci su u svoju operaciju poticanja brzog razvoja cjepiva, nazvanu “Warp Speed”, najprije krenuli s 10 milijardi dolara, što je poslije naraslo na 18 milijardi. Svatko radi kako najbolje zna i umije, a zanimljivo je objašnjenje britanskog ministra zdravstva: Matt Hanckok je, naime, u jednom radijskom intervjuu ovoga tjedna rekao da je na njegovu odluku da naruči 100 umjesto samo 30 milijuna doza cjepiva od AstraZenece utjecao film “Zaraza” (Contagion, 2011.), koji ga je naučio da najveći problemi s cjepivom nastaju kad se, nakon pojave cjepiva i nakon odobrenja, dogodi borba za redoslijed kojim ga kupci dobivaju.

Ne zna se koji je film Ursula von der Leyen gledala. Ali, ali ako je tip osobe koju sportski uspjesi mogu inspirirati za djelovanje u nekom sasvim drukčijem području, kakvo je nabava cjepiva protiv COVID-19, možda može pogledati Janičinu vožnju bez štapa na Snježnoj kraljici na Sljemenu. Trebat će joj nešto od te upornosti, uspješnosti i odlučnosti da odvozi najbolje do kraja, pa čak i s tako nesretnim početkom. Ne samo njoj, nego čitavoj reprezentaciji europskih lidera koji sukreiraju politiku EU na ovom konkretnom pitanju. Koje se sve više pretvara u biti ili ne biti Europske unije.

KBC Rijeka
u riječkom KBC-u
Nakon vijesti da im nerođeno dijete neće preživjeti, mladi par 'u povjerenju' dobio neobičnu preporuku
UHVATI BIORITAM
Koji kronotip posjedujete? Upoznajte se s ovim unutarnjim satom koji trebate slušati
  • jorgen:

    Krasnec nastavlja s euroatlantskom propagandom i opravdavanjem EU politike pod svaku cijenu. Ne, Krasnec, izdavanje ruskog cjepiva nije "zapravo bio jedan veliki eksperiment na ljudima kao pokusnim kunićima" jer se zasnivalo na postojećim, desetljećima testiranim cjepivima. Hoćeš znati što je ... prikaži još! daleko veći eksperiment? mRNA cjepiva za koja su farmaceutske kompanije cijelo vrijeme tvrdile kako će biti potrebno barem 2-3 godine razvoja - da bi ih onda brže-bolje izdali (uz svesrdnu potkupljenu podršku u institucijama) kada je Sputnik V prvi izašao van. A izišao je prije ostalih jer su imali postojeću, naveliko testiranu podlogu. Možeš ti lagati u službi svojih gospodara, ali činjenice ostaju - EU je donosila NAJGORE odluke od svih! Čak se i amerima mora priznati da su za dobrobit svojih ljudi ograničili izvoz cjepiva - ali imaju vlastitu proizvodnju! EU trenutno nema svoje cjepivo! Spustila je gaće pred Britancima, a sada mora - zamisli užasa - surađivati i s Rusijom, koju zbog 'savezništva' s SAD-om potkopava na svoju štetu desetljećima. I sada očekuje da će biti prva na redu? Kome? Svima onima protiv kojih uporno iza leđa rovari? EU je dobila što je zaslužila!

  • koznazna:

    Bilo kako bilo mi budemo dobili smeće, kao što kažu ni nutivelicu nisu radili za nas istu, moš'mislit kakvo cjepivo budemo dobili

  • linkser2:

    EU je šaka jada, još kada ode Merkelica biti će dno-dna... više vjerujem ruskom i kineskom cjepivu nego "ispitanom" američko-engleskom!!